StoryEditor
Hrvatskaratni potencijal

Rang lista globalne vojne moći: Kina sve bliža SAD-u, Srbija znatno napredovala, Hrvatsku sada ‘šije‘ za dva mjesta

11. ožujka 2021. - 19:09

Kineski BDP u pandemiji ubrzano raste, dok zapadni uglavnom stagniraju. On trenutno iznosi oko dvije trećine američkog, a ekonomisti predviđaju da će ga ovim tempom sustići za najkasnije desetak godina.

Kad se znatnije promijene odnosi globalne ekonomske moći, to nužno dovodi i do neravnoteže vojne stabilnosti u svijetu. Osokoljene naglim rastom, mnoge zemlje, realno ili nerealno, povjeruju da su u stanju lako i vojno zadominirati nad tradicionalnim ili povijesnim rivalima. Zbog svega brojni geopolitički analitičari u zadnje vrijeme učestalo upozoravaju na povećani stupanj rizika od izbijanja skoroga rata između Kine i SAD-a.

Kini je vojno samopouzdanje na vrhuncu u nekoliko zadnjih desetljeća. Zadnjih su godina ubrzano razvijali svoje oružane snage, a mornarica im je, prema analizi CNN-a, već najjača na svijetu. To, međutim, nisu najvažniji parametri ratnih potencijala bilo koje zemlje. Ključan je, prije svega, vojni proračun koji je u slučaju SAD-a još uvijek četiri puta veći od kineskog, te čak 17 puta od ruskog.

Prema nedavnom izračunu globalne vojne moći na specijaliziranoj stranici Global Firepower, Kina je još uvijek tek treća najjača vojna sila na svijetu. Po obrambenom budžetu znatno je jača od druge po rangu Rusije, no s čak 2.185 milijuna aktivnih pripadnika oružanih snaga ima ogromnu prednost i pred prvoplasiranim SAD-om i pred Ruskom Federacijom. Kina ima 3260 vojnih letjelica, od čega je 1200 borbenih lovaca; ima 35 tisuća oklopnih borbenih vozila, te čak 777 ratnih brodova, od čega su dva nosača aviona. Nastavljaju intenzivna ulaganja u vojni sektor te razvijaju već šestu generaciju bombardera i lovaca. Pentagon je još lani u svom izvješću zaključio kako alarmantnom brzinom grade i moderne površinske brodove, nove nosače aviona, amfibijska plovila, podmornice s balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalne straže i ledolomce. Već su znatno napredovali i u razvoju eksperimentalnih oružja nove generacije poput elektromagnetskih topova, koji projektile uz pomoć elektromagnetske sile s lakoćom ispaljuju na udaljenost od čak 200 kilometara.

Najnoviji podaci o vojnoj moći svjetskih država zanimljivi su i za Hrvatsku, jer se u odnosu na prethodne godine naša zemlja u poretku nešto popela i nalazi se na 63. mjestu. Pozicionirani smo ispred Slovenije (88. mjesto) i Bosne i Hercegovine (121. mjesto), ali smo dva mjesta iza Srbije (61. mjesto).

Srbija je zadnjih godina postigla ozbiljan napredak u odnosu na 89. poziciju 2018. Imaju dvostruko više aktivnih pripadnika oružanih snaga (30.000) od Hrvatske (15.500) i više nego duplo veći broj rezervista - 50.000 prema 20.000 hrvatskih. I srpski obrambeni proračun veći je od hrvatskog (1.14 milijarde dolara prema 880 milijuna dolara). Dok Hrvatska ima 75 vojnih letjelica, od čega samo 12 borbenih lovaca i 37 helikoptera, Srbija ima 113 vojnih letjelica, 6 borbenih lovaca, i 51 vojni helikopter. Srbija ima 304 tenka, Hrvatska ih ima 72. Najozbiljniji zastoj u ravnoteži hrvatsko-srpske vojne moći prouzročen je nerealiziranom kupnjom borbenih zrakoplova u mandatu ministra Damira Krstičevića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. srpanj 2021 18:28