Ne samo što se hrvatskoj znanosti sprema “sječa” od 200 milijuna kuna za istraživanja u idućoj godini, nego potpunu nebrigu vlasti za budućnost hrvatske znanosti ilustrira još jedan primjer: odnos prema najvitalnijem i najpotentnijem dijelu sustava, asistentima koji su ove jeseni trebali krenuti na postdoktorske studije u inozemstvo.
To su najbolji od najboljih, osobe koje ulaze u deset posto najboljih mladih znanstvenika, a usavršavanje u inozemstvu, koje obično traje dvije do tri godine, ili pak suradnju na međunarodnim projektima omogućile su im dobivene (inozemne) stipendije. Prema starom kolektivnom ugovoru za znanost, oni su imali pravo da im Hrvatska tijekom prve godine studijskog boravka u inozemstvu isplaćuje plaće iz čisto egzistencijalnih razloga, a ostatak usavršava...