Tekst Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji koji je nastao dva mjeseca prije oslobađanja hrvatskih generala Gotovine i Markača, opet je zaživio u srpskoj javnosti.
Stajalište autora Aleksandra Sekulovića o Oluji sročeno u veliki članak koji je odobrila predsjednica Helsinškog odbora Sonja Biserko, u Srbiji je dočekan na nož, a i danas je 'bolna rana' u srcu nekih srspkih političara.
Tekst prenosimo bez intervencija:
Nije novost ako da između Hrvatske i Srbije postoje dijametralne razlike u pravnoj i političkoj oceni akcije „Oluja“ iz 1995. godine. Razlike se svake godine upadljivo manifestuju prilikom obeležavanja godišnjice te akcije. Bilo je za očekivati da će vremenom i normalizacijom privrednih i diplomatskih odnosa razlike slabiti, ali to se nije dogodilo. Št...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....