StoryEditor
Hrvatskaopasna retorika

Hoćemo li požaliti zbog Milanovićevih izjava o ulasku Finske i Švedske u NATO? Diplomatski krugovi sve glasnije govore o blokadi hrvatskog ulaska u Schengen

Piše Marina Karlović-Sabolić
30. travnja 2022. - 11:23

Ako hrvatski predsjednik Zoran Milanović doista odluči u djelo provesti ideju o blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO, Hrvatska bi se mogla suočiti s neočekivanim problemom.

Kao protumjeru, Finska i Švedska mogu blokirati ulazak Hrvatske u Schengen i tako dodatno otegnuti postupak našeg ulaska u najveću bezgraničnu zonu na svijetu.

Upravo na takvu mogućnost upozorava vanjskopolitički analitičar Davor Gjenero, koji je uvjeren da te dvije zemlje neće prekriženih ruku čekati hrvatsku blokadu. A bez da i same ovaj udarac ispod pojasa ne uzvrate.

– Ako do toga doista dođe, sasvim je realno očekivati da se Finskoj i Švedskoj pridruži i Danska, koja je u posljednje vrijeme snažno podržavala Hrvatsku oko pitanja Schengena, ali koja je čvrsto vezana uz ove dvije skandinavske države. I Nizozemska često puta prati ono što rade na sjeveru Europe, kao što uostalom i ostale zemlje Beneluxa prate ono što radi Nizozemska.

image

One su na potezu - premijerke Magdalena Andersson (Švedska) i Sanna Marin (Finska)

Paul Wennerholm/AFP

Prijetnja vetom

Tu se uglavnom otvara prostor za mogućnost da odjedanput šest država ustane protiv ulaska Hrvatske u Schengen. I sad se postavlja pitanje što je veći hrvatski interes: članstvo u Schengenu ili mjesto Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH – izravan je Gjenero. On upozorava da su Milanovićeve poruke stigle do javnosti u Švedskoj, Finskoj i ostalim državama i da je sada teško popraviti napravljenu štetu.

– Oni stavove ne zauzimaju na temelju onoga što objašnjava hrvatska Vlada, nego na temelju onoga što je izjavio Milanović. Problem je sada na stolu i vidjet ćemo kakav će biti idući potez tih država – upozorava ovaj stručnjak za vanjsku politiku.

Za sada se u diplomatskim krugovima u Zagrebu o ovoj mogućnosti tek diskretno nagađa. Veleposlanici zemalja Europske unije u Hrvatskoj svjesni su da će odluku o ulasku Finske i Švedske u NATO – ako te dvije zemlje ulazak doista i zatraže – ratificirati HDZ-ova većina u Saboru. No Milanović, bez obzira što nema nikakve poluge nad hrvatskim parlamentom, može tu računicu pokvariti ako na NATO samitu na kojemu bi se razmatrao prijem Finske i Švedske doista uloži veto na njihov ulazak u Sjevernoatlantski savez.

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix

Što se tiče Schengena, zna se da je do sada samo jedna država – Njemačka – imala rezervu prema ulasku Hrvatske u europsku zonu bez granica.

Ono što se ne zna jest kako će se o ovoj temi postaviti nova slovenska vlada. S Janezom Janšom Hrvatska je bila sigurna da će dobiti zeleno svjetlo za Schengen. Njegov nasljednik Robert Golob namjerava se čvršće postaviti kada je riječ o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom, a hoće li ulazak u Schengen biti u tom zaokretu ikakav ulog, ostaje da se vidi.

Hrvatska je obavila sav tehnički dio vezan uz ovu integraciju. Sad je na redu politički dio schengenske priče.

Ključni ciljevi

– Sada je važno stvoriti uvjerenje u zemljama Europske unije da Hrvatska jest ono što Bugarska i Rumunjska nisu: država koja je pouzdana i koju se može pustiti u srce integracije. A ucjene vezane uz ulazak Finske i Švedske u NATO, što je u ovim okolnostima opći interes euroatlantizma, signal su da Hrvatska nije politički zrela. Jer što je iduće? Zahtjev da ćemo o nečemu glasati ako nam Njemačka kupi tri Mercedesa? – pita se Gjenero.

Ulazak u Schengen od početka je jedan od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva Vlade Andreja Plenkovića. Sve je prema planu trebalo biti gotovo ove godine, tako da bi tijekom turističke sezone 2023. gosti u Hrvatsku mogli ući bez redova, gužvi i kontrole dokumenata na graničnim prijelazima.

Kada je u prosincu prošle godine Vijeće europskih ministara unutarnjih poslove jednoglasno usvojilo zaključke o hrvatskoj spremnosti za Schengen, hrvatski premijer nije mogao sakriti zadovoljstvo.

– Sve države članice EU-a jednoglasno su potvrdile da je Hrvatska ispunila sve obveze iz pravne stečevine vezane uz schengensko područje. Nakon ovoga uslijedit će očitovanje i rasprava u Europskom parlamentu, nakon čega će se ova tema ponovno vratiti na Vijeće Europske unije.

image
Goran Mehkek/Cropix

Živopisno objašnjenje

Otprilike u lipnju će završiti formalni proces prijema Hrvatske u Schengen. To je jedna od dvije dublje integracije za koje mi je jako drago da ćemo ih realizirati i bit će jedna od ostavština naše druge Vlade – poručio je tada Plenković.

Hrvatskoj je u prilog išlo i zaoštravanje odnosa na istoku Europe, jer je Unija postala zainteresirana da se što više pomakne njezina vanjska granica. No nakon najnovijih Milanovićevih izjava, taj pozitivan vjetar u leđa mogao bi doći u pitanje.

Neće biti iznenađenje ako se ponovno zaoštri priča o grubosti hrvatske policije na granici i evocira doista živopisno Milanovićevo objašnjenje brutalnih modrica i šavova na tijelu, rukama, nogama i glavama pretučenih migranata. Po kojemu neće valjda hrvatska policija granicu čuvati – lepezama.

A tada su sve opcije otvorene. Pa i ona o još jednoj hrvatskoj godini bez schengenske zone.

image
Goran Mehkek/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. kolovoz 2022 21:15