StoryEditor
Hrvatskačlanak 17. Ustava

Od ograničavanja sloboda do vojske na ulicama: u Saboru se zbog koronavirusa priča o uvođenju izvanrednog stanja, ali što to konkretno znači?

Piše Marina Karlović Sabolić
19. ožujka 2020. - 18:11
IlustracijaGoran Mehkek/HANZA MEDIA

Stvari treba nazvati pravim imenom i tako prema njima postupati.

Tvrde to Bračanin Arsen Bauk i Puljanin Peđa Grbin, SDP-ovci koji su u četvrtak u opticaj stavili inicijativu da Sabor aktivira članak 17. Ustava.

U njemu stoji da se u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu ograničiti.

Dvotrećinskom odlukom Hrvatskog sabora taj bi se mehanizam mogao aktivirati na 60 ili 90 dana. Za to postoji politička volja. Pa je, prema ovoj interpretaciji, bolje takvu odluku donijeti što prije.

- Nemojmo se lagati. Ovo jest izvanredno stanje i mi moramo poštovati procedure koje su Ustavom propisane. Ništa više i ništa manje od toga – pojašnjava u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Grbin.

Odlukama Nacionalnog stožera ograničena je sloboda javnog okupljanja. Sloboda kretanja. Pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti. Sve kao posljedica ne nečijeg hira, nego velike epidemije.

Što bi proglašenje izvanrednog stanja konkretno značilo?

Vojsku na ulicama? Ne nužno i ne odmah. Samo ako to bude zahtijevao razvoj situacije. No ovakva bi odluka pravno pokrila i takvu mogućnost.

Suspenziju Sabora? Samo ako se zastupnici ne budu mogli sastajati i donositi odluke, usvajati zakone, potvrđivati mjere. Onda zakonodavnu ulogu preuzimaju predsjednik Republike i Vlada. U propisanom postupku i samo po uvjetom ako se Sabor zbog epidemije ne bude mogao sastajati.

Veće ovlasti predsjednika Republike? U slučaju suspenzije Sabora definitivno. Zoran Milanović našao bi se u situaciji da se oko uredbi vezanih za bitku protiv koronavirusa nateže s Vladom.

No nije svako zlo za zlo. Proglašenjem izvanrednog stanja legaliziralo bi se stanje u kojemu se zemlja nalazi. I riješilo mnoge probleme u budućnosti.

Ilustrirajmo to jednim primjerom. Nacionalni je stožer proglasio zabranu obavljanja gospodarske djelatnosti. Kada epidemija prođe, neka tvrtka ili obrtnik mogu odlučiti tužiti državu jer je takvom odlukom upropastila njihovo poslovanje. Nije proglasila izvanredno stanje, a njima je zatvorila „butigu“.

S aktivacijom članka 17. Ustava, takva tužba automatski bi pala u vodu.

Država se, naravno, svim oštećenima može obavezati da nadoknadi štetu u skladu za zakonom. I onda, kada epidemija završi, donese zakon koji će regulirati isplatu naknada.

Bez tužbi i natezanja po sudovima. Budući da bi proglašenje izvanredne situacije sve mjere koje Vlada poduzima, i koje će poduzimati u budućnosti, zapravo - pokrilo.

#KORONAVIRUS#IZVANREDNO STANJE#SABOR#PEĐA GRBIN#ARSEN BAUK

Izdvojeno

03. lipanj 2020 21:05