StoryEditor
Hrvatska‘SITNICE‘ uz plaću

Kakva je ovo država?! Bivši ministar prometa priznaje da se ne sjeća čovjeka koji je bio šef HACZ-a i sam sebe nagradio s 400.000 kuna državnog novca

12. veljače 2020. - 20:47
Paun paunović/HANZA MEDIA, MMPI

Protiv Ante Lažete, bivšeg direktora Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa pokrenulo je postupak jer je, uz nemalu plaću koja se mjesečno kretala između 19 i 20 tisuća kuna neto, u dvije i pol godine mandata zaradio još 400 tisuća kuna radeći isti posao.

Taj iznos odnosio se na stimulativne nagrade (ukupno 278.698 kuna), kao i one mandatne (119.631 kuna), te po još 2500 kuna regresa za godišnji odmor i božićnice te 1800 kuna darova za djecu.ž

Lažeta je bio direktor HACZ-a od 1. rujna 2015. do 31. ožujka 2018. godine, no u ove bonuse nisu uračunata tri posljednja mjeseca mandata, odnosno 2018. godina, tako da bi se ukupni iznos još i povećao.

Prijava protiv njega, i to neanonimna, stigla je dva mjeseca prije odlaska s dužnosti. Osim što se tvrdilo da je u džep strpao nešto što nije smio, ustanovljeno je i kako dodatne prihode nije prijavio u izvješću o svom imovinskom stanju.

Istina, Lažeta nije sam sebe isplatio, već je to urađeno na temelju internih akata HACZ-a, odluka Vijeća agencije i ugovora o radu koji je imao. Povjerenstvo, međutim, tvrdi kako svi ti akti imaju nižu pravnu snagu u odnosu na Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji izričito zabranjuje dužnosnicima tijela u kojima obnašaju dužnost isplatu dodatnih primitaka za obnašanje te dužnosti povrh plaće.

Sve što je Lažeta uprihodio, a nije prijavio, upravo su primici te vrste.

image
Primanja Ante Lažete istražuje Povjerenstvo za sukob interesa

Nakon što je odradio svoj posao u HACZ-u, vratio se u Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA), gdje je od 2014. do 2015. i preuzimanja dužnosti u Zagrebu bio suradnik na nekim međunarodnim projektima.

U obrani, nakon što je postupak pokrenut, Lažeta tvrdi da je Povjerenstvo to koje je sada u sukobu interesa jer je u njegovom slučaju odlučilo primijeniti odredbe zakona koji ga se ne tiče.

Takav zaključak izvlači iz činjenice kako Vlada RH daje suglasnost na imenovanje direktora HAACZ-a, ali ga ona ne imenuje, već Vijeće agencije.

S druge strane, odgovaralo mu je biti u Vladinu domašaju kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tražilo da se ugovori direktora Agencije usklade s odlukom Vlade RH o plaćama za direktore tvrtki u vlasništvu države, jer ona uključuje i bonuse koji su veći od onih koje je imao u svom ugovoru.

Iz svega je očito da su agencije, iako nominalno državne, u današnoj Hrvatskoj "država za sebe". S tim se slaže i Siniša Hajdaš Dončić, SDP-ov ministar pomorstva, prometa i veza u vrijeme kada je Lažeta sjeo u dobro plaćenu fotelju.

- Kada sam ja došao na tu dužnost, bivši direktor Omer Pita je bio na odlasku. S njegovim nasljednikom možda sam i bio na dva-tri sastanka, ali ga se ne sjećam. Sve što se dešavalo u toj agenciji prošlo nam je ispod radara, jer u mom mandatu naglasak je bio na cestama, željeznici... Kada sam pročitao informaciju o pokrenutom postupku, iznenadio sam se da je cijelo to vrijeme ostao na funkciji - kazao nam je Hajdaš Dončić.

image
Siniša Hajdaš Dončić: Sve što se događalo u toj Agenciji prošlo nam je ispod radara
Darko Tomaš/HANZA MEDIA

Sporne isplate drži potpuno neprimjerenima za posao koji je Lažeta radio, pogotovo zbog činjenice da je riječ o tvrtki koja je imala i ima monopol na tržištu, pa joj ni rezultati rada nisu mogli biti adekvatno mjerljivi. Za sve Hajdaš Dončić uzrok vidi u sljedećem:

- Radi se o jednoj od direktiva Europske Unije, više se točno ne sjećam o kojoj točno, ali se u njoj inzistiralo da se Vijeće agencije bira javnim natječajem, a ono je to koje kasnije, isto tako javnim natječajem, bira direktora. Ni moja, a ni kasnije vlade na to nisu mogle utjecati. Ista je stvar i s Kontrolom leta.

U spomenutom Vijeću, kao član, i za SDP-ove i za HDZ-ove vlade, sjedi umirovljeni general HRZ-a, Josip Čuletić. Na naše pitanje kako komentira isplate bivšem direktoru, odgovorio je prvo smijehom, a onda kontrapitanjem:

- Hoćemo li govoriti legalistički ili voluntaristički?

- Ako ćemo gledati po zakonu, onda je to tako. Isto je i po ugovoru koji je imao direktor. Da nije bilo isplate, čovjek nas je mogao tužiti i sve lijepo dobiti na sudu. Moralna komponenta svega je nešto drugo. Samo ću vam reći da sam jao kao general pukovnik s letačkim dodatkom imao plaću od 10 tisuća i nešto kuna, a da sam u mirovinu otišao s otpremninom od 8300 kuna – kaže Čuletić.

I on, poput Lažete, povod svemu vidi u odluci Milanovićeve Vlade.

- Kada je Radimir Čačić postao ministar, on je javno izišao i rekao da javna poduzeća više neće biti ubožnice i da u njih plaćama, stimulacijama i sličnim treba privući vrhunske menedžere. Lažeta je prije stupanja na tu dužnost radio u Njemačkoj u tijelima EASA-e, imao sve reference, javio se na natječaj i kao najbolji bio izabran. Sve ovo se nekome može činiti OK, nekome i ne mora, ali je sve po zakonu. Osim toga, mi smo znali za slučajeve u drugim agencijama, gdje su direktori tužili za ono što im pripada i na sudu dobijali. Izbora nismo imali – rekao nam je umirovljeni general.

Pokušali smo doći i do samog Ante Lažete. Poslali smo mu upit na službeni mail EASA-e, kao i preko jedne poslovne mreže na webu, ali odgovora nismo dobili.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. siječanj 2021 12:34