StoryEditor
HrvatskaBLOKIRANI

‘Imao sam obrt i hranio 15 obitelji, a sada živim u bijedi’

Piše PSD.
29. lipnja 2014. - 18:35
Nekada je bio obrtnik. Uspješan zagrebački obrtnik. Poslovao je dobro, zapošljavao radnike, uredno im isplaćivao plaće. No, posao je u jednom trenutku stao. Više nije mogao podmirivati troškove: poreze, doprinose, osiguranja. Počeo se gomilati dug prema državi. Na dug se lijepila kamata, na kamatu nova kamata, sve skupa izvan granica mogućnosti da se taj dug nekim legalnim načinom ikada vrati.

Zadnjih dana povjerio je znancima da razmišlja kupiti neke kvalitetnije slušalice, iste one koje po kvartovima nose nabrijani klinci, i zakorači na željezničku prugu. Slušalice bi ga spasile sumnje u samoubojstvo. A supruga bi od njegove police životnog osiguranja mogla vratiti dug i mirno živjeti do kraja života.

Slična je i naša druga priča: bavio se obućarstvom kao obiteljskim obrtom. Bio je to zanat koji je prvi izučio njegov otac, potom i njegova djeca. Specijalizirali su se za ortopedsku obuću.

U poslu su bili dobri, u jednom su trenutku zapošljavali 15 radnika. Kada je kriza zakucala na vrata Hrvatske, posao je drastično pao. Državi su ostali dužni 17.000 kuna na ime zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. U godinama koje su slijedile, dug je s kamatama narastao na 140.000 tisuća kuna. Pet godina oni su ga, u nastojanju da raščiste poslovanje, postupno vraćali.

No, odlazak u mirovinu taj je proces naprasno prekinuo. Primanja su pala na 900 kuna, i više nije bilo govora da se dug vrati. Danas živi u stanu u kojemu struju dobiva iz agregata koji je postavio na terasu. Isprva nije mogao platiti jedan račun za struju. Potom ni drugi. Stizala su upozorenja i obavijesti. Samo nije stizao novac kojim bi te račune platio. Na trosjedu u dnevnom boravku ima tri vreće rješenja o ovrhama. Djecu uči da se, kad umre, na ostavinskoj raspravi odreknu svega. Kako i ona ne bi naslijedila dugove svojih otaca.

Život od 800 kuna

U takvom ili sličnom košmaru svakodnevno živi 315.000 hrvatskih građana čiji su računi blokirani. Bilo zbog duga državi, HEP-u ili telekomima. Njihove interese nitko ne zastupa. Njihove muke nitko ne čuje.

Za njihov očaj nema lijeka sve dok se, ističe Mirjam Kervatin, predsjednica udruge “Blokirani”, ne ukine Ovršni zakon koji je svakog četvrtog radno aktivnog građanina ove zemlje stjerao u slijepu ulicu.

– Vlada Jadranke Kosor na odlasku usvojila je Ovršni zakon koji je doveo do ovakve kataklizme. Do tada, 25 tisuća građana imalo je dugove. Nakon što je Fina preuzela rješavanje dugova, svakog mjeseca se počelo gomilati novih pet tisuća blokiranih dužnika. Danas Vlada Zorana Milanovića, također na odlasku, donosi Zakon o osobnom bankrotu, koji čovjeku ostavlja 800 kuna da preživi čitav mjesec. I, umjesto da ispravlja staru, stvara novu nepravdu – kaže za Slobodnu Dalmaciju Mirjam Kervatin.

Udruga “Blokirani” već je uputila zahtjev za ocjenu ustavnosti Ovršnog zakona. Na isti je upozorila i Europski sud za ljudska prava u Luksemburgu.

– Ovakav zakon je protuustavan. Građanin može biti dužnik, ali on i dalje ima svoja ljudska prava. Sadašnji ovršni model konačnu riječ daje odvjetnicima, ne sudovima. Žalba ne odgađa izvršenje ovrhe, ovrha se provodi čak i ako ovršenik nije primio pisanu obavijest o ovrsi. To je neodrživo – upozorava Kervatin.

I nada se da će bar sudske odluke, ako već ne volja politike, spasiti blokirane hrvatske građane i upaliti im svjetlo na kraju tunela.

marina karlović sabolić

‘Sve smo izgubili’

Prije desetak godina bio je uspješan poljoprivrednik. Farmer, kako bi ga zvali na Zapadu. Imao je nešto zemlje, podigao je kredit od HBOR-a, kupio krave i traktore, i krenuo u ozbiljan posao. Naporan rad se isplatio. On, žena i njihovo četvero djece živjeli su pristojno, čak i nešto iznad hrvatskog prosjeka. No, pod pritiskom uvoznih lobija, tržište je u jednom trenutku krahiralo. Otkupna cijena mlijeka - ista ona koju je naveo HBOR-u u tržišnom elaboratu kao osnovu za poslovanje s dobiti - više nije osiguravala rentabilnost. Dugovi su se počeli gomilati, a krediti stizati na naplatu. Sva njegova imovina završila je u ovrsi. Kao poljoprivrednik, nije imao pravo na zaštićeni dio dohotka. Danas on i njegova obitelj nemaju što jesti.



Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 04:46