StoryEditor
HrvatskaZELENA ENERGIJA

Ulazimo u drugu fazu energetske tranzicije: u Hrvatskoj se uvodi premijski sustav za poticanje obnovljivih izvora energije

Piše Ljubica Vuko
3. travnja 2020. - 18:07
Nikolina Vukovič Stipaničev/HANZA MEDIA

Kad je početkom ožujka bio u Splitu, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić odgovarajući na pitanje kad će startati premijski model, najavljivan za proljeće ove godine u sklopu daljnjeg poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, kazao je kako do kraja travnja namjeravaju ići s prvom aukcijom u okviru premijskog modela koja će se odnositi na instaliranje elektrana nešto manje snage te bi po dovršetku procedura pred Europskom komisijom išli s nešto većom aukcijom. Nakon toga došao je COVID-19 i rokovi su se pomaknuli.

-Premijski sustav za poticanje obnovljivih izvora energije po prvi puta se uvodi u Republici Hrvatskoj te mora biti reguliran kako u domaćem zakonodavstvu tako i odobren od strane Europske komisije. Svi ovi dokumenti finalizirani su u Ministarstvu te je realan plan bio da se isti i odobre do navedenog roka. Međutim na planiranu dinamiku je utjecala aktualna situacija vezano uz pandemiju COVID-19 tako da će doći do određenih odstupanja od rokova - kazali su nam u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Činjenica je da Hrvatska ima 28 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i da smo ostvarili cilj za 2020., ali isto tako imamo još jako puno prostora za unapređenje. Osim hidropotencijala, koji čini glavninu, veliki je potencijal u energiji sunca i vjetra, kao i drugih obnovljivih izvora. Energetska tranzicija se uklapa i u Europski zeleni plan kojim Europska komisija namjerava postići da Europa do 2050. postane klimatski neutralna.

Što će značiti uvođenje premijskog modela za poticanje obnovljivih izvora energije, je li taj model najprikladniji za naše tržište?

a to pitanje Maja Pokrovac, direktorica gospodarsko-interesnog udruženja udruženja “Obnovljivi izvori energije Hrvatske” (OIEH) odgovara kako su europske zemlje uvele različite modele poticaja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, no posljednjih 10-ak godina europskom scenom dominirao je feed-in sustav (engl. Feed-in tariff, FIT) u kojem povlašteni proizvođač nije bio izložen promjenama na tržištu električne energije, već je bio zaštićen kupoprodajnim ugovorom s garantiranom otkupnom cijenom.

-FIT je uveden u vrijeme kada su obnovljive tehnologije bile nezrele pa je za tehnološki napredak naprosto bilo potrebno poticanje na taj način. I u Hrvatskoj se korištenje obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije poticalo FIT-om koji je bio na snazi od 2007. do kraja 2015. godine. Činjenica je da je FIT pokrenuo veću implementaciju obnovljive energije u cijeloj Europi u vrijeme kada je jaz između obnovljivih i konvencionalnih izvora bio značajan. No, s obzirom na manjkavosti koje je taj sustav pokazao, a i budući da je došlo do određenog napretka u razvoju tehnologija, Europska komisija je 2016. godine uvela nova pravila - odlučila je da je došlo vrijeme da se uvedu novi instrumenti i da se klasične potpore s garantiranom cijenom ukinu/smanje. FIT je, stoga, dobio svog nasljednika – feed-in premije (engl. Feed-in premium, FIP) – s kojim se kreće u drugu fazu energetske tranzicije. FIP je tranzicijski model, tržišno orijentiran sustav za razliku od FIT-a i fiksnih tarifa, te je, prije svega, predviđen za postepenu integraciju obnovljivih izvora energije na tržište – pojašnjava Pokrovac.

Dodaje kako su se mnoge države članice EU (Njemačka, Francuska, Italija, Grčka...), pa tako i Hrvatska, opredijelile za FIP postavljen na natječajima (investitori se natječu za premiju). U tom modelu premija je varijabilni dio i ovisi o tržišnoj cijeni: što je tržišna cijena viša, to je premija niža.

-Država će plaćati samo razliku ako ponuđena cijena bude manja od cijene na tržištu. A kad tržišna cijena premaši trošak proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, tada premija više nije potrebna, što je i cilj energetske tranzicije. Taj se model za Hrvatsku pokazao najprikladnijim iz više razloga. Naime, hrvatsko tržište električne energije još uvijek nije dovoljno razvijeno pa financijski sektor traži određene garancije, tj. banke traže garanciju isplativosti projekata jer ih u suprotnom nisu voljne kreditirati. Upravo tu igra značajnu ulogu premijski model jer je on preduvjet bankabilnosti projekata. Osim toga, taj će model pomoći da se tržište više razvije i razigra, posljedično će omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta pogotovo u lokalnim zajednicama, razvoj domaće industrije te, na kraju krajeva, pokazati da je proizvodnja iz obnovljivih izvora energije najkonkurentnija proizvodnja – ističe direktorica OIEH-a.

