StoryEditor

Prošle godine gotovo 500 novih doktora znanosti, polovica su žene

Piše PSD.
31. ožujka 2009. - 12:28

Prošle godine na hrvatskim sveučilištima akademski stupanj doktora znanosti stekla su 494 kandidata, a polovica njih su žene, podatci su to Državnoga zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

Najviše novih doktora znanosti promaknuto je na najvećem hrvatskom sveučilištu - zagrebačkom - 81, 8 posto, slijede Sveučilište u Osijeku sa 6,4 posto, riječko Sveučilište s 5,5 posto novopromaknutih doktora znanosti te Sveučilište u Splitu na kojemu je doktoriralo 4,5 posto kandidata, zadarsko Sveučilište na kojemu je akademski stupanj doktora znanosti steklo 1,4 posto kandidata te Sveučilište u Puli s udjelom od 0,4 posto novih doktora znanosti u 2008.

Prosječna starost doktora znanosti jest 40 godina, a modalna grupa (ona s najvećom frekvencijom) je od 30 do 34 godine. U prosjeku žene su nešto mlađe od muškaraca, odnosno njihova prosječna dob je 39 godina, dok je kod muškaraca prosječna dob 41 godina.

U prošloj godini najveći broj doktorskih disertacija bio je iz područja biomedicine i zdravstva - 25,1 posto. Slijede područje društvenih znanosti s 19,6 posto, područje prirodnih znanosti s 18,4 posto, područje tehničkih znanosti s 15,4 posto, područje humanističkih znanosti s 14,6 posto, a najmanje doktorskih disertacija bio je iz područja biotehničkih znanosti - 6,9 posto.

Među novim doktorima znanosti njih 70 posto već je steklo akademski stupanj magistra znanosti, a u 70, 1 posto slučajeva doktorska disertacija bila je iz istoga područja kao i magistarski rad.

Najviše doktora znanosti - njih 94,8 posto steklo je akademski stupanj magistra znanosti u Hrvatskoj, a 5,2 posto izvan nje.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u djelatnosti obrazovanja - 52,4 posto, dok ih je 19,6 posto zaposleno u djelatnosti zdravstvene službe, a u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 17,2 posto. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 10,3 posto doktora znanosti, a nezaposleno ih je 0,5 posto.

Za 38,1 posto doktora znanosti troškove studiranja platio je poslodavac, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa platio je troškove studiranja za 33 posto doktora znanosti, njih 27,7 posto sami su platili studij, dok 1,2 posto pripada kategoriji ostalo.

(H)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. svibanj 2021 10:08