StoryEditor
HrvatskaUZ GRADNJU ŠKOLA I BOLNICA VELIKU POZORNOST POBUĐUJE VLADIN PROJEKT OTVARANJA ZATVORA

Spas za nezaposlene - izgradnja 1000 novih ćelija u Šibeniku

Piše PSD.
2. ožujka 2012. - 18:50

Najavljući nove projekte, potpredsjednik Vlade Radimir Čačić obznanio je da Vlada kreće u gradnju škola, bolnica, ali je najviše zanimanja izazvala njegova izjava o gradnji novih zatvora.

Naime, Vlada je svjesna da se svake godine uvećava broj osuđenih osoba - zatvorenika i građana kojima tek treba dokazati krivnju – pritvorenika, a kapaciteti su uvijek isti. Stanovnici zatvora su doslovce nagurani u ćelije, a ima slučajeva da spavaju na madracima koji su posloženi po podu.

Osim što Vlada želi riješiti slučaj prebukiranosti zatvora, ta investicija će, uz ostale - kaže Čačić - pokrenuti val zapošljavanja.

Najavu gradnje novih zatvorskih kapaciteta pozdravlja i Splićanka prof. dr. sc. Marija Definis-Gojanović, stručnjakinja za sudsku medicinu, a inače predstavnica RH u Europskom odboru za sprečavanje mučenja (CPT) i članica Potkomiteta za prevenciju torture pri Ujedinjenim narodima (SPT).

Definis-Gojanović je posjetila brojne zatvore i sama se uvjerila u kakvim uvjetima žive njihovi stanari.

- Već godinama su zatvorski kapaciteti prenapučeni u Hrvatskoj. Službeno ima mjesta za 3770 osoba, a brojke se penju više od 5000 i stalno rastu. Primjerice, prema službenom izvješću Europskog odbora za prevenciju mučenja - CPT, koje je uslijedilo nakon posljednjeg posjeta Hrvatskoj u svibnju 2007. godine, kapaciteti su tada bili 3009, a stvarno stanje 4008 zatvorenika. Tada je stanje u Osijeku i Lepoglavi bilo loše. U Osijeku je bilo 20 pritvorenika u ćeliji od 39 m2, uključujući i sanitarni čvor. Zna se da je stanje u Splitu, Šibeniku i Puli vrlo zabrinjavajuće - kaže nam Definis-Gojanović navodeći da iz prenapučenosti proizlaze brojni problemi: pad higijene, nemogućnost bavljenja različitim aktivnostima, smanjena mogućnost posjeta i telefonskih razgovora, porast tenzija između osoblja i zatvorenika, pokušaji samoozljeđivanja i samoubojstava upravo zbog loših materijalnih uvjeta.

Što se tiče planova nove vlade, ističe Definis-Gojanović, oni vjerojatno nisu novi, nego se nastavljaju na akcijski plan proširenja zatvorskih kapaciteta: dogradnja zatvora u Zagrebu, novi objekt kaznionice u Glini i svakako najveći projekt izgradnje moderne kaznionice na prostoru gospodarske zone Podi kod Šibenika koja bi trebala imati kapacitet od preko 1000 zatvorenika svih kategorija, spola i dobi.

- Problem je u financiranju, ali preko kredita Razvojne banke Vijeća Europe nadam se da će se iznaći dovoljna sredstva. Gradnja šibenskog zatvora, prema planovima, trebala bi početi ove godine - kaže Gojanović, nadajući se da će se tako konačno riješiti i smještaj pritvorenika, dakle onih koji još nisu osuđeni i nije im izrečena kazna.

- Problemi su još više izraženi kod populacije pritvorenika kojima se, usprkos činjenici što nisu osuđeni, dakle još su zapravo nedužni, ne mogu organizirati aktivnosti - uključujući dodir s vanjskim svijetom, obrazovanje i sl., pa su u puno nepovoljnijem položaju. Problem se pogoršava i tamo gdje zbog ograničenih kapaciteta nije moguće odvojiti pritvorenike od zatvorenika. Osim toga, broj upravo pritvorenih osoba raste kao i duljina zadržavanja u pritvoru – zaključuje ta splitska stručnjakinja uz poruku za kraj:

„Lišavanje slobode je kazna već sama po sebi, pa uvjeti i režim na mjestima gdje su osobe lišene slobode ne smiju to dodatno otežavati. Sam Nelson Mandela je rekao da jednu naciju ne treba suditi po tome kako se odnosi prema svojim građanima koji su na vrhu već kako se odnosi prema onima koji su na dnu.”

SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS 

Odustali od vojarna u Sinju

Prije nekoliko godina pojavila se ideja da se zatvor otvori i u Sinju na način da se adaptiraju stare vojarne, ali građani, kao i lokalna vlast, nisu prihvatili tu ideju. -Po mome mišljenju adaptacije nekih starih prostora, tipa stare vojarne u Sinju, nisu rješenje jer popravljati/uređivati staro obično je puno skuplje nego krenuti ispočetka, poglavito ako se moraju zadovoljiti europski standardi, a na što se RH obvezala - kaže Definis Gojanović.

Alkohol i noževi

Najviše zatvorenika služi kazne vezane uz imovinske delikte, zatim djela vezana uz drogu, te djela protiv života i tijela. Većina zatvorenika služi kazne od jedne do tri godine, dok je najmanje onih koji služe kaznu dugotrajnog zatvora od 20 do 40 godina. Pravosudna policija svake godine oduzme na tisuće nedopuštenih predmeta, u čemu prednjače noževi, alkohol...

000_DV1110437

#ZATVORSKISUSTAV

Izdvojeno