Hrvatskapomoć iz dijaspore

Anketama je sve teže vjerovati, ali jedna stvar je sigurna: kandidat HDZ-a u startu ima prednost od 30.000 glasova

Piše Vinko Bajrović, prof.
izbori_mostar6-071115

Da bi se kvalitetnije prognoziralo ishode predstojećih predsjedničkih izbora, potrebno je prije svega analizirati predsjedničke izbore 2014. godine, čiji bi podaci bili temelj realnije prosudbe o tome što nas čeka. Vrlo rano su nas počele “bombardirati” kojekakve ankete, u koje je sve teže vjerovati, posebno nakon anketa koje su se odnosile na posljednje izbore za EU parlament, kad su mnoge od njih pogodile “u ništa”.

Sada je službeno objavljeno 11 kandidata (Kolinda Grabar Kitarović – HDZ, Zoran Milanović – SDP, Miroslav Škoro – nezavisni, Mislav Kolakušić – nezavisni, Dalija Orešković – Start, Ivan Pernar – SIP, Katarina Peović Vuković – Radnička fronta, Dejan Kovač – podržava ga HSLS, Anto Đapić – Desno, Nedjeljko Babić – Hrvatska stranka svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca, Dario Juričan – nezavisni).

Nije “mala stvar” biti predsjednički kandidat i dobiti dobrim dijelom besplatni PR, ali da je malo više skromnosti, a manje ambicioznosti, mnogi će nakon izbora ostati, radi pristojnosti reći ću “pomokreni”. Na vrijeme su to shvatili Vlaho Orepić, Tomislav Panenić, Ante Simonić i Ava Karabatić, koji su odustali.

Sad se očekuje da kandidati javni prostor “kontaminiraju” svojim programom s naglašenom brigom i osobnim mišljenjem o problemu korupcije i nefunkcionalnom sudstvu, odnosu sa susjednim državama, reviziji privatizacije, demografskoj obnovi, reduciranju općina, gradova i županija, izmjeni izbornog zakona, iseljavanju potentne radne snage, umirovljenicima i još mnogo toga, redovito s višekratno ponavljanim demagoškim i populističkim frazama.

U sve navedeno se teško upuštati, posebno ocjenjivati do sada upoznate istupe i istupe pojedinih kandidata koji za to još nisu imali prilike. Ovdje će se “dati riječ” brojevima koji su neumoljiva i nepobitna činjenica.

2014. – 1. krug

U završnici prvog kruga izbora za mjesto predsjednika/predsjednice “plasirala” su se iznad izbornog praga četiri kandidata: Ivo Josipović, Kolinda Grabar-Kitarović, Ivan Sinčić i Milan Kujundžić. Pobjednik je bio Ivo Josipović, a rezultate prvog kruga objavljujemo pod tablicom 1.

 

 

2014. – 2. krug

U drugom krugu od 3.835.242 birača izborima je pristupilo njih 2.258.887, ili 59.05 posto. Evidentirano je 60.728 nevažećih listića, pobjeđuje Kolinda Grabar-Kitarović s 1.114.945 dobivenih glasova ispred Ive Josipovića s 1.082.436 dobivenih glasova.

Interesantna je tablica – pregled glasanja u drugom krugu po županijama, odnosno u Hrvatskoj.

 

 

Ovdje će se izdvojeno predstaviti izborni razultati kandidata Kolinde Grabar-Kitarović i Ive Josipovića u drugom krugu, s tim što će se izdvojeno naznačiti rezultate u Republici Hrvatskoj i rezultate u Republici Hrvatskoj zajedno s glasovima iz inozemstva.

 

 

Upozoriti treba sve kandidate za mjesto predsjednika Republike Hrvatske da računaju kako će kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović u startu imati 30-ak tisuća glasova koje joj donose glasovi iz inozemstva (nema razloga da bude drukčije na izborima 2019. u odnosu na 2014.), a oni nisu zanemariv broj.

