StoryEditor
BiznisVELIKA ANALIZA

Hrvatske tvrtke su imale neviđenu poslovnu dramu, ekonomski šok će imati duge posljedice: ukupna dobit 1500 najvećih manja je za 11 milijardi kuna, evo što se događa

Piše Gojko Drljača/novac.hr
31. srpnja 2021. - 10:02

Samo po sebi razumljivo je da je 2020. godina za menadžere 1500 najvećih kompanija u Hrvatskoj teško usporediva s bilo kojom drugom poslovnom godinom u 30 godina samostalnosti, osim možda s ratnim godinama.

Kad imate godinu u kojoj nužne epidemiološke mjere u jednom trenutku praktično zatvore granice, ceste koje povezuju gradove postanu puste, a radnici prestanu dolaziti na posao, ne treba biti vrsni ekonomist kako biste zaključili da će se gospodarstvo suočiti s epskim padom, pogotovo ako se srednji i veliki biznisi do tada nisu doimali naročito agilnima, piše novac.hr. Podsjetimo kako su se najveće hrvatske kompanije u 'dobroj' 2019. godini suočile s drastičnim usporavanjem rasta prihoda u odnosu na 2018. godinu. Letargično poslovanje velikih hrvatskih tvrtki u 2019. obilježeno stagnacijom izvoza, ipak je sa sobom nosilo sasvim pristojni rast profitabilnosti, a onda je u prvom dijelu 2020. uslijedio pandemijski šok.

Mnogim direktorima s naše liste 1500 najvećih otvorio se niz pitanja za koja su mislili da se u njihovoj kompaniji ne treba postavljati: možemo li mi ovo preživjeti; kako uopće poslovati, kako organizirati zaposlenike, što ćemo s distribucijom, što uopće smijemo ili ne smijemo…? 2020. bila je godina velike poslovne drame. Čak i oni koji su prošli relativno dobro, kao recimo dijelovi prehrambene industrije, ulagali su ogromne napore da posluju što normalnije u uvjetima koji su značajni dio vremena bili potpuno nenormalni.

Stoga kad gledamo lanjske, zbirne i prosječne, rezultate 1500 najvećih kompanija možemo zaključiti da je za mnoge menadžere 2020. bila herojska godina samo zbog toga što su s ili bez pomoći države uspjeli održati kontinuitet poslovanja. Nažalost, nakon godine u kojoj smo vidjeli recesiju s dvostrukim dnom, jasno je da moramo prebrajati "mrtve" i "žrtve", kao i analizirati ogromne promjene. Promijenili su se i tržište i partneri i potrošači. Sve. Za početak, koji su razmjeri tih promjena u bilancama tvrtki?

Iako je lista 1500 najvećih kompanija, koju je Jutarnji pripremio u suradnji s Finom, postavljena temeljem visine prihoda, krenimo ipak od podataka o profitabilnosti, koji se također mogu iščitati iz te ogromne i vrlo korisne tablice. Iz profita 1500 najvećih hrvatskih kompanija može se bolje vidjeti koliko je recesija u 2020. godini bila teška za pojedine dijelove hrvatske ekonomije. Naime, ukupni pad prihoda 1500 najvećih s 509 milijardi kuna u 2019. godini na 490 milijardi u 2020. na prvu se ne čini previše dramatičnim, ali ako se samo malo pažljivije uđe u strukturu podataka iz poslovanja svih tih srednjih i velikih tvrtki, onda otkrivamo kako smo u 2020. godini doista imali neviđenu poslovnu dramu, gospodarski šok koji će imati teške i dugoročne posljedice.

Recesija izazvana pandemijom napravila je masakr nad profitima kompanija koje na bilo koji način ovise o socijalnoj mobilnosti. Iako nisu najveći prema prometima, najupečatljiviji su upravo gubici perjanica hrvatskog turizma. Hrvatski turistički div - Valamar - upisao je gubitak od -413 milijuna kuna, nositelj luksuznog turizma Maistra od -148 milijuna, Plava laguna -133 milijuna, Solaris -116 milijuna, Jadranski luksuzni hoteli -115 milijuna, Arena Hospitality Group -108 milijuna, Jadran -107 milijuna, Sunce hoteli -84 milijuna, Jadranka turizam 78 milijuna, Imperial Riviera -74 milijuna... Lista najvećih gubitnika 2020. značajnim dijelom zapravo je lista najvećih turističkih kompanija.

