StoryEditor
Hrvatskacovid u hrvatskoj

Stožer objavio nove podatke: u posljednja 24 sata 53 nova slučaja zaraze, nema preminulih

Piše JL
13. srpnja 2020. - 14:49
Damjan Tadić/HANZA MEDIA

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno novih 53 slučaja zaraze Covidom, tako da se ukupni broj slučajeva popeo na 3775 - rekao je ministar Vili Beroš koji je dodao:

- Uz ispriku moram reći da je zbog tehničkih poteškoća u Istarskoj županiji došlo do problema u upisu novooboljelih. Broj je nula, no za jučerašnji dan zatražio sam posebno izvješće - rekao je Beroš, prenosi Jutarnji list.

Naglasio je da od jučer nemamo preminulih, na respiratoru su 4 bolesnika, hospitaliziranih 132, aktivnih 1.145. oporavljenih 17, a kod kuće se liječi 1620 osoba.

- Nastavljamo suživot s virusom, on je među nama, moramo biti oprezni. Svjedočili smo popuštanju mjera, rezultati su bili više nego odlični, ali od 18. lipnja dolazi do povećanog broja oboljelih. Pokušavamo reagirati da selektivno propisujemo mjere koje su sukladne događanjima na terenu.

Krunoslav Capak je rekao da je situacija zadovoljavajuća:

- Nemamo značajnih novih žarišta. Onih nekoliko vjenčanja i proslava donijele su nam novooboljele. Imamo žarište u domu za starije u Umagu, uzeto je 90 briseva i svi su negativni, što je dobra vijest.

Potom je na red došao i Davor Božinović koji je progovorio o obavezi nošenja maski:

- Na globalnoj razini suočeni smo s novom dinamikom širenja virusa koja se osjeća i u Hrvatskoj. Raduje činjenica da gasimo lokalna žarišta. Postoje mjere koje će se morati primjenjivati, poput obveze nošenja maski u zatvorenim prostorima, ugostiteljskim objektima, trgovinama, u javnom prijevozu. Najesen bi se mogli suočiti s većim izazovima, možda i težim simptomima. Ovo razdoblje moramo iskoristiti kako bi svi stekli neophodne navike. U tom smislu smo se odlučili za ponavljanje ovih press konferencija, koje su itekako polučile rezultat jer služe i educiranju javnosti. Pitanje nošenja maski je sastavni dio te edukacije. Naš temeljni pristup je i dalje obavještavati javnost, nije poanta u kaznama. No, imat ćemo i određene sankcije ako se pokaže da neka mjera nije prihvaćena. Velike trgovine i šoping centri imaju svoje zaštitare, nije problem ne pustiti nekoga bez maske. Manje trgovine ne smiju uslužiti nikoga bez maske, nema toliko policije ni inspektora koji mogu pokriti sve, to je razlog zašto apeliramo na svijest građana.

- Trgovci i ugostitelji mogu pozvati 112 ili policiju ako dođe do problema. Moramo se naviknuti na novo normalno. Iz dana u dan ponavljat ćemo sve što je važno za građane kako bi smanjili broj oboljelih, usporili širenje virusa, sve s ciljem da ljudi ostanu zdravi i da što spremniji dočekamo jesen. Vodimo brigu i o turističkoj sezoni,u zadnja 24 sata možemo reći da je ušlo više od 7,500 Nijemaca, Slovenci, 6.800 Poljaka, 3.800 Čeha i 3.400 austrijskih turista. Krenuo je i zračni promet. U 24 sata u Split je sletjelo 4.208 osoba, u ZG 1203., u Dubrovniku 994.

Markotić o maskama:

- Svaka tri sata trebalo bi mijenjati masku, ovisno o situaciji i temperaturi. Platnene bi trebalo imati dvije, tri dnevno. Ne može se jedna nositi cijeli dan - rekla je Markotić na koju se nadovezao i Capak:

- U uputu u vezi masaka stavili smo neka izuzeća. Djeca do dvije godine ne trebaju nositi maske, niti oni koji zbog drugih smetnji teško dišu. Detalji se mogu vidjeti na našim web stranicama.

Alemka Markotić progovorila je i o njemačkom istraživanju koje je navodno dokazalo da se antitijela dugo ne zadržavaju i da će zbog toga biti problema s cjepivom.

- Potrebno je još puno istraživanja. Kod imunološke zaštite bitna je i stanična imunost. Postoje metode kojima se to može mjeriti, sva ozbiljnija klinička istraživanja cjepiva koriste i te metode, a ne samo antitijela. Susretom virusa sa stanicama može doći do ponovne produkcije antitijela.

Markotić o testiranjima:

- Što se tiče testiranja, kod nas je uspostavljen sustav koji testira sve koji imaju simptome. Isto tako, sve one koji su bili u kontaktu sa zaraženima. Nasumična testiranja se nisu pokazala učinkovitima, čak ni u Španjolskoj i Italiji gdje se jako puno testiralo. Najesen će biti zahtjevnije, bit će više infekcija dišnog sustava i više testiranja. Nekad smo imali i po 1200 testiranja, a postotak oboljelih oko 2,3 posto. Naš postotak oboljelih ovisio je o dobroj procjeni liječnika opće prakse.

