StoryEditor
Hrvatskalavina reakcija

Jesu li suci čuvari Ustava ili čuvari aktualne vlasti? Opozicija je jedinstvena u kritici, tvrde da je Ustavni sud minirao demokratska nastojanja

15. rujna 2020. - 19:26
Bruno Konjević/Cropix

Odluka Ustavnog suda prema kojoj su zakoni kojima su dane ovlasti Nacionalnom stožeru u ograničenju temeljnih prava radi suzbijanja pandemije u skladu s Ustavom te da je većina mjera koju je donio Stožer zakonita – izazvala je lavinu reakcija, ali gotovo da nikoga nije iznenadila.

Ustavni suci ovom su odlukom stavili točku na pitanje zakonitosti donošenja epidemioloških mjera Stožera, ali su otvorili drugi niz pitanja o vlastitom radu i aktualizirali stare dileme vezane uz politički izbor ustavnih sudaca.

Opozicija je unisona u kritici njihove zadnje odluke, tvrde da je Ustavni sud minirao demokratska nastojanja da se Nacionalni stožer stavi pod parlamentarne okvire nadzora te da je Vlada iz svega izišla trijumfalno.

Stožer može nakon ovakvog tumačenja nastaviti samostalno donositi odluke mjesecima i godinama, sve dok Vlada ne odluči drukčije.

– Ustavni je sud već u nekoliko navrata donio odluke koje su duboko toksične i koje su loše za demokraciju i vladavinu prava. Tu mislim na odluke o zastarijevanju određenih kaznenih djela, a svi znamo kako se to odrazilo na slučaj Ive Sanadera. Podsjetila bih još i na njihovu odluku na osnovi koje je Milan Bandić pušten na slobodu, a to se nije trebalo dogoditi – ocjenjuje saborska zastupnica Dalija Orešković.

'Parapolitičko tijelo'

Prema radu Ustavnog suda kritična je i nekadašnja premijerka Jadranka Kosor koja podsjeća na dobro poznatu činjenicu da se ustavni suci biraju politički u dogovoru između SDP-a i HDZ-a.

– Mnogi članovi SDP-a koji se sad bune morali bi se pokriti poplunima po glavi – kaže Kosor. – Ustavni sud treba biti svjetionik koji svijetli braneći ustavne vrednote – smatra Kosor i pita se jesu li suci čuvari Ustava ili čuvari vlasti? Primjećuje kako odbijanje nekih sudaca da daju odgovore medijima pred zgradom Suda, razgolićuje prirodu funkcioniranja Ustavnog suda.

– Postavili su se kao neka vrsta nadvlasti. Smatraju da ništa što bi oni smatrali nužnim ne može biti propitivano u javnosti, a nužnim su smatrali da javnost nema pravo znati na koji način oni odlučuju – rezimira Kosor.

Nezadovoljna je i nezavisna zastupnica s liste Mosta Marija Selak Raspudić koja tvrdi da je Ustavni sud pri odlučivanju o mjerama Stožera potvrdio sumnje da se radi o "parapolitičkom tijelu".

Osobito joj je sporno što se ovdje radi o zdravlju građana. Dodala je kako je znakovito da se dio prigovora podnesenih Ustavnom sudu odnosio na to da su izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti donesene u travnju na takav način da vrijede retroaktivno.

– Time se priznaje da u trenutku kada su te mjere provođene nisu imale dovoljno zakonsko uporište – objašnjava Selak.

'Odluka je očekivana'

Obrazloženja odluke, kao ni izdvojena mišljenja troje sudaca koji se ne slažu s većinom nisu još objavljena, pa ustavni stručnjaci ne mogu komentirati samu srž odluke.

Odluka je očekivana i za Matu Palića, profesora Pravnog fakulteta u Osijeku.

– Jednako tako je i očekivano da neće biti potpuno jednoglasna – napominje ustavni stručnjak i objašnjava kako bi trgovci koji nisu mogli raditi nedjeljom zbog odluke Stožera mogli tražiti odštetu. Međutim, upozorava da bi se takvi postupci uspješno završili pred civilnim sudovima, trgovci bi morali dokazati da je došlo do pada prihoda, koji se nisu nadoknadili idućih dana u tjednu.

– Isto tako moraju dokazati da je taj pad posljedica konkretne odluke Stožera, a ne nekih drugih okolnosti. To je stvar rizika svakog tko se odluči na tužbu – ističe Palić.

Dubrovački politolog Pero Mladini tumači kako su "možebitno sporne zakonske odredbe riješene noveliranjem koje je Sabor kroz propisanu zakonsku proceduru donio prije nekoliko mjeseci". Kad sve analizira, za njega je odluka Ustavnog suda logična. 

 Nekome se to može ne sviđati, netko može prosvjedovati, što je njegovo legitimno pravo, ali ne može se pozivati na uskraćivanje, smanjivanje, ili čak napad na građanska prava i slobode s aspekta da netko drugi tim slobodama ugrožava temeljno ljudsko pravo, a to je pravo na život i na zdravlje. To dvoje nikako ne treba miješati te zbog jeftinih političkih ciljeva zbunjivati javnost. Mislim da je odluka Ustavnog suda razumna i da je sasvim na mjestu – zaključio je Maldini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

28. listopad 2020 05:42