Samo je njih deset izgubilo ukupno 1,3 milijarde kuna. Svi koji poznaju osjetljivost turističkog biznisa znaju kako si hotelske kompanije ne mogu priuštiti takve rezultate više godina zaredom. Zbog pada socijalne mobilnosti stradale su i zračne luke - ona u Zagrebu povećala je gubitak iz 2019. s -44 milijuna na -238 milijuna kuna. Zračna luka Dubrovnik iz plusa od 138 milijuna prešla je u minus od -135 milijuna, a splitska zračna luka s profita od lijepih 161 milijun u 2019. završila u minusu od 97 milijuna.

U ovom kontekstu jasno je da je i inače loša kompanija - Croatia Airlines - povećala ionako strašni minus iz 2019. od -79 milijuna na baš groznih -358 milijuna kuna. Tih -358 milijuna su zapravo 358 milijuna razloga da se postavi pitanje zašto porezni obveznici imućnim turistima subvencioniranju letove do Dubrovnika kad si većina tih obveznika ne može priuštiti ni let, a kamoli smještaj u slavnom Gradu. Manji promet vrlo je značajno povećao gubitke Bina-Istre (-145 milijuna) i Autoceste Zagreb - Macelj (-107 milijuna).

Ugrožene buduće investicije

Ukupna je dobit 1500 najvećih kompanija po prihodima u 2020. za -11 milijardi kuna manja nego ona u 2019. (21,6 prema 33,2 milijarde), što je pad od ogromnih 33 posto. Taj ogroman pad u samo jednoj godini također samo indirektno otkriva pravu dubinu problema, baš kao i relativno mali pad ukupnih prihoda 1500 najvećih hrvatskih kompanija. Toliki pad profitabilnosti sasvim sigurno će ugroziti buduće investicijske potencijale, pogotovo ako osjećaj opće neizvjesnosti ostane kao gusta magla iznad poslovnog horizonta.

Perspektiva se čini nešto optimističnijom samo zbog brzog dolaska sredstava iz europskog fonda oporavka, ali je još uvijek nejasno kako će se na hrvatski biznis odraziti ogromno povećanje utjecaja države na gospodarski život. Bilo kakva ovisnost u svojoj biti nije dobra, a pogotovo ovisnost tržišta o državi. S druge strane, planet kreće u veliku utrku oporavka, pa treba jednostavno pričekati i vidjeti kolika će biti investicijska hrabrost naših 1500 velikih.

Nadalje, treba voditi računa kako najmanja tvrtka na listi 1500 najvećih ima promet od oko 65 milijuna kuna, pa ova lista ne odražava dramu koju su prošli svi oni mali u turizmu i ugostiteljstvu. Veliki su teško stradali, ali mali su stradali još teže. To je ujedno jednostavno objašnjenje zbog čega je ukupni pad prihoda od -3,7 posto 1500 najvećih poduzeća više nego dvostruko niži nego hrvatski pad BDP-a izražen u postotnim poenima.

To što je 1500 najvećih imalo u 2020. naspram 2019. prihode manje za -19 milijardi kuna zapravo je sretna priča. Treba razumjeti da je samo 30 kompanija s najvećim gubicima u 2020. izgubilo milijardu eura ili -7,5 milijardi kuna, a svih ostali -11,5 milijardi. Veliki i srednji korporativni igrači pokazali su se, dakle, većinom poprilično žilavi, osim onih koji su u recesiju s dvostrukim dnom ušli opterećeni problemima i onih ovisnih o socijalnoj mobilnosti.

Srezana dobit

Nije stoga čudno što vrh ljestvice 1500 kompanija gubitaša drži Fortenova grupa s -1,3 milijarde kuna minusa. Najveća hrvatska kompanija još prolazi restrukturiranje. Prema rezultatima niza kompanija vidi se veliki skok u poslovanju, ali se trgovina još hrva s problemima. U 2020. Fina je Mercatoru evidentirala -549 milijuna kuna gubitka, Konzum Plusu -278 milijuna minusa. Najvećim pojedinačnim gubitnikom može se smatrati Ina. Oni su s plusa u 2019. pali na gubitak od oko milijardu kuna u 2020. godini. Za tako veliku kompaniju nije drama, ali razlika ispod crte od -1,8 milijardi u poslovnoj godini mora boljeti.