Beroš o cijeni testiranja:

- Do mene su doprle informacije o raznim cijenama, inicirao sam sastanak na nivou ravnatelja svih bolnica i HZZO-a. Jasno je da ozbiljni testovi imaju svoju cijenu jer nude i kvalitetu. Razvijaju se i drugi kvalitetni tekstovi, ne tako kao PCR, ali možemo ih nuditi pučanstvu. Svi koji spadaju u indikacijski spektar imaju besplatno testiranje. Razumijem da se netko želi testirati iz osobnih razloga, omogućit ćemo i to uskoro po bitno drugačijim cijenama, očekujemo informacije već u srijedu ili četvrtak. Cijene testa formiraju se uključivanjem kemikalija, reagensa te ljudskog rada. Osnovne dijagnostičke testove najvjerojatnije nećemo moći sniziti.

Alemka Markotić je dodala:

- Na zdravstvenom sustavu je da procijeni kome test treba. Procjene su u najvećem broju slučajeva u redu. Kod djece se očekuje manji postotak. Ne mogu reći zašto vašem djetetu nije trebao test (obraća se novinarki koja je postavila pitanje), ali vjerojatno je postojao razlog. Morate znati da su to skupi testovi, nema razloga raditi nešto što nije potrebno. Može se dogoditi da ih puno bude negativno, a nitko ne isključuje mogućnost da ćemo previdjeti nekog tko je trebao test. Sto posto uspjeh ne postoji. Testiranje je medicinska indikacija koja se svuda na svijetu koristi po jasnim pravilima. Možemo mi napraviti trošak od 50 milijuna kuna, ali čemu?

Božinović o graničnom režimu:

- Nema promjene režima na granicama. Nitko nije kazao da neki državljani neke zemlje ne može prenijeti virus, ali mi imamo kategoriju državljana EU koje se tretira na jedan način, to je tako svuda u svijetu, to je standard. Hrvatski državljani s dvojnim državljanstvom se tretiraju kao hrvatski državljani.

Capak o novim mjerama:

- Obveza prijavljivanja skupova s više od 100 ljudi je odluka koja se odnosi na sve skupove. Postoje druge preporuke HZJZ koje se sada ne slažu s novom odlukom, ali to ćemo revidirati. Ako je i na misnim slavljima više od 100 ljudi, to vrijedi i za njih.

Beroš o prodoru virusa u zdravstveni sustav:

- Od početka epidemije radimo sve da spriječimo ulaz virusa u bolnice. Struka je rekla svoje i kod posjeta pacijentima i kod pratnje poroda. Od početka epidemije boravak roditelja uz teško bolesnu djecu nije onemogućen. Zabranjene su posjete u županijama gdje je povećan broj oboljelih. Uključili smo psihologe i omogućili posjete na 15 minuta. Što se tiče pratnje poroda, s obzirom na rizik nismo razmatrali promjenu te odluke, zabranjeno je.

Alemka Markotić komentirala je nošenje maski. 

Svako neispravno nošenje maske može izazvati infekciju. Možemo zaraziti sebe ili druge. Maske se nose da se spriječi infekcija. 

Božinović se osvrnuo na cijenu zaštitnih maski.

- Vlada je 30. travnja donijela odluku o mjerama kontrole cijena za neke proizvode, upravo motivirana određivanjem maksimalne maloprodajne cijene višekratne maske. Maksimalna cijena u maloprodaji je 12 kuna. HZJZ je s Inspektoratom donio specifikacije platnenih maski za lice. 

Capak o serološkim testovima:

- Završili smo "presječno" seroepidemiološko ispitivanje. Na uzorku od 1051 osobe odredili smo tko je bio u kontaktu s virusom. Kod tih osoba detektirana su IGg antitijela. Rezultate studije ćemo detaljno objaviti. Od tih uzoraka pronašli smo 24 osobe, oko 2,3 posto ukupno testiranih. To bi bilo 25 puta više nego među populacijom kod koje smo definirali infekciju, kad bismo tako gledali.  To nije reprezentativan uzorak nego presječno istraživanje, gdje su uzeti u obzir serumi različite dobi iz raznih županija. Na 200 vrhunskih sportaša smo napravili test, tu je postotak malo viši, a radili smo i na našim zaposlenicima. Od 24 osobe 15 je imalo simptome, dakle 63 posto, drugi nisu znali da su bili u kontaktu s virusom. U svega dvoje smo pronašli zaštitna antitijela. Kod preminulih se uglavnom radi o starijim osobama. Većina je iz Psihijatrijske bolnice u Jankomiru, uglavnom starije životne osobi s komorbiditetom. 

Beroš: Impresija je da nije došlo do značajnog povećanja anksioznosti, siguran sam da će struka željeti odgovor na to pitanje. Nisam psihijatar, ali jasno je da je epidemija uzrokovala promjenu ponašanja svih nas. Na ljudsku psihu djelujemo pravovremenim i transparentnim informacijama.

Izdvojeno

24. srpanj 2020 14:37