"Dok traje sjećanja, trajat će i Hrvatska. U Vukovar dolazim svake godine nekoliko puta, jedan od njih je Veleučilište na koje sam neizmjerno ponosan", poručio je iz kolone sjećanja predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac, a prenosi N1.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman komentirao je kako je studenti najtužniji mjesec u modernoj hrvatskoj povijesti.
"Prisjećamo se teških dana kad su ovdje počinjeni brojni zločini. Sjećamo se svih žrtava. To je otvoreno pitanje, neće biti zaboravljeno, mi i dalje tražimo nestale", poručio je ministar vanjskih poslova.
U koloni je i šef Sabora Gordan Jandroković koji je rekao kako je u Vukovaru primijetio puno mladih ljudi. "Ovaj dan je jedan od onih datuma gdje je najjače identifikacija Hrvata s gradom Vukovarom", kaže on naglašavajući da se danas treba inzistirati da se zauvijek sjećamo, da mladi naraštaji shvate što se ovdje događalo.
"Važno je da mladi razumiju da je Hrvatska teško došla do slobode. Bilo je ovdje puno nesreće, patnje i stradanja, moramo se prisjetiti svega i zahvaliti herojima koji su dali živote za hrvatsku slobodu. Vukovar zaslužuju svu ljubav hrvatskog naroda", kaže Jandroković.
Premijer Andrej Plenković rekao je u povodu obilježavanja Dana sjećanja kako je Vukovar simbol obrane slobode i Hrvatske te kako je na Vladi da na temeljima suvremene Hrvatske države čini maksimalne napore kako bi se odužila braniteljima i njihovim obiteljima.
"Prošle su 33 godine od velike tragedije za Vukovar, Vukovarce, hrvatske branitelje, za cijelu Hrvatsku, ponovno smo zajedno ovdje kako bismo obilježili najveći trenutak u Domovinskom ratu, simbol obrane slobode, obrane Hrvatske", rekao je Plenković u Vukovaru.
Dodao je da su u Vukovaru kako bi iskazali pijetet prema svima onima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske, osobito onima u gradu heroju, ali i svim drugim hrvatskim braniteljima.
"Na nama je da na temeljima suvremene hrvatske države, a to je Domovinski rat, činimo maksimalne napore da se u svemu onome što radimo, a to smo činili proteklih nekoliko godina, na adekvatan način odužimo braniteljima i njihovim obiteljima te da simboli Domovinskog rata budu temelj suvremene hrvatske države", istaknuo je premijer.
Novinari su ga upitali da komentira akciju USKOK-a i EPPO-a koja je zahvatila bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, a Plenković je rekao kako je sve rekao u petak i subotu pa danas o tome neće posebno govoriti.
Brojni posjetitelji u Vukovaru nose majice s imenima. Jutarnji list doznaje pozadinu priče: dao ih je izraditi Studentski katolički centar u Osijeku, a na 2656 majica su ispisana imena svih vukovarskih žrtava tijekom ‘91. Majice je mogao uzeti i odijenuti tko je htio, a svi koji ih nose bit će u jednoj grupi i zajedno hodati pri početku kolone.
Majka jednog od branitelja Vukovara Marija Šestan, čiji je sin bio pripadnik Turbo voda, u programu N1 poslala je emotivni apel: "Ako itko zna što se dogodilo, neka mi kaže. Ja samo trebam istinu da mogu otići na grob, isplakati se, odnijeti cvijeće i zapaliti svijeću. Ja sam sigurna da znaju. Zar je tako teško reći to jednoj majci koja 33 godine luta, moli, traži i pita. Ne mora meni, može anonimno, može na telefon. Ja da znam da je on negdje, ja bih kopala rukama, ovo je predugo. ... Ja sam na početku, živim dva paralelna života..."
Njezin sin je iz Komerca došao do Trpinjske ceste. U Borovu je ranjenoj ženi dao sat, koji je ta žena vratila u policiju i ispričala kako ju je on iznio. "On nije nestao, nije to prašuma, oni su živi zarobljeni, oni su ubijeni. On je zarobljen i pogubljen. Ali ja i dalje tragam, dok sam živa. Daj Bože da se to ostvari prije nego što ja završim svoj život", kaže Šestan u emotivnoj izjavi.
Povjesničar Ante Nazor u program N1 se javio iz Škabrnje. On kaže kako je kronologija događaja vrlo jasna te da je razaranja u Vukovaru i Škabrnji izazvala velikosrpska politika i da to nitko ne može osporiti.
Današnji dan je, kaže, dan sjećanja na sve one koji su kroz povijest umrli za ideju stvaranja slobodne hrvatske države.
