StoryEditor
Hrvatskadruga faza podbacila

Uskoro kreće treća faza cijepljenja, a dosad je cijepljeno tek 38,6 posto starijih od 65 godina. Stručnjaci tumače gdje je zapelo: Ljudi masovno odbijaju AstraZenecu

Piše Ivana Krnić/JL
19. travnja 2021. - 09:09
Nikša Stipaničev/Cropix

U drugoj fazi cijepljenja, koja je završila u većem dijelu zemlje, cijepilo se samo 38,6 posto starijih od 65 godina, iako je cjepivo bilo ponuđeno svima, pokazuju podaci koje je Jutarnjem listu dostavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prema procjenama, u Hrvatskoj žive 853.784 osobe starije od 65 godina, a barem jednu dozu cjepiva, kažu u HZJZ-u, primilo ih je 329.367, odnosno 38,6 posto. Obje doze cjepiva primilo je samo 6,6 posto starijih od 65, no očekuje se da će oni primiti i drugu dozu. Riječ je o podacima do 12. travnja. Dakle, nekoliko dana uoči završetka druge faze cijepljenja u kojoj su se prioritetno trebali cijepiti stariji od 65 i kronični bolesnici, odnosno najosjetljivije skupine građana, iz nekog razloga cjepivo nije primilo čak 61,4 posto starijih od 65 godina.

Zašto je tako, pitali smo HZJZ koji nam na to pitanje nije odgovorio. No, u neslužbenim razgovorima stručnjaci su uvjereni da najveći dio problema leži u tome što su kandidati za cijepljenje masovno odbijali primiti AstraZenecino cjepivo kojeg smo u proteklom razdoblju imali najviše.

Treća faza

Ukratko, u trenutku kada počinjemo s trećom fazom cijepljenja, u koju spadaju opća populacija i prioritetna cijepljenja zaposlenika u pojedinim sektorima, poput turizma i obrazovanja, naši stariji nisu cijepljeni u zadovoljavajućoj mjeri.

Stvoren je loš imidž tog cjepiva u javnosti zbog čega su sve linije HZJZ-a za cijepljenje zatrpane pozivima odbijenica za AstraZenecu.

- Ljudi su spremni na cijepljenje, no kada im se kaže da će dobiti AstraZenecu, odustaju, odnosno kažu da će pričekati cjepivo neke druge kompanije. U početku, nakon odobrenja AstraZenece, odbijali su ga samo stariji jer je tada bilo upitno djeluje li na starije od 65 godina, a nakon što se pojavila i priča s ugrušcima, to cjepivo odbijaju i mlađi - kažu neslužbeno iz HZJZ-a.

Iz Ministarstva zdravstva su nam prije nekoliko dana također potvrdili da je problem u odustajanju od AstraZenecina cjepiva.

- Neovisno o tome kada je registrirana prijava na platformi cijepise.zdravlje.hr, stariji građani i pacijenti s kroničnim bolestima imaju prednost, a pozivi mlađima i onima bez kroničnih bolesti upućuju se isključivo u slučaju odustajanja onih iz prioritetnih skupina kako bi se u potpunosti popunio kapacitet masovnog punkta na Zagrebačkom velesajmu. To je isključivi razlog dobivanja termina na masovnom punktu kod pojedinih građana iz mlađe skupine u odnosu na prioritetnu skupinu. Takav princip slijedit će se i u narednim pozivima za cijepljenje na punktu - kažu iz resornog Ministarstva.

Povjerenje pada

U prvoj prioritetnoj fazi, koja je odavno završila, cijepilo se 52.449 zdravstvenih djelatnika, odnosno njih 71,4 posto, što znači da se gotovo svaki treći zdravstveni djelatnik nije cijepio.

- Najveći obuhvat cijepljenjem postignut je za osobe u dobi od 80 i više godina, od kojih je više od 44 posto primilo prvu ili drugu dozu - kažu nam iz HZJZ-a.

Iz podataka je vidljivo da povjerenje prema cjepivu pada s godinama. Tako je najviši udio cijepljenih među starijima od 100 godina: od njih 142 koliko ih živi u Hrvatskoj, cijepilo ih se 84, odnosno 59 posto. Polovica naših građana od 95 do 99 godina, kojih ima 1630, cijepila se, dok se od 90 do 94 godine cijepilo njih 48 posto. Najmanje cijepljenih u prioritetnoj grupi je onih u dobi od 65 do 69 godina gdje ih se zasad cijepilo samo 73.979 ili 28 posto od ukupno 267.320. Povjerenje prema cjepivu raste s godinama, tako da već sljedeća praćena dobna skupina od 70 do 74 godine ima udio cijepljenih od 43 posto.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je cilj do 1. srpnja cijepiti 55 posto ukupne odrasle populacije. Je li to moguće s ovakvim odazivom?

- Naš je cilj da barem prvom dozom bude cijepljeno više od 50 ili 55 posto odraslog stanovništva do 1. srpnja, a uz prokuženost onih koji su preboljeli, mogli bismo govoriti o vrlo značajnoj zaštiti stanovništva od covida-19 - izjavio je premijer.

Nedostižan cilj

No, da bi došli do tog postotka, trebali bi cijepiti 17.747 građana dnevno. Logistički je izvedivo, s obzirom na to da samo Zagreb dnevno može cijepiti i deset tisuća osoba, ali postavlja se pitanje hoće li biti dovoljno zainteresiranih. Na platformi cijepise.zdravlje.hr prijavljeno je samo oko 150 tisuća građana, a brojke su sljedeće: Hrvatska prema posljednjoj procjeni DZS-a ima nešto manje od 3,4 milijuna punoljetnih građana, njih 3,364.426, a 55 posto od tog broja je 1,850.434.

Kad se oduzmu već cijepljeni, proizlazi da bi do 1. srpnja trebalo cijepiti 1,331.059 građana. Unatoč svim problemima, pozitivno je što je nabavljen značajan broj dodatnih doza Pfizerova cjepiva kojemu su građani skloniji. Prema najnovijim podacima, do kraja lipnja u Hrvatsku bi trebalo stići 1,8 milijuna doza tog cjepiva.

- Pfizer nam je povećao dostupnost cjepiva. Od četvrtog tjedna travnja te doze će nam biti značajno veće, već tada ćemo dobiti gotovo 100 tisuća doza, u svibnju dobivamo 175 tisuća doza, a u lipnju 200 tisuća doza tjedno. Primit ćemo ukupno 1,805 milijuna doza do kraja lipnja - rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

No, hoće li se uspjeti potrošiti AstraZenecino cjepivo i što će se napraviti s dozama koje nitko ne želi, preostaje nam tek vidjeti. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2021 11:31