Među gubitašima u pandemijskoj 2020. godini pažnju privlače još dva nekretninska biznisa, Mejaši prvi (-239 milijuna) i Allegheny Financial (-231 milijun), ali i Zagrebački holding - monopolist u cijelom nizu javnih usluga - koji je nekako uspio izgubiti -271 milijun. Kako? To se čak čini vještinom s obzirom na to čime se bave.

Ako se sada okrenemo prema onima koji su ipak nekako profitirali u pandemijskoj godini, s liste najvećih korporativnih profita zapravo treba izbaciti one koji su nastavili poslovati s lijepom dobiti, ali su ipak imali značajno lošije rezultate nego u 2019. godini. Svi oni su poslovni stradalnici recesije 2020. godine, premda nisu završili u crvenom. Takve tvrtke s i dalje za hrvatske uvjete visokom, ali srezanom dobiti su, primjerice, Zaba, PBZ, HT, Pliva, Super sport, Erste, Lidl, OTP banka...

No, pravim šampionom profitnog poslovanja nekako se pokazao HEP koji je prikazao dobit od 1,5 milijardi kuna ili tristotinjak milijuna više nego u 2019. godini. Fantastičnu godinu imali su, recimo, i u Hospiri Zagreb, kompaniji iz sastava Pfizera. Njihova je profitabilnost porasla 908 posto te sada bilježe dobit od 447 milijuna kuna. Posebni spektakl, otkriva nam Finina lista, u obliku superprofita priredio je HS Produkt kojemu je dobit skočila 245 posto te je dosegla 330 milijuna kuna.

image
20 kompanija s najvećom dobiti

Lijepe pomake u profitabilnosti imali su i Pevex (rast dobiti za 43 milijuna kuna), Atlantic grupa koja je uspjela uvećati dobit 20-ak posto odnosno na 224 milijuna, a još je bolje prošao njihov konkurent Podravka s 44,3-postotnim rastom (dobit od 223 milijuna). Ono što bode oči jest dobar profit državne Hrvatske poštanske banke. U godini kad se većina većih banaka pomirila sa značajno nižom profitabilnošću, HPB ju je povećao za oko 130 milijuna. Obratite pažnju da je Zabin profit niži -935 milijuna, a PBZ-a -1,1 milijardu, dok je HPB zaradio više. Je li to za čestitati?

Ako gledamo profitabilnost telekoma, zanimljivo je primijetiti da je ona pala kod HT-a (-4 posto) i A1 (-7,9 posto), dok je Telemach (bivši Tele 2) nekako podigao dobit 27,3 posto te se po visini profita približio A1, a dobit HT-a još je oko četiri puta viša nego Telemachova.

Prepoznatljiva imena

No, koje su to najprofitabilnije kompanije - recimo, one među prvih 20 po visini dobiti, ali u odnosu na prihode? Osim uobičajenih "sumnjivaca" iz prijašnjih godina kao što su Cervesia Zagreb (tvrtka koja je svojedobno preuzela Zagrebačku pivovaru pa praktično u dobit ide sve što uprihodi) ili Emma Gamma Adriatica, zapanjujuće visoko su npr. Zagrebačke otpadne vode koje su na oko 360 milijuna kuna prihoda imale u 2020. godini 216 milijuna dobiti. Zanimljivo bi bilo vidjeti tko je u Zagrebu potpisivao ugovore i anekse koji omogućavaju tako senzacionalne zarade na prozaičnom poslu pročišćavanja voda, a da velik dio grada nije na pročistaču. Iza Zagrebačkih otpadnih voda slijede oni pravi profitabilni tržišni biznisi: Super sport, Blitz, već spomenuta Hospira, pa Energia naturalis, Geon...

Što se pak tiče same liste najvećih kompanija po prihodima,a ona je ostala prepoznatljiva po imenima kompanija. Ako pogledamo postotke pada prihoda, vidjet ćemo kako su oni u pravilu također vezani uz posljedice epidemioloških mjera, baš kao i u slučaju dobiti. Hotelijeri, rent-a-car kuće, putnička agencija, zračne luke, autodistributeri… Iznenađenjem se čini da je poliklinika Medikol pala 57 posto ili -153 milijuna kuna. Rast prihoda viši od 1000 posto zabilježili su pak Celing, Studio Nexus, Vesna centar, HGspot, Pet Network International, Enna Logic, Sla-Pek, Re.Lu, Centar i već spominjani Studio Revolt te Aries Motivity Professional, koji je odjednom na 211 milijuna kuna.

