StoryEditor
BiznisU zemljama eu-a NAJIZRAŽENIJE je U ZDRAVSTVu, prosvjeti I UGOSTITELJSTVu

Mobing kompaniju košta dva milijuna dolara

Piše PSD.
6. prosinca 2008. - 20:35
Ako, recimo, uprava radnicima smanji plaću bez logičnog objašnjenja, rasprave ili mogućnosti da se vodstvo nešto priupita, ljudi “pošize”. Uzimaju i kradu potrošne materijale, razbijaju inventar, printere, tipkovnice i slično, tvrdi profesorica Andreja Kostelić Martić

Prema nedavnom istraživanju provedenom u zemljama Europske unije razina uredskog nasilja, mobinga, uznemiravanja i prijetnji najizraženija je u sektoru zdravstva, obrazovanja, ugostiteljstva, prijevoza i telekomunikacija kaže Andreja Kostelić Martić, psiholog iz milanske Klinike za rad.

- Dobar primjer osobe koju na poslu “nitko nije primjećivao ni obadavao” svakako je Talijanka Sonya Caleffi, medicinska sestra koju je želja za dokazivanjem i nagon da iziđe iz anonimnosti prije nekoliko godina pretvorila u ubojicu 12 pacijenata jedne talijanske bolnice - tvrdi Kostelić Martić.

Svoje postupke Caleffi je, tvrdi naša sugovornica, objasnila željom da pogorša fizičko stanje pacijenta kako bi mogla brzo intervenirati i na taj se način zapravo dokazati pred liječnicima i drugim kolegama.

- Prosječno, u svakoj britanskoj tvrtki, prema prošlogodišnjem istraživanju, mobing se “pojavljuje” u 15 posto slučajeva. U tvrtki koja im oko tisuću zaposlenika, dakle, 150 je žrtava, a njih 25 posto, odnosno 37,5 napušta posao. Na 150 žrtava i dva su svjedoka meltretiranja, odnosno njih tristo. Od njih tristo 20 posto ili 60 ljudi također napušta posao. Računajući da je trošak za jednog radnika koji napušta tvrtku 20 tisuća dolara, dolazimo do brojke koja kaže da mobing kompaniju košta oko dva milijuna dolara - veli Kostelić Martić.

Kad u tvrtkama nastupi bilo koji oblik nasilja prema zaposlenicima, i ako radnici ipak odluče ostati u takvoj kompaniji, počinju gubiti privrženost tvrtki, tvrdi Kostelić Martić i zapravo imaju jaku želju za osvetom, “naplatom dugova”, krađom i stvaranjem materijalne štete.

- Ako uprava, recimo, smanji plaću bez logičnog objašnjenja, rasprave i davanja mogućnosti da radnici bilo što priupitaju, ljudi “pošize”. Uzimaju i kradu potrošne materijale, razbijaju stolice, stolove, printere, tipkovnice i slično - veli naša sugovornica.

No ako menadžment vrati plaću, smanjit će se i krađe i razbijanje uredskog inventara. Većina kompanija ne radi na suzbijanju i smanjivanju mobinga, no ima i onih koji, tvrdi, imaju drugačiji pristup, kao farmaceutska tvrtka Solvay Pharma koja novim radnicima prije prvog radnog dana daje na uvid knjižicu s etičkim načelima kompanije, Shona Brown, dopredsjednica Googlea, kaže Kostelić Martić, svim svojim radnicima ponavlja uvijek isto:

- Nemoj biti zao, loš, pokvaren - dok u predvorju američkog odvjetničkog ureda McDermott Will&Emery jasno piše:

- Nije dozvoljeno vikanje na tajnicu ili na bilo koga.

Pola Njemačke boluje

European Foundation je iznio podatke prema kojima je čak 23 posto radnika u Europskoj uniji zbog mobinga na bolovanju 60 i više dana, 20 posto radnika od 31 do 60 dana i njih 19 posto od 16 do 30 dana. Njemački sindikat, s druge strane, došao je do zapanjujućih rezultata - čak 50 posto maltretiranih radnika provede na bolovanju šest tjedana u godini, a njih 31 posto od mjeseca i pol do tri mjeseca.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

28. rujan 2020 13:40