"Hrvatska je rat dočekala razoružana. Čim su bili poznati rezultati izbora, JNA je razoružala Hrvatsku, oduzela je kompletno naoružanje TO-a, Hrvatska je ostala na naoružanju policije, a u MUP-u je bilo jedna 50 posto Hrvata. Kad se gleda odnos snaga, bilo je za očekivati da se Hrvatska neće moći oduprijeti. Agresori su smatrali da će se prošetati kroz Vukovar", govori Nazor. Podsjeća i na događaje iz svibnja, kada je ubijeno 12 redarstvenika.
Nazor podsjeća da se strašna tragedija u isto vrijeme događala u Vukovaru, Škabrnji i Nadinu.
Otpor koji je pružio Vukovar bio je ključna stvar za obranu ostatka zemlje, kaže Nazor. "Ta uporna, žilava obrana, zaustavljanje dinamike napredovanja neprijatelja je poprimilo strateški značaj. Mi govorimo o gradu koji je u temelju hrvatske države", kaže.
"Vukovar je simbol obrane i stradanja, a kad govorimo o Vukovaru u mislima su nam svi gradovi i mjesta na prvoj crti obrane. Vukovar je simbol i zato je mjesto hodočašća, svi su prepoznali značaj Vukovara i to se očituje i u ovoj Koloni sjećanja", govori Nazor.
Iz Grada heroja stižu i prve fotografije sudionika mimohoda u znak sjećanja na žrtve velikosrpske agresije 1991. godine
Vukovar se u ponedjeljak prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenog slomljena obrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u razrušenom gradu.
Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.
Više od 350 branitelja i civila na popisu zatočenih i nestalih
Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena više od 350 branitelja i civila, kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana.
No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila, uz tenkovske i zračne napade.
Okupacija Vukovara potrajala je do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nakon čega su se Vukovarci napokon vratili svojim domovima koje je prvo trebalo obnoviti, u što se uključila država.
Po dostupnim podacima, na području Vukovara obnovljeno je gotovo 5400 kuća i 282 višestambene zgrade s oko 5300 stanova, za što je potrošeno nešto više od 245 milijuna eura.
U odnosu na ratnu 1991. Vukovar je danas neprepoznatljiv grad, obnovljen s modernom infrastrukturom, ali manjkom stanovništva. Prema popisu iz 2021. u tome gradu živi 23.175 stanovnika u odnosu na oko 47.000 prije Domovinskog rata. Mnogi smatraju kako je upitan i broj od 23.175 ljudi, a posebno zabrinjava činjenica da je više stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na djecu do 14 godina.
Po podacima gradske uprave, krajem 2023. u Vukovaru je bilo 6064 zaposlenih osoba, što je za 160 osoba više nego godinu ranije. Problem su relativno niske plaće, kao i u cijeloj Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je prosječna neto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 1193 eura.
Međutim, i dobri dobri i loši pokazatelji ovih dana, u jesen 2024. uoči 33. godišnjice ratnog stradanja Vukovara, stavljaju se na stranu pred ogromnim poštovanjem koji zaslužuju građani Vukovara, među kojima nema onih koji u ratnom vihoru nisu izgubili nekog od članova obitelji.
Stoga su posljednja počivališta najmilijih, posebice Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata na kojem se pokapaju poginuli i umrli hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji, od početka studenog među najposjećenijim mjestima u gradu na Dunavu.
Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, pod nazivom "Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta" počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro". U programu će nastupiti Klapa ‘Sveti Juraj‘ HRM-a i glumac Darko Milas.
Ulicama grada Vukovara u 10,30 sati krenut će Križni put - Kolona sjećanja koju će predvoditi vukovarski branitelji zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar.
Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje očekuje se u 12,30 sati, gdje će biti odana počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća državnih i drugih izaslanstva. Molitvu za vukovarske žrtve Domovinskog predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
U 13 sati na groblju će biti služena misa za žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Za 17 sati planirana je svjetlosna "rijeka sjećanja", odnosno puštanje lampiona Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje. Franjevački samostan u Vukovaru i ove je godine pozvao na obilježavanje 18. studenoga inicijativom nazvanom „Zvon za Vukovar” u kojoj se poziva na zvonjavu zvona sa svih hrvatskih crkava u 18,11 sati.
Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će u ponedjeljak ujutro lampione, koji već brojni gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, kao i u prozorima obiteljskih kuća i stanova.
Na tisuće upaljenih lampiona moguće je vidjeti već od Vinkovaca, Nuštra, Marinaca i Bogdanovaca do samog Vukovara u koji brojni domoljubi pristižu još još od subote s obzirom na produženi vikend.
Na cestama od Vinkovaca do Vukovara velik je broj automobila i autobusa, a mnogi su se put Vukovara uputili pješice, trčeći ili na biciklima i motorima. Posebice su brojni članovi braniteljskih i stradalničkih udruga iz susjedne BiH.