Što se tiče kompanija koje su realizirale najveći rast prihoda, tu su dominantni Prvo plinarsko društvo s rastom 38,6 posto ili čak 2,69 milijardi kuna. Slijedi ga Konzum Plus s također odličnim rastom u pandemijskoj godini od 31,05 posto ili čak 2,37 milijardi kuna. Čini se da je najveći hrvatski trgovački lanac povećao prihod djelomično i zbog toga što su ljudi manje odlazili u trgovačke centre. Taj zaključak može se izvesti i gledajući promete drugih trgovačkih lanaca. Nažalost, Konzum Plus nije uspio pretvoriti lijepo povećanje prihoda u pozitivno poslovanje.

I prije nego se pogleda lista 1500 najvećih nije teško zaključiti da je 2020. godina bila teška za izvoznike. Granice su bile zatvorene. Kamioni su se neko vrijeme kretali u konvojima uz policijsku pratnju. Ako s liste najvećih izvoznih gubitnika maknemo hotelijere i prijevoznike, vidjet ćemo da je najveći pad izvoza imala Ina (-2,9 milijardi), Crodux derivati (-647 milijuna), HEP (-462 milijuna), Harburg-Freudenberger Belišće (-364 milijuna), Petrol (-337 milijuna), Petrokemija (-304 milijuna), Boxmark (-289 milijuna). Mnogim izvoznicima 2020. je bila noćna mora.

Uspješni AD Plastik morao je, primjerice, izgurati godinu s izvozom manjim za 238 milijuna kuna nego godinu prije. Upravo stoga fantastično je vidjeti da je cijeli niz kompanija u tako lošoj godini za izvoznike uspio povećati plasman u inozemstvo. Prvo plinarsko društvo povećalo je izvoz za +2,47 milijardi kuna, a HD produkt za 478 milijuna, kao i još neka poznata imena. Među manje poznatima zanimljivo je primijetiti kako je Axereal, proizvođač, sladnog ječma, digao izvoz za 220 milijuna, Aries Motivity Professional za 210 milijuna, Agronom za 206 milijuna…

Što se tiče onih koje isplaćuju najviše prosječne neto plaće, iznova dominiraju predstavništva stranih tvrtki, upravljačke kompanije, farmaceuti... Najvišu neto plaću isplaćuje KT s.p.a. (80.353 kune). Taj Kinetics Technology pruža usluge ekspertize u energetskim postrojenjima. Slijede ga Mejaši prvi s prosječnom isplaćenom neto plaćom od 78.955 kuna, a onda taj dvojac prati niz poznatijih tvrtki s prosječnim neto plaćama u rasponu od 38.000 do 32.000 - to su redom McKinsey & Company, Microsoft, Roche, Boehringer Ingelheim, Abbvie, Novo Nordisk, Fortenova, Novartis, Whirlpool, Oštra stina (vjetroenergija)... Na listi 1500 najvećih hrvatskih kompanija koje pak isplaćuju plaće niže od 5000 kuna ima tristotinjak kompanija, a među njima su i neka zvučna imena hrvatskog biznisa. Nažalost, značajni dijelovi trgovine i hotelijerstva i dalje temelje poslovne modele na relativno niskim plaćama radnika.

Izračunamo li prosječne neto plaće iz Fininih tablica, ispada da je u 1500 najvećih u 2020. čak nešto porasla naknada radnicima - s 8347 na 8471 kunu, ali treba voditi računa da su u prošloj godini plaće jako ovisile o državnim potporama tako da se i tu radi o više ružičastoj nego realnoj slici. Raduje trend rasta plaća u tehnološki naprednijim sektorima.

