Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja ljeta i tijekom jeseni? Najnovija sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) donosi prve naznake, ali i podsjeća na jedno važno ograničenje – dugoročne prognoze nikada nisu potpuno sigurne.
Za razliku od kratkoročnih prognoza koje mogu prilično precizno predvidjeti vrijeme nekoliko dana unaprijed, sezonske prognoze temelje se na statističkoj vjerojatnosti. One ne mogu reći hoće li, primjerice, 15. kolovoza padati kiša ili će biti sunčano, već pokazuju postoji li povećana vjerojatnost da određeno razdoblje bude toplije, hladnije, sušnije ili kišovitije od višegodišnjeg prosjeka.
Najnoviji izračun ECMWF-a, temeljen na ansamblu od 51 numeričke simulacije, upućuje na to da će ljeto i jesen 2026. godine u velikom dijelu Europe, uključujući Hrvatsku, biti topliji od uobičajenih klimatoloških vrijednosti.
Srpanj i kolovoz donose iznadprosječne temperature
Prema prognozi, srpanj bi mogao biti od 0,5 do 1 °C topliji od prosjeka. Budući da većina simulacija daje vrlo sličan rezultat, meteorolozi smatraju kako postoji velika vjerojatnost da će veći dio mjeseca obilježiti stabilno vrijeme i česta prevlast visokog tlaka zraka.
To znači više vrlo toplih dana s temperaturama iznad 30 °C, ali i sve češće tropske noći tijekom kojih se temperatura neće spuštati ispod 20 °C.
Što se oborina tiče, očekuju se količine blizu prosjeka ili nešto manje od njega. Međutim, raspored kiše vjerojatno neće biti ravnomjeran. Kao i prethodnih godina, većina oborina mogla bi pasti tijekom kratkotrajnih, ali vrlo intenzivnih pljuskova i grmljavinskih nevremena, dok će između njih prevladavati dulja sušna razdoblja.
Sličan scenarij predviđa se i za kolovoz. Temperature bi ponovno trebale biti iznad prosjeka, a tijekom prodora vrlo toplog zraka sa sjevera Afrike mogući su novi izraženi toplinski valovi. Prognoza količine oborina za kolovoz ipak nosi nešto veću dozu neizvjesnosti.
Rujan bi mogao produžiti osjećaj ljeta
Sezonski model sugerira da ni početak klimatološke jeseni neće donijeti naglu promjenu vremena. Rujan bi također mogao biti topliji od prosjeka, posebno na Jadranu, gdje bi i temperatura mora mogla ostati neuobičajeno visoka.
Istodobno, prognoze za oborine znatno su manje pouzdane. Velik raspon mogućih scenarija upućuje na mogućnost češćih prodora vlažnog atlantskog zraka i razvoja snažnijih ciklona. Nakon ljetne suše upravo bi rujan mogao donijeti prva ozbiljnija nevremena i obilnije kiše, premda bi temperature i dalje ostale iznad prosjeka.
Toplija jesen, ali uz sve više nestabilnosti
Prema aktualnim izračunima ECMWF-a, iznadprosječno toplo vrijeme moglo bi se nastaviti i tijekom listopada te studenoga. Ipak, kako će sezona odmicati, očekuju se sve češći prodori hladnijeg zraka sa sjevera Europe.
Prognoza oborina tijekom jeseni pokazuje velik raspon mogućih ishoda, što upućuje na promjenjivo i nestabilnije vrijeme. To znači da bi se sušna razdoblja mogla brzo izmjenjivati s epizodama obilne kiše.
Takav obrazac posljednjih godina postaje sve izraženiji na području Sredozemlja, uključujući Hrvatsku i ostatak jugoistočne Europe. Dulje suše sve češće prekidaju vrlo intenzivne oborine koje u kratkom vremenu mogu donijeti velike količine kiše.
Trend koji postaje novo pravilo
ECMWF-ova sezonska prognoza pokazuje da će veći dio srednje i jugoistočne Europe tijekom ljeta i jeseni vjerojatno ostati topliji od prosjeka. Za Hrvatsku to znači povećanu vjerojatnost novih toplinskih valova tijekom ljeta te sporiji prijelaz u jesenske vremenske prilike.
Takav razvoj uklapa se u dugoročan klimatski trend koji se posljednjih desetljeća sve jasnije očituje diljem Europe. Umjesto postupnih i blagih promjena godišnjih doba, sve češće svjedočimo dugotrajnim razdobljima vrućine, naglim izmjenama suše i obilnih oborina te većoj učestalosti ekstremnih vremenskih pojava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....