Državnoj banci u škveru ‘vise‘ milijuni za vojne brodove: HBOR: ‘Za nas bi bilo bolje da BSO završi u stečaju...‘

Kaže Hrvatska banka za obnovu i razvitak, u slobodnoj interpretaciji: "Za nas bi bilo bolje da škverska ‘Specijalna‘ završi u stečaju..."

S obzirom da im "visi" značajan dio tražbine ukupno teške gotovo 14 milijuna eura. 

Eto zanimljive situacije! Govorimo o predstečajnom postupku "Brodogradilišta specijalnih objekata", smještenom u Splitu, a registriranom u Zagrebu, gdje se onda na mjesnom Trgovačkom sudu i vodi insolvencijksi postupak o kojem govorimo.

Taj složeni slučaj, pisali su mediji u više navrata, u svojoj se biti svodi na sudbinu nesretnog i nedovršenog državnog projekta gradnje pet obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu Hrvatske ratne mornarice. Ugovor između Ministarstva obrane i splitskog brodogradilišta u vlasništvu Tomislava Debeljaka potpisan je 2014., a svi brodovi trebali su biti predani do kraja 2018. godine. Posao je izvorno bio vrijedan 385 milijuna kuna ili pedesetak milijuna eura. Do danas su isporučena tek dva broda.

Eskalacija

Slučaj je u međuvremenu toliko eskalirao da je veliko pitanje kako će se, kada i po koju cijenu na koncu završiti. U najkraćem, brodograditelj smatra da je odgovornost na strani Ministarstva obrane jer ne priznaje povećane troškove gradnje nastale kroz godine, dok MORH poručuje kako nije odbijao priznavati rast troškova i da je brodograditelju plaćeno sve što je trebalo biti, odnosno da duga nema.

Ipak, brodograditelji računaju da se radi o šteti od 35 do 50 milijuna eura.

Vratimo se na predstečajni postupak. Dužnik – "Brodogradilište specijalnih objekata" – je ponudio vjerovnicima, među kojima je i državna razvojna banka, financijski plan restrukturiranja, ističući da on sam nije generirao muke koje su ga snašle, već da je osnovni njihov uzrok taj odnos s MORH-om. Da ne zalazimo u sve pojedinosti...

Uglavnom, škverski plan vjerovnicima nudi otpis 85 posto vrijednasti tražbina, a onih 15 posto da će im biti isplaćeno u 180 mjesečnih rata. Za 15 godina. Uz poček od najmanje 18 mjeseci. I uz nadanja da bi se u međuvremenu moglo razriješiti pitanje sudbine triju nedovršenih ophodnih brodova, odnosno da će Ministarstvo obrane platiti još 35 do 50 milijuna eura za njihov dovršetak, pa bi onda bilo još novca za namirenje vjerovnika.

Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, taj se plan ne sviđa. Njihova ukupna tražbina teška je 13,9 milijuna eura, od čega je 12,7 milijuna priznato, a 1,2 milijuna eura osporeno u predstečajnom postupku.

Lošiji položaj

Riječ je o tražbini koja se zapravo odnosi na kredit koji je HBOR još 2020. godine dao škveranima za financiranje gradnje ophodnih brodova. Državna banka kaže da taj kredit – izvornog iznosa od 11,9 milijuna eura  – nije vraćen pa su ga, uz kamate, prijavili kao tražbinu u predstečaj.

Nedavno su se obratili zagrebačkom Trgovačkom sudu, osporavajući škverski plan restrukturiranja, navodeći da bi ih njegovo prihvaćanje dovelo u lošiji položaj. Evo kako su to argumentirali:

"Vjerovnik osporava plan pozivajući se na odredbe Stečajnog zakona koje propisuju da će sud uskratiti potvrdu plana ako je vjerovnik prigovorio planu i ako se tim planom dovodi u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema, a što vjerovnik mora učiniti vjerojatnim."

