Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, no iza pozitivnih statistika kriju se značajne razlike među sektorima, zanimanjima i regijama. Pokazuje to najnovija analiza plaća koju je na temelju podataka servisa MojaPlaća provela Alma Career Croatia, tvrtka koja upravlja portalom MojPosao.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj tijekom 2026. godine iznosi 1.621 euro, što predstavlja rast od 9 posto u odnosu na godinu ranije.
Medijalna plaća iznosi 1.500 eura. Za razliku od prosjeka, medijan bolje prikazuje stvarna primanja većine zaposlenih jer smanjuje utjecaj izrazito visokih i niskih plaća.
IT zadržao poziciju najplaćenijeg sektora
Sektor informacijskih tehnologija, telekomunikacija i informacijskih djelatnosti i dalje prednjači po visini primanja. Prosječna neto plaća u IT-u iznosi 1.904 eura, što je 10 posto više nego prošle godine.
Na drugom mjestu nalazi se proizvodnja i distribucija energije s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Slijedi sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje zaposlenici u prosjeku primaju 1.729 eura, odnosno 12 posto više nego godinu ranije.
Najveći rast plaća zabilježen je u profesionalnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. U tom sektoru prosječna plaća porasla je za čak 15 posto te sada iznosi 1.657 eura.
Na začelju po dinamici rasta nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, gdje su plaće povećane za svega 3 posto.
Velike razlike
Uoči početka glavne turističke sezone posebna je pažnja posvećena sektoru turizma i ugostiteljstva, koji tijekom ljetnih mjeseci postaje jedan od ključnih pokretača domaćeg tržišta rada.
Prosječna neto plaća u turizmu i ugostiteljstvu tijekom 2026. godine iznosi 1.510 eura, što je 10 posto više nego godinu prije.
Najviše plaće ostvaruju šefovi kuhinja, čija prosječna primanja dosežu 2.085 eura. Vrlo blizu su i menadžeri u ugostiteljstvu s prosječnom plaćom od 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje zahtijevaju visoku razinu odgovornosti, upravljanja ljudima i organizacije poslovanja, osobito tijekom turističke sezone.
Među zanimanjima koja su zabilježila najveći rast ističu se pomoćni kuhari. Njihove su plaće porasle za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Plaće kuhara povećane su za 19 posto, na prosječnih 1.598 eura.
Konobari danas u prosjeku zarađuju 1.281 euro, odnosno 9 posto više nego prošle godine. S druge strane, rast plaća spremačica bio je znatno skromniji, svega 3 posto, pa njihova prosječna primanja iznose 992 eura.
Strane tvrtke nude veće plaće
Analiza pokazuje da na visinu primanja u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i vrsta poslodavca.
Tvrtke u stranom vlasništvu zaposlenicima u prosjeku isplaćuju 1.478 eura, dok u domaćim privatnim tvrtkama prosječna plaća iznosi 1.361 euro.
Važan faktor je i veličina tvrtke. Najviše plaće bilježe veliki sustavi s više od tisuću zaposlenih, gdje prosječna primanja dosežu 1.547 eura. U mikropoduzećima s do deset zaposlenika prosječna plaća iznosi 1.237 eura.
Najviše turističke plaće nisu u Zagrebu
Za razliku od većine gospodarskih sektora, gdje Zagreb tradicionalno prednjači po visini plaća, u turizmu i ugostiteljstvu situacija je drukčija.
Šibenik i Dubrovnik
Najviše prosječne plaće u ovom sektoru zabilježene su u Šibensko-kninskoj županiji, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s prosječnom plaćom od 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s 1.464 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se uglavnom kontinentalne županije. Najniže prosječne plaće u turizmu imaju zaposlenici u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje prosjek iznosi 1.041 euro. Slijede Ličko-senjska županija s 1.087 eura te Požeško-slavonska županija s 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska i Međimurska županija. U Varaždinskoj prosječna plaća u turizmu doseže 1.331 euro, dok u Međimurskoj iznosi 1.277 eura, što je više od većine slavonskih i središnjih hrvatskih županija.
Iako podaci potvrđuju nastavak rasta plaća na hrvatskom tržištu rada, analiza pokazuje da koristi tog rasta nisu ravnomjerno raspoređene. Dok IT i energetski sektor i dalje predvode po visini primanja, turizam otkriva značajne razlike između pojedinih zanimanja, vrsta poslodavaca i regija.
Zbog toga prosječne brojke, iako pozitivne, ne odražavaju jednaku stvarnost za sve zaposlenike. Upravo medijalna plaća od 1.500 eura i velike razlike među sektorima pokazuju da hrvatsko tržište rada i dalje karakteriziraju izražene nejednakosti u primanjima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....