Posljednjih tjedana u Hrvatskoj se ponovno otvorila rasprava o sigurnosti i nepredvidivosti ilegalnih droga, nakon niza snimki iz Zagreba koje prikazuju osobe u izrazito rastrojenom stanju. Iako uzrok tih slučajeva nije službeno potvrđen, u komentarima na društvenim mrežama sve češće se spominje fentanil, sintetski opioid koji je već godinama u središtu opioidne krize u SAD-u.
U jednom od zabilježenih slučajeva u Novom Zagrebu 27-godišnji muškarac penjao se po automobilima i ponašao se izrazito dezorijentirano, zbog čega su intervenirale policija i hitna pomoć. Slične snimke iz Dubrave i drugih dijelova grada dodatno su potaknule rasprave o tome što stoji iza takvih stanja – od psihotičnih epizoda do mogućih učinaka droga nepoznatog sastava, kako je tad već pisala Slobodna Dalmacija.
Dodatnu pozornost javnosti izazvao je i iskaz optuženika iz istražnog zatvora u Remetincu, koji je na sudu izjavio da na šetnji u Remetincu kupuje drogu, tablete i konzumira fentanil. Dodao je: "Sada ga u zatvoru ima previše. Prodaje se namočen na papir." Na upit suca o fentanilu, optuženik je potvrdio da ga koristi, prenosi Jutarnji list.
Ovaj slučaj dodatno je potaknuo zabrinutost javnosti, a Jutarnji list je prije dva dana detaljno izvijestio o navodnoj prisutnosti fentanila u zatvorskom sustavu te širem kontekstu njegova pojavljivanja u Zagrebu.
Europsko ilegalno tržište droga brzo se mijenja, uz rast zabrinutosti zbog sintetskih opioida, iako EU i dalje bilježi znatno manje smrtonosnih predoziranja nego Sjeverna Amerika; u 2025. u Europi je prvi put identificirano najmanje 50 novih psihoaktivnih tvari, dok su nitazeni povezani s 195 smrti u Engleskoj i Walesu u 2024. (gotovo četiri puta više nego prethodne godine), a u Bugarskoj je fentanil povezan s više od 100 smrti između 2024. i 2025., dok je u cijelom EU-u zabilježeno oko 7600 smrtonosnih predoziranja u 2024., sa stopom smrtnosti od 25 smrti na milijun ljudi u dobi od 15 do 64 godine, prenosi CDE. U Bugarskoj je također nedavno zaplijenjeno više od dva kilograma fentanila, iako je za smrtonosni ishod dovoljno svega oko dva miligrama – količina usporediva s nekoliko zrnaca soli.
Iako se u javnosti često nagađa, stručnjaci upozoravaju da je upravo nepredvidiv sastav uličnih droga jedan od najvećih rizika današnjice.
Što je fentanil i zašto je toliko opasan?
Fentanil je iznimno snažan sintetski opioid koji se u medicini koristi za kontrolu jakih bolova, najčešće u strogo nadziranim bolničkim uvjetima. Problem nastaje kada se pojavi izvan medicinske kontrole.
Njegova snaga je ekstremna – djeluje u vrlo malim količinama i može brzo utjecati na respiratorni centar u mozgu, što znači da usporava ili potpuno zaustavlja disanje. Upravo zato je u mnogim državama postao jedan od glavnih uzroka smrtonosnih predoziranja.
Najveći problem fentanila nije samo njegova jačina, nego činjenica da se: teško prepoznaje bez laboratorijske analize, može pojaviti u tragovima u drugim drogama te djeluje vrlo brzo, često prije nego osoba shvati što se događa.
Najveći rizik: droga koja nije ono što korisnik misli da jest
Stručnjaci već godinama upozoravaju da se na ilegalnom tržištu često prodaju tvari koje nisu čiste, nego su mješavine različitih supstancija. Tako se stimulansi poput amfetamina ili metamfetamina, kokain ili MDMA često režu drugim tvarima, a u nekim slučajevima mogu sadržavati i tragove fentanila.
To stvara jednu od najopasnijih situacija: osoba očekuje stimulans koji pojačava energiju, budnost i euforiju, a u organizam istodobno ulazi opioid koji usporava disanje i mentalne funkcije.
Fentanil se u Sjedinjenim Državama najčešće pojavljuje u heroinu. Nacionalno gledano, oko 50% uzoraka heroina koje analiziraju službe za provjeru droga sadrži i fentanil, a u mnogim tržištima ono što se prodaje kao heroin danas je u velikoj mjeri ili potpuno zamijenjeno fentanilom. To je povezano i s ekonomskom logikom tržišta, jer je fentanil znatno jeftiniji za proizvodnju, a može dati sličan opioidni učinak, prenosi Science insights.
Kod stimulansa je situacija drukčija. Na razini SAD-a, fentanil se nalazi u 4% ili manje uzoraka kokaina te oko 1% ili manje uzoraka metamfetamina, ali postoje velike regionalne razlike. U nekim sjeveroistočnim saveznim državama fentanil je pronađen u više od 10% uzoraka kokaina i metamfetamina. Nije uvijek jasno radi li se o namjernom dodavanju radi povećanja ovisnosti ili slučajnoj kontaminaciji tijekom proizvodnje i pakiranja, ali u oba slučaja najveći rizik imaju korisnici stimulansa koji nemaju toleranciju na opioide, jer i vrlo mala količina fentanila može biti smrtonosna.