Vara se svaki od kandidata da bi mogao s glasovima iz inozemstva proći u drugom krugu bolje od Ive Josipovića 2014. godine (Kolinda Grabar-Kitarović 31.432 glasa, Ivo Josipović 2039).

Mnogi smatraju da je veliki problem predsjedničkih izbora 2014. godine bio i broj nevažećih glasova. Nakon ovog dijela teksta treba razmisliti, što su to pisali Viktor Vresnik i Jelena Lovrić o 60.728 nevažećih glasačkih listića. Zašto odbaciti mogućnost da se kod brojenja pravilno zaokruženom imenu jednog kandidata zaokružilo i drugog, da bi se listić proglasio nevažećim?

Viktor Vresnik (glavni urednik Jutarnjeg lista): “Upitna je, međutim, procedura u kojoj se mogu potkrasti pogreške poput različitog tretiranja nevažećih listića... To baca sjenu na cijeli izborni postupak, ali i upozorava na problem tumačenja hrvatskih zakona, uključujući i ustavne, čiji je jezik u pravilu teško razumljiv i višeznačajan, što pravni sustav čini podložnim manipulaciji.”

Jelena Lovrić: “Javno bistrenje tih dilema ne samo da je posve legitimno, nego je i nužno... Nitko nema petlju preuzeti rizik negativne odluke, koja bi mogla izazvati prelijevanje diskusije o ustavnoj normi na ulicu, u nekakve masovne prosvjede... Branitelji pod šatorom u Savskoj već se ponašaju kao pretorijanska garda nove šefice države.”

Za kraj, dobro je citirati Roberta Bajrušija koji u Jutarnjem listu piše, pa slagao se netko s tim ili ne:

“To što radi Kolinda Grabar-Kitarović mora izazvati sram, od laganja da se nije smjelo spominjati Hrvatsku, do njezina tragikomičnog boks meča protiv Stipe Miočića koji pada nokautiran.” Dodati je ovim “biserima” i druge, da će Bandiću u zatvor nositi kolače ili da je za rezultate na PISA ispitivanju petnaestogodišnjaka kriva reforma Škola za život (reformski dio Strategije Škola za život ušla je frontalno u škole školske godine 2019./2020., a PISA ispitivanje ostvareno u prolijeće 2018.), svašta kad je i o aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović riječ.

Škoro, bivši član HDZ-a, trabunja kako bi bio direktni tumač volje naroda što su o sebi govorili Hitler i Mao, pa snima prijezira vrijedne skečeve sa Željkom Pernarom i Velimirom Bujancem.

Milanoviću se spočitava podsjećanje na njegove najpouzdanije suradnike koji danas plivaju u HDZ-ovu bazenu i “riječ više”.
Čeka se vrijeme zaglupljivanja medijskog prostora kontaminiranog podmetanjima, međusobnim uvredama, lažnim obećanjima i gomilom gluposti koje se mogu čuti i u kvartovskim birtijama.

Ovdje se druge ne spominje iako se “legitimiraju” s morem nebuloza vrijednim pažnje i nerealnih ambicija, što bi trebao biti razlog za izbjegavanje sučeljavanja u prvom izbornom krugu i eventualne javne bruke. Svako sučeljavanje pred prvi krug izbora bilo bi uz bok zabavnih emisija “Talenti”, “Zvijezde pjevaju” ili “Život na vagi”.

Kampanja postaje svojevrsni cirkus, a pojedini predsjednički kandidati izigravat će klaune misleći da tako privlače birače, ako ih zaista privlače, neka im bude, jednima i drugima.

Da bi se mnogo nepoželjnog izbjeglo, ne u ovom, ali budućem izboru predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Republike Hrvatske treba birati Hrvatski sabor da se ne bi manipuliralo s nevažećim glasovima i glasovima iz inozemstva.

#DIJASPORA#PREDSJEDNIčKI IZBORI