Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

Koronavirus
StoryEditor
HrvatskaKAKVI SU NAM IZGLEDI

Njemačka je iznenadila svijet: imaju nevjerojatno malo umrlih, a dob zaraženih je slična kao i u Hrvatskoj. Hoćemo li i mi imati tako dobar ishod?

Piše S. J. T.
20. ožujka 2020. - 17:05
Damjna Tadić/HANZA MEDIA

U emisiji 'Otvoreno' na HRT-u ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je na pitanje primjećuju li se razlike s obzirom na zemlju iz koje je došao virus, odgovorio:

- Nema tu bitnih različitih karakteristika, uglavnom su to iste kliničke slike i isti način prijenosa. Ono što mogu reći je da je recimo u Kini bilo svega 2,5 posto oboljelih ispod 20 godina, kod nas je to između 8 i 10 posto, međutim to su blage kliničke slike. Najveći broj oboljelih je između 30 i 50 godina - rekao je Capak.

Slično je i u Njemačkoj koja bilježi najveći broj zaraženih u dobi između 30 i 50 godina, a smrtnost je svega 0,18 posto, trenutno možda i najmanje u svijetu.

Stoga se već sada postavlja pitanje pruža li to nadu da će i Hrvatska tako dobro proć, jer korona trenutno u našoj zemlji "hvata" većinom mlade.

To bi bilo "gatanje", jer je u Hrvatskoj premali uzorak oboljelih da bi se mogli izvlačiti zaključci o ishodu epidemije, te mogućem broju kritično bolesnih ili umrlih pacijenata.

Također, tek je prošao dvadesetpeti dan od prvog potvrđenog slučaja koronavirusa u Hrvatskoj, te treba pričekati sljedeće tjedne, ako ne i mjesece, za ozbiljnije analize.

Podsjetimo, najviše komplikacija se bilježi među onima koji su stariji od 60, pa stoga u Hrvatskoj (trenutno) i nema puno kritičnih slučajeva, za raliku od Italije gdje je stopa smrtnosti zastrašujućih 8 do 9 posto, jer se virus uvukao prvenstveno u stariju populaciju. 

Dr. Nela Sršen iz Padove je za HRT-ovu emisiju "Zajedno za zdravlje" govorila o zdravstvenoj krizi u Italiji, koja je po broju preminulih premašila Kinu, iako ima bitno manje zaraženih.

- Prestigli smo Kinu. Kad čitaš te brojke iz dana u dan kako rastu shvatiš da su tih 3400 i još nešto ljudi koji imaju lice, ime, životnu priču, obitelj... Iz sata u sat gledamo kako taj broj raste. Imamo veći broj mrtvih od Kine. Ako to prevedemo u postotke, rezultat je da je u Italiji smrtnost između 8 i 9 posto. Kao da govorimo o kugi ili nekoj drugoj užasnoj zaraznoj bolesti - rekla je Sršen.

image
Broj slučajeva, 20. ožujka u 16. 30 sati. Izvor: Johns Hopkins University

U Italiji je, po novim podacima, potvrđena zaraza 41 tisuće ljudi, a mrtvih je oko 3400. U toku dana će doći novi podaci o broju novoumrlih. Kako nam govori Aleksandra Šućur, politologinja s Brača koja živi u Lombardiji, Talijani broj umrlih objavljuju svaki dan oko 18 sati. 

Razlog tolikoj smrtnosti je i dijelom zbog toga što je u Italiji (prema novim podacima) najveći broj zaraženih između 51 - 71 godine života (37,3 posto), zatim na drugom mjestu su oni stariji od 70 godina života (36,5 posto).

Broj zaraženih u dobi od 19 - 50 godina u Italiji je svega 25 posto, a onih do 18 godina je 1, 2 posto.

Dakle, u toj zemlji je najviše zaražena starija populacija, dok je u Hrvatskoj zaraza među onima bitno mlađima, što nas, za sada, dovodi do povoljnog ishoda i nema pacijenata koji su kritično, osim tri osobe koja je trenutno na respiratoru.

Prema friškim podacima sveučilišta John Hopkins, u Njemačkoj je 16.290 zaraženih, što je niti 0,18 posto umrlih. I sad se svi svi pitaju kako to, posebno u svjetlu informacije da je u Italiji, kako smo naveli, smrtnost oko osam posto, Velikoj Britaniji oko četiri posto, a Francuskoj oko tri posto.

Taj postotak se, naravno, računa na osnovu potvrđenih slučajeva zaraze, dok se broj trenutno stvarno zaraženih može samo pretpostavljati. 

Stručnjaci u više stranih medija napominju kako se radi o više faktora koji utječu na smrtnost:

- prosječna dob zaraženih 

- broj krevata na intenzivnoj njezi

- broj respiratora i ECMO uređaja

- broj testova na koronavirus

- uspješnost izolacije i karantene

- stručnost osoblja

- sprečavanje ulaska virusa u staračke domove i bolnice

- pravilno korištenje zaštitne opreme od strane zdravstvenog osoblja

Mediji navode i da Njemačka ima više od 25.000 kreveta na intenzivnoj njezi, a vlada Angele Merkel je rekla da se nabavlja dodatna oprema, pripremaju se novi kreveti...

Sve druge zemlje u Europi imaju bitno manji broj kreveta na intenzivnoj njezi.

Aleksandru Šućur smo upitali koliko je kreveta za teško bolesne Italija imala prije zdravstvene krize. Kaže da je ta zemlja imala 5.324 kreveta na intenzivnoj njezi, te 2.974 na infektivnim jedinicama. 

Italija ima oko 60 milijuna stanovnika, a Njemačka 83 milijuna. 

Mladi, čuvajte se!

U pojedinim zemljama EU je veik broj mlađih ljudi na intenzivnoj njezi, u nekim zemljama čak i 50 do 60 posto onih koji leže u bolnicama, su mlađi od 60 godina. Stoga, smo upitali hrvatskog znanstvenika i molekularnog biologa prof. dr. sc. Gordana Lauca kakva je njegova poruka mladima?

- Smrtnost mladih je mala, no to je samo u situaciji kada je zdravstveni sustav funkcionalan i može liječiti teške oblike bolesti koji se ponekad javlja i kod mladih.

Primjerice u Francuskoj je oko 50 posto pacijenata na intenzivnoj njezi mlađe od 60 godina. Ako dođe do zagušenja bolničkog sustava, tada će nažalost umirati i mladi, no ne samo od COVID-19, već i od upale slijepog crijeva, saobraćajnih nesreća i sl., budući da nećemo imati na raspolaganju bolnce za sve one normalne stvari na koje smo se navikli da doktori mogu riješiti.

Zbog toga je iznimno važno da i mladi shvate ozbiljnost situacije i da limitiranjem socijalnih kontakata umanje širenje virusa. Ovo je idealna prilika da starijoj generaciji pokažu kako su društvene mreže i druženje u virtualnom svijetu zapravo nešto jako dobro - kaže Lauc.

#KORONAVIRUS#NJEMAčKA#HRVATSKA

Izdvojeno