Još jedan važan izvor su krivotvorene tablete na recept. Tablete koje izgledaju kao oksikodon, Xanax ili Adderall često zapravo sadrže fentanil umjesto ili uz očekivanu tvar. Analize DEA-e pokazale su da je 6 od 10 zaplijenjenih krivotvorenih tableta s fentanilom u 2022. godini sadržavalo potencijalno smrtonosnu dozu, što je porast u odnosu na 4 od 10 godinu ranije. Problem je što te tablete izgledaju gotovo identično pravim lijekovima, pa ih je nemoguće razlikovati na temelju izgleda.
Zašto je ‘rezanje‘ (miješanje) toliko opasno
Glavni problem je neujednačena raspodjela tvari. Kada se fentanil dodaje u heroin, kokain ili prašak za tablete, gotovo je nemoguće postići ravnomjernu distribuciju na mikrogramskoj razini izvan farmaceutskih uvjeta. Zbog toga nastaju tzv. vruće točke – dijelovi iste serije koji sadrže puno veću koncentraciju fentanila od ostatka. Dvije tablete iz iste serije mogu zato imati potpuno različit učinak: jedna može izazvati blagu euforiju, dok druga može dovesti do prestanka disanja.
Dodatni problem je što mnogi korisnici uopće ne znaju da je fentanil prisutan u onome što uzimaju. Osoba koja misli da koristi kokain ili lijek protiv bolova na recept ne očekuje opioid u mješavini, a tijelo bez razvijene tolerancije na opioide ne može "ublažiti" njegov učinak, što značajno povećava rizik od smrtonosnog ishoda, prenosi Science insights.
Kako izgleda kada se stimulansi pomiješaju s fentanilom?
Kombinacija stimulansa i fentanila može stvoriti vrlo zbunjujuću i nepredvidivu kliničku sliku. Na prvi pogled osoba može djelovati budno, pričljivo ili čak hiperaktivno, što je tipično za djelovanje amfetamina ili kokaina. Međutim, istodobno se u pozadini odvija suprotan proces – opioidno usporavanje disanja i pad razine svijesti.
Osoba često ne primjećuje jasnu granicu između ta dva učinka. Može biti u stanju gdje se ponaša kao da "ima energije", ali istodobno gubi koordinaciju, postaje zbunjena ili povremeno "odsutna". U nekim trenucima može djelovati potpuno funkcionalno, a već u sljedećem naglo klonuti, zastati ili se jedva držati uspravno.
Izvana se to može manifestirati kao izmjena faza: kratki periodi nemira, ubrzanog govora i pokreta, praćeni naglim padovima energije, usporenim reakcijama i dezorijentacijom. Disanje može postati plitko ili nepravilno, ali to često ostaje neprimijećeno jer stimulans maskira subjektivni osjećaj "usporavanja".
U težim slučajevima opisuje se i tzv. fentanyl fold – karakterističan položaj tijela u kojem osoba zbog gubitka mišićnog tonusa naglo klone prema naprijed, kao da se "složi u sebe". To je znak izrazite opioidne depresije središnjeg živčanog sustava.
Ono što ovu kombinaciju čini posebno opasnom jest činjenica da stimulans može prikriti osjećaj sedacije, pa osoba ne shvaća da joj se disanje usporava i da je u potencijalno životno ugrožavajućem stanju.
Zašto je ovo važno za Hrvatsku?
Iako Hrvatska još nema razmjere opioidne krize kakve se bilježe u Sjedinjenim Američkim Državama, europsko tržište droga brzo se mijenja. Pojava sintetskih opioida u mješavinama već je zabilježena u dijelovima Europe, što otvara mogućnost širenja takvih obrazaca i na regiju.
Najveći problem nije samo prisutnost jedne tvari, nego kombinacija faktora: korisnici često ne znaju što točno uzimaju, nema vizualnog načina da se prepozna čistoća supstancije, a djelovanje je brzo i može eskalirati prije nego što osoba ili okolina reagira.
Hoće li Europa doživjeti isti scenarij kao SAD?
U Europi su problemi s opioidima još uvijek uglavnom vezani uz heroin, ali njegova uporaba dugoročno opada, dok se istodobno povećava uloga sintetičkih droga. Iako je u Sjevernoj Americi krizu izazvao fentanil, u Europi on zasad nije dominantan problem; veća zabrinutost raste zbog pojave novih, izrazito potentnih sintetičkih opioida poput nitazena, koji su već povezani s više smrtnih slučajeva u najmanje 21 europskoj zemlji, prenosi Brookings.
Podaci pokazuju da Europa godišnje bilježi 6000 – 7000 smrti povezanih s drogama, od kojih su opioidi prisutni u većini slučajeva, ali ukupna smrtnost i dalje je znatno niža nego u SAD-u. Heroin ostaje glavni opioid na tržištu, ali korisnička populacija stari, a nova regrutacija opada, dok sve veću ulogu preuzimaju sintetičke tvari i lijekovi poput metadona.
Iako trenutno nema dokaza o širokoj dominaciji fentanila u Europi, povremene krize na Baltiku (Estonija, Latvija, Litva) pokazuju kako se nakon poremećaja opskrbe heroinom tržište može brzo prebaciti na vrlo potentne sintetičke opioide, uključujući nitazene i fentanske analoge, što dovodi do naglog porasta smrtnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....