Kažu – prepričano u bitnom  – da su kao zalog za kredit upisali hipoteku na jahti "Klara", koja je u vlasništvu druge Debeljakove tvtrke, "Maestral Wind Cruise Shipping". Navode i da je taj brod procijenjen na oko 7,7 milijuna eura.

S druge strane, ako plan restrukturiranja prođe, odnosno ako ga vjerovnici "Brodogradilišta specijalnih objekata" izglasaju većinom glasova temeljenih na zbiru svih tražbina, HBOR-u bi pripalo oko 1,9 milijuna eura (15 posto) isplaćenih kroz 180 mjesečnih rata od po 10.613 eura, dok bi onih lavovskih 10,8 milijuna eura (85 posto) bilo otpisano. Propalo bi.

Dodatno, ako bi BSO u idućih pet godina od Ministarstva obrane, ili koga drugog, uspio naplatiti potraživanje po osnovi raskinutog ugovora o gradnji ophodnih brodova, HBOR bi uspio namiriri još dio svojih tražbina, razmjerno svom udjelu u ukupnim tražbinama koji je na razini 8,7 posto.

"Neizvjesno je hoće li tako naplaćenog iznosa biti te, ako hoće, koliko će iznositi", kažu državni razvojni bankari u obraćanju sudu.

Tanka prodaja ‘Klare‘

Ključni dio kaže:

"Umanjenjem tražbine vjerovnika kroz otpis, kako je predloženo planom restrukturiranja, možebitno se ograničava naplata vjerovnika iz vrijednosti broda ‘Klara‘. Naime, iako ‘Klara‘ ima tržišnu vrijednost od približno 7,5 mil eura, u slučaju potvrde plana restrukturiranja, nije isključeno da bi vjerovnik iz vrijednosti broda ‘Klara‘ mogao naplatiti samo iznos tražbine preostale nakon njenog umanjenja na temelju plana, točnije iznos od 1.910.313,40 eura."

HBOR se, dakle, žali sudu da bi – kao vjerovnik  – bio stavljen u nepovoljniji položaj prihvaćanjem škverskog plana restrukturiranja, kako ga je predložilo "Brodogradilište specijalnih objekata".

"Naime, da je nad dužnikom otvoren stečajni postupak, vjerovnik bi nedvojbeno imao pravo iz vrijednosti broda ‘Klara‘ namirivati cjelokupan iznos svoje tražbine, a ne samo iznos tražbine preostale nakon umanjenja tražbine na temelju plana restrukturiranja..."

Stoga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak smatra:

"Plan s predviđenim stopama otpisa tražbina ekonomski je nepovoljan za vjerovnika, a nasuprot tome, redovni stečajni postupak omogućio bi vjerovniku veći postotak namirenja kroz unovčenje založenog broda ‘Klara‘".

Zato je državna razvojna banka predlažila Trgovačkom sudu u Zagrebu da na temelju Stečajnog zakona uskrati potvrdu škverskog plana financijskog oporavka.

I dužnik i vjerovnik 

Zanimljivo, daleko najveći utvrđeni vjerovnik "Brodogradilišta specijalnih objekata" je "Brodosplit plovidba". Obje tvrtke osnivački su povezane s Tomislavom Debeljakom. Drugačije rečeno, Debeljak je i dužnik i vjerovnik. O njemu najviše ovisi što bi moglo biti. 

Ilustracije radi, ukupni utvrđeni dug "Specijalne"  je 146,7 milijuna eura, od čega "Plovidba" drži 133 milijuna, odnosno preko 90 posto. Zaključite samo kolika je onda glasačka snaga i kakva je u predstečaju BSO-a pozicija državne razvojne banke čije tražbine iznose niti 9 posto.

Sudsko ročište, odnosno glasanje o planu restrukturiranja bilo je zakazano prije tjedan dana i javnost sa zanimanjem čeka objavu rješenja suca Alena Alića iz kojeg će sve biti mnogo jasnije...