"Uskraćuje se potvrda plana restrukturiranja za dužnika ‘Brodogradilište specijalnih objekata‘. Obustavlja se predstečajni postupak nad dužnikom. Sud će po službenoj dužnosti nastaviti postupak nad dužnikom kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka."
Sažetak je to rješenja koje je donio sudac Alen Alić sa zagrebačkog Trgovačkog suda u predstečajnom postupku koji se vodi u slučaju insolventnosti brodogradilišta u vlasništvu Tomislava Debeljaka, smještenog u Splitu, a registriranog u Zagrebu.
Rješenje je objavljeno u utorak popodne. Protiv njega je moguća žalba Visokom trgovačkom sudu.
U biti tog rješenja je izostanak potvrde plana financijskog restrukturiranja koje je vjerovnicima ponudio dužnik, odnosno brodograditelj, očekujući da bi plan mogao biti prihvaćen, čime bi vlasnik zadržao svoju vlasničku i upravljačku ulogu.
Suština plana bila je u tomu da većina vjerovnika, odonsno vlasnici većine utvrđenog duga izglasaju otpis 85 posto svojih tražbina, dok bi im se 15 posto tražbina namirilo, ali u 180 mjesečnih rata, odnosno tijekom 15 godina i uz najmanje 18 mjeseci počeka.
Zajednički jezik
Povrh toga, brodograditelj je nudio da će vjerovnike dodatno, tojest i u većoj mjeri namirivati ako u idućih pet godina uspije pronaći zajednički jezik s Ministarstvom obrane (ili u sudskom procesu) u vezi s dovršetkom triju obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu Hrvatske ratne mornarice.
Podsjetimo, iako MORH tvrdi da je brodograditelju plaćeno sve što je trebalo biti u odnosu na taj ugovor (izvorno potpisan još 2014., za ukupno pet brodova, vrijednosti oko 385 milijuna tadašnjih kuna, s isporukom do kraja 2018. godine). Iako je Ministarstvo obrane isticalo da se nije protivilo pokrivanju rasta troškova gradnje kroz godine, brodograditelj drži da mu je pričinjena šteta od 35 do 50 milijuna eura, pa je taj procijenjeni iznos unio i u plan restrukturiranja "Brodogradilišta specijalnih objekata".
U obrazloženju odluke o uskrati potvrde plana restrukturiranja, sudac Alić kaže:
"Zaključak je ovog suda da predloženi plan restrukturiranja ne sadržava jasno određen način, rokove i uvjete namirenja tražbina te sadržajno nije u skladu s člankom 12. Stečajnog zakona, a čime su povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja. Utoliko nisu ispunjene pretpostavke za njegovu potvrdu..."
Država nije podržala
Država nije podržala plan. Vjerovnik Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, glasao je protiv plana, kao i vjerovnici iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva mora, pa i "Hrvatske šume" te "Hrvatska banka za obnovu i razvitak", čija tražbina (12,7 milijuna eura) predstavlja blizu 9 posto od ukupno utvrđenih potraživanja.
Najveći vjerovnik, tvrtka "Brodosplit plovidba", čije tražbine predstavljaju preko 90 posto ukupno utvrđenih tražbina (133 milijuna eura od zbirnih 146), jednako kao i vjerovnik "Brodosplit", glasao je za prihvaćanje plana. Zanimljivo, dužnik i najveći vjerovnik, odnosno tvrtke "Brodogradilište specijalnih objekata" i "Brodosplit plovidba" vlasnički su povezane s Tomislavom Debeljakom.
Ostali vjerovnici nisu dostavili obrazac za glasanje pa se smatra, sukladno Stečajnom zakonu, da su prihvatili plan.
"Na temelju navedenog, ostaje zaključiti da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja", naveo je sudac.
No, sud je potom razmatrao jesu li ispunjeni uvjeti za potvrdu tog plana restrukturiranja, utvrdivši sljedeće:
"Rješenje o potvrdi plana restrukturiranja, a u čiji sadržaj ulazi i ponuda vjerovnicima, treba imati sva svojstva ovršne isprave kako bi vjerovnici na temelju toga mogli uspješno voditi ovršni postupak. Utoliko je nužno da prijedlog plana ima jasna određenja u vidu iznosa koji ima pripasti svakom vjerovniku, jasno određene rokove te ne smije ostavljati nedoumice o tome kada nastaju uvjeti za plaćanje."
Proturječja
Samo na temelju takvog plana restrukturiranja može se donijeti rješenje o potvrdi na temelju kojega bi, u slučaju ostvarenja uvjeta, vjerovnici mogli uspješno voditi ovršni postupak. Međutim, pregledom izmijenjenog škverskog plana, "sud je naišao na nedostatke u njegovu sadržaju koji ga obvezuju da po službenoj dužnosti uskrati potvrdu plana restrukturiranja."
Uglavnom, sudac kaže da plan u osnovnoj činidbi namiruje vjerovnike s 15 posto, tijekom 180 mjeseci, uz poček od 18 mjeseci, dok bi se 85 posto vrijednosti tražbina otpisalo. Prepričano, tražbine vjerovnika u dijelu iznad 15 posto prestaju i više ne bi bile utužive niti ovršive. Radilo bi se o otpustu duga. Međutim, dužnik u planu predviđa i eventualno daljnje namirenje vjerovnika u okviru modela dodatne činidbe koja bi ovisila o mogućoj naplati potraživanja koje smatra da ima prema MORH-u. U slučaju naplate, tijekom idućih pet godina, veći dio tog novca dužnik bi namijenio dodatnom namirenju vjerovnika.
Sudac Alić zaključuje da je ta dodatna činidba iz škverskog plana (naplata od MORH-a) u proturječju s osnovnom činidbom iz plana koja predviđa otpis tražbina iznad 15 posto. Problem škverskog plana je u tome što dužnik - nakon otpisa lavovskog dijela od 85 posto utvrđenih tražbina - više ne bi bio dužan namirivati vjerovnike u iznosu koji premašuje onih 15 posto, iako je takvu mogućnost predvidio.
"Planom nisu predviđeni mehanizmi kojima bi vjerovnici mogli doći do spoznaje je li dužnik naplatio svoje potencijalno potraživanje i u kojoj visini...."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....