Zanimalo nas je i koje su ključne pretpostavke da bi se pokrenuo investicijski ciklus i znatnije povećalo korištenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. U udruženju OIEH smatraju kako je prije svega, za pokretanje investicijskog ciklusa potreban stabilan zakonodavni okvir koji se tijekom prošlih godina ili prečesto mijenjao te stvarao nesigurnosti ili ga naprosto nisu pratili provedbeni akti. Naime, slijedom novih pravila EU oko potpora za obnovljive izvore, Hrvatska je početkom 2016. godine usvojila Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kao krovni zakon kojim se uređuje sektor obnovljivih izvora.

-Stupanjem na snagu tog Zakona, između ostalog, prestali su važiti i raniji propisi koji su regulirali sustav poticanja te je u njemu definirano poticanje tržišnom premijom i poticanje zajamčenom otkupnom cijenom. Međutim, kako tijekom 2016. nisu doneseni potrebni podzakonski propisi koji bi omogućili pokretanje premijskog modela, razvoj sektora je stao. U prošloj godini napokon su se dogodili dugoočekivani pomaci i prvi natječaj za tržišnu premiju/zajamčenu otkupnu cijenu bit će objavljeni ove godine. Prvo natječaj za male projekte (solari, biomasa, bioplin...) u okviru zajamčenih cijena, a nakon toga natječaj za tržišnu premiju za velike projekte (vjetroelektrane...) – pojašnjava Pokrovac.

Naglašava i kako je upravo uvođenje premijskog modela ključna pretpostavka za novi investicijski ciklus i daljnji razvoj sektora koji već godinama stagnira.

-No, s obzirom na prepoznat veliki hrvatski potencijal (8000-9000 MW samo u suncu i vjetru), investitori su razvijali projekte i čekali. Zato u ovom trenutku imamo projekte obnovljivih izvora u vrijednosti od oko 12 milijardi kuna, koji su razvijeni i/ili spremni za gradnju, i koji samo čekaju da premijski sustav napokon zaživi. S realizacijom novih projekata, doći će i do većeg korištenja obnovljivih izvora energije, većih benefita za lokalnu zajednicu i građane, manjih cijena energije te, naposljetku, i razvoja sektora obnovljivih izvora na isključivo tržišnim osnovama – istaknula je Maja Pokrovac.

Na upit što će značiti uvođenje premijskog modela, koji je najavio ministar Ćorić, zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) mr.sc.Velimir Šegon kaže kako za sad još uvijek nisu jasno definirani konkretni detalji i uvjeti aukcije koja će se raspisati, s obzirom da je javna rasprava još u tijeku.

-Na primjer – koja će to biti granica manje i veće snage? Za sam sektor obnovljivih izvora energije bi sigurno bilo bolje da se u aukcije krene nakon što se zainteresiranoj javnosti detaljno predstavi novi model. Nakon toga bi trebalo ostaviti dovoljno vremena da se projekti odgovarajuće pripreme pod jednakim uvjetima za sve, upravo kako bi se zadržao smisao premijskog modela, a to je postizanje najniže otkupne cijene električne energije iz projekata obnovljivih izvora koji ulaze u sustav. Premijski sustav je dakle, jedna vrsta natjecanja na kojem bi trebali pobjeđivati najkvalitetniji i najbolje pripremljeni, a ne najbrži ili najbolje informirani projekti. Načelno, premijski sustav bi trebao ponuditi i institucionalnu sigurnost ulagačima kako bi ih banke spremnije i kvalitetnije pratile. – kaže Šegon.

Na upit je li taj model najprikladniji za naše tržište, Šegon odgovara kako premijski model može biti jedan od modela za naše tržište – naglasak novog premijskog modela sigurno ne bi trebao biti na otkupnoj cijeni jer sadašnji projekti vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana više niti ne trebaju neku posebnu povlaštenu ili poticajnu cijenu s obzirom da mogu biti tržišno potpuno konkurentni.

-U uvjetima kada je naše tržište obnovljivih izvora energije potpuno nerazvijeno i zapušteno, svaka podrška njegovom razvoju je poželjna i pozitivna, ali bi uz premijski model trebalo širom otvoriti vrata i za druge modele, kao na primjer tzv. PPA (engl. Power purchase agreement). PPA je zapravo kupoporodajni ugovor za električnu energiju kojima se određuje kupac, dobavljač, količina, cijena i rok isporuke. Ovu bi mogućnost za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj trebalo što prije otvoriti s obzirom na dokazanu zainteresiranost kupaca da kupuju zelenu energiju. Na sličan se način treba omogućiti i građanima da sudjeluju na tržištu zelene energije- kaže Šegon.

Koliko je pomogao raniji model

 

Koliko je raniji model poticaja doprinio većem korištenju obnovljivih izvora energije?

- Početni model poticanja obnovljivih izvora temeljio se na obveznom otkupu, reguliranoj cijeni i naknadi koju su za razliku između regulirane i tržišne cijene plaćali građani. Taj je model pomogao znatnom razvoju korištenja energije vjetra (ne i korištenju solarne energije), ali je ostavio mnoge dileme i probleme s transparentnosti ulaska projekata u sustav poticanja, rizikom manjka sredstava za isplatu poticaja te povećanjem cijene električne energije za krajnje potrošače bez jasne koristi za njih. Raniji model možemo smatrati kao svojevrsnim iskustvom učenja, ali je ono predugo trajalo i trebalo je biti bolje upravljano i nadzirano. – kazao nam je Velimir Šegon.

#OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Izdvojeno

28. lipanj 2020 17:30