Ako, pak, gledamo najveće ulaske na listu najvećih kompanija po prihodima u 1500, može se reći da je ulazak u velikom stilu imao Studio Revolt koji je skočio na 793 milijuna kuna prihoda. Navodno se, sudeći prema podacima s interneta, radi o distributeru IT opreme poznatih brendova, ali je to kompanija registrirana za cijeli niz djelatnosti. Bilo je u 2020. još iznenađenja kad je u pitanju rast prihoda. To su nova firma Enna fruit s rastom 381 milijunom, Navis marine s 313 milijuna, pa Siemens Energy s 273, Lonia trgovina s 258 i Pet Network International s 241 milijunom ukupnih prihoda u 2020. godini. Drugim riječima, zapažamo poprilično krupne promjene u odnosima snaga.

Stanje po sektorima

Što je kriza učinila po pitanju zaposlenih u 1500 najvećih u 2020.? Ako gledamo broj zaposlenih prema satima rada, jasno je da su najviše stradali zaposleni u velikim hotelskim kućama, a prati ih Tisak i Ina Maloprodajni servisi s 458 i 435 manje zaposlenih prema radnim satima. Na toj listi smanjenja broja zaposlenih po radnim satima dalje slijede ponovno hotelijeri ali i Ina, agencija za privremeno zapošljavanje Dekra, A1, Interigre, Crosco, Securitas… Najviše su po broju zaposlenih mjereno radnim satima rasli Konzum Plus, Lonia trgovina, Sunce hoteli, i PPC Buzet.

Ako gledamo listu 1500 najvećih po prihodima sektorski, tj. po Fininoj klasifikaciji, kod poljoprivrede i ribarstva vidjet ćemo relativnu stabilnost, a kod energetike zanimljivo je zabilježiti skok Prvog plinarskog društva po prihodima iznad HEP-a što mogu zahvaliti čak 38-postotnom rastu prihoda. U naftnoj industriji sva prva četiri igrača imaju izraziti pad prihoda. Ina je potonula velikih 34,2 posto, Crodux 32,50, Petrol 47,50 posto, a Tifon 19,13 posto. U metalnoj industriji prihodom prednjači Aluflexpack, a HS produkt impresionirao je rastom prihoda od 125 posto te postao industrija koja godišnje zaradi 851 milijun kuna. Vrlo ozbiljni biznisi od oko 500 i više milijuna kuna su redom Omco, Omial, Đuro Đaković termoenergetska postrojenja i DIV grupa.

U brodogradnji je jedini doista krupni igrač ostao Brodosplit. Lenac i 3. maj sada su na samo tristotinjak milijuna, a Brodotrogir nešto iznad 170. Brodosplit je, dakle, veći nego tri domaća konkurenta zbrojeno. Strojogradnja pak, čini se, dobiva poticaj zahvaljujući stranim investitorima, ali ne može se reći da je u toj branši bila sjajna godina, s izuzetkom predvodnika skupine koji je s rastom 46 posto dosegao promet od 473 milijuna kuna. Radi se o Nordexu.

image
Top 1500

Pri vrhu elektroindustrije veliki plusovi. Končar energetski transformatori +45,8 posto rast prihoda, Klimaoprema +70,92 posto, Vertiv Croatia 66,58 posto, a Siemens Gamesa Renewable doživio je pravu eksploziju s rastom 710 posto. Svi su iznad 500 milijuna. Rekli bi: moćna elektrogomilica. U elektroničkoj i optičkoj opremi nastavlja se dominacija Ericssona Nikole Tesle koji je 3,5 puta veći od pratitelja Carel Adriatica.

Uzbudljivo postaje u kategoriji IT opreme koja objedinjuje i proizvodnju i trgovinu. M SAN je premašio prihod od dvije milijarde kuna, King ICT je u blagom padu, ali je unatoč tome na 636 milijuna, a posebno je uočljiv 124-postotni rast Nanobita. Radi se o sve dinamičnijem sektoru gdje su redom Microline, Span, Also Croatia, Links... imali rast u rasponu od 17 do 37 posto. Kad bi se Hrvatska nekim čudom lagano pretvarala u ovaj sektor, Lijepa naša postajala bi ljepše mjesto za život. Još je uzbudljivije u kategoriji IT usluga gdje je dominantan sada već slavni Infobip s 345 milijuna prihoda i rastom od 29,35 posto. U toj je grupi cijeli niz dinamičnih kreativnih kompanija, ali i onih naslonjenih na druge velike kompanije i strane principale.

Promjene u ponašanju

U domaćoj autoindustriji čak i uz pad od 20-ak posto AD Plastik i dalje drži uvjerljivu prvu poziciju s 917 milijuna kuna, a prati ga s lijepim rastom od 50 posto Đuro Đaković specijalna vozila s prihodom od 311 milijuna kuna. Superpopularni Rimac automobili rasli su lijepih 42 posto, ali to im je čak i u domaćoj autoindustriji dovoljno tek za četvrtu poziciju s 260 milijuna te tek prate PPC iz Buzeta. Autoindustrija u dijelu trgovine i servisa imala je puno lošiju 2020. godinu. To je brojna grupa gdje su, uz iznimke, pretežno bilježeni poslovni padovi. Nije naročito dobro prošla ni domaća kemijska industrija, dok se "guma i plastika" doimaju stabilnima, što se također može reći za farmaceutsku industriju uz dva hita - Hospiru i ACG Europe, koji je zabilježio rast od 73 posto.

Drvna, papirna industrija i proizvodnja namještaja imali su poprilično šaroliko poslovanje, što karakterizira građevinarstvo, ali uz vrlo značajne stope rasta cijelog niza kompanija, i to pri vrlo značajnim volumenima. Desetak građevinskih kompanija zabilježilo je rast prihoda viši od 40 posto, i to na razinama od 150 do milijardu kuna (npr. Strabag je rastao 40 posto i uprihodio točno 1.080,714.134 kune).

Tekstilna industrija se i u ovoj krizi pokazala kao krhka branša, ali je prehrambena industrija bila pretežno stabilna. Baš svi proizvođači pića zabilježili su pad prihoda u rasponu od -5,25 do -37,71 posto. O crnoj slici hotelijerstva i ugostiteljstva već smo pisali te dodajmo kako je ovogodišnji lider skupine - Globalna hrana - postao lider jer je uspio imati mali rast od 3,70 posto. Globalna hrana drži franšizu McDonald'sa.

Zanimljivost: u kategoriji putničkih agencija u 1500 najvećih preostao je samo Uniline, ali i on je pri prihodu od 83 milijuna kuna zabilježio pad od 77,25 posto. To zapravo ukazuje na to kako je klasični agencijski biznis u problemima, i to ne samo u turističkoj Hrvatskoj.

Sve kategorije prometa (a ima ih više) po prirodi stvari u pandemijskoj godini nisu mogle dobro proći, baš kao ni bankarstvo. Nešto bolje od bankara prošli su osiguravatelji.

Velika i važna grupa - maloprodaja - pokazala je stabilnost. Zanimljivo je da je lider skupine - Konzum Plus - imao visoki skok prihoda od 31,05, ali je ipak zabilježio značajan gubitak od 278 milijuna, dok je Lidl, uz rast od 3,24 posto prihoda, iskazao dobit od 344 milijuna (pad dobiti od 20-ak posto, ali ipak nije gubitak). Sličan zaključak kao za maloprodaju mogao bi se izvući i za veleprodaju.

Zaključno u ovoj analizi poslovanja velikih kompanija u 2020. godini treba spomenuti nešto što se teško može iščitati iz ovih tablica. U razgovorima s menadžerima možete čuti kako su uočili poprilične promjene u ponašanju i očekivanjima potrošača. U različitim branšama te promjene različitih su intenziteta, ali su očigledne. Hoće li te promjene ostati ili ćemo se vratiti na "staro normalno"? Vrlo je vjerojatno da će uobičajeno poslovno planiranje postati nešto teži zadatak za menadžere, piše novac.hr.

Ne smijemo isto tako zaboraviti da je država do sada izdvojila ukupno 17 milijardi kuna za očuvanje likvidnosti i radnih mjesta. Uz to, ne smijemo zaboraviti da je u 2020. pod moratorijem bilo čak 14,4 posto ukupno odobrenih kreditnih plasmana. Razmjeri državnog intervencionizma stvorili su drugačije okružje za poslovanje, ali jasno je da stimulansi i potpore ne mogu biti dugoročno rješenje. Poduzetnici traže nastavak potpora. Koliko njih doista više ne može nastaviti normalno poslovanje bez toga da ih država pridržava za ruku?

item - id = 1116754
related id = 0 -> 1129441
related id = 1 -> 1128781
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. rujan 2021 00:54