O kavi ima toliko poznatog i nepoznatog. Jedni tvrde da bez kave ne bi mogli započeti dan, drugi kažu da im je prva jutarnja kao 'kamen na želudac'. Što je dobro, a što loše u ispijanju tog svjetski najraširenijeg crnog napitka pitali smo splitsku nutricionistkinju, msc.nutr. Ivu Tokić.
1. Što je i zašto u kavi tako privlačno da nam prija nepcu?
- Znanstvenici vjeruju da je ono što nas u kavi najviše privlači upravo kofein. Ljudski mozak veže kofein, odnosno kavu, uz veću količinu energije, bolji fokus i pozitivne moždane funkcije. Osim toga, kava je, posebice u Hrvatskoj, napitak kojeg konzumiramo kada odmaramo te kada se družimo s dragim ljudima. Sve to stvara pozitivan osjećaj koji vežemo uz okus kave, pa ju i rado konzumiramo.
Osim kofeinskog utjecaja, okus također igra svoju ulogu u biranju kave. Kava je prvenstveno gorka, ali može imati svoje kremaste, orašaste, slatkaste note u kojima možemo uživati. Kao što imamo različite preferencije za hranu koju jedemo, isto se odnosi i na kavu koju pijemo. Iako je gorka, nekim ljudima zaista više godi njezin okus.
2. Što čini kofein u našem organizmu?
- Kofein je stimulant, odnosno on pojačava aktivnost mozga i živčanog sustava. On može pojačati i aktivnost drugih kemijskih spojeva u organizmu kao što su kortizol i adrenalin, koji nas čine budnima, aktivnima te spremnima na djelovanje, odnosno rad.
3. Ima li kava masnoća?
- Kava u svom izvornom obliku uopće ne sadrži masnoće, ali ako joj dodajemo mlijeko (posebice punomasno), vrhnje ili šlag, možemo povećati unos zasićenih masnoća unutar dana.
4. Da li kava deblja?
- Teško je reći da jedna specifična namirnica ili napitak debljaju. Ono što nas deblja je energetski suvišak, odnosno situacija u kojoj unutar dana, tjedna, mjeseca unosimo više energije nego što naše tijelo troši. U tom slučaju će organizam osjetiti višak energije te će ju odlučiti uskladištiti unutar masnih stanica.
Kava je napitak koji ne sadrži kalorije, odnosno nema svoju energetsku vrijednost. Ali, ako u kavu dodajemo šećer, mlijeko, vrhnje, šlag onda unosimo dodatne kalorije. Primjerice, ukoliko pijemo 3 kave dnevno sa šećerom i mlijekom, možemo si stvoriti energetski suvišak, ako smo putem hrane već unijeli dovoljno energije i u tom slučaju može doći do debljanja.
5. Zašto nekome kava škodi za želudac?
- Postoje namirnice i napitci koji potiču dodatno lučenje želučane kiseline, među kojima je najpoznatija upravo kava. Ako imamo želučanih problema, primjerice ako imamo gastritis i refluks ili ako naš želudac lako reagira na stres unutar dana, onda kava može prouzročiti vrlo negativne simptome.
6. Zašto nas glava zaboli ako ujutro odmah ne popijemo kavu?
- Smatra se da je glavobolja koja se dogodi ako ne konzumiramo kavu uvjetovana nekakvom vrstom ''ovisnosti'' o kofeinu. Kada konzumiramo kofein, onda se naše krvne žile sužavaju. Ako kofeina nema, a na njega smo naviknuli, naše krvne žile, koje dovode krv do mozga su nešto proširenije, zbog čega može doći do glavobolje.
7. Zašto netko ne može spavati ako popije popodnevnu kavu?
- Za ljudsku potrebu za spavanjem i za kvalitetan san potreban je hormon koji se zove melatonin. On se luči navečer, dok se kortizol luči tijekom dana. Ako popijemo kavu popodne, to može potaknuti dodatno lučenje kortizola, koji se protivi utjecaju melatonina. Neravnoteža između ovih hormona svakako nije dobra za naše zdravlje jer naš organizam može biti u stanju budnosti i stresa duže, a u stanju odmora i oporavka kraće. Ako smo osjetljiviji na kofein, svakako se ne preporučuje da ga unosimo u drugom dijelu dana, kada se događa smjena ovih dvaju hormona.
8. Ima li istina u tome što kava, navodno, ženama produžuje život?
- U znanstvenom svijetu su postojale naznake kako kava smanjuje rizik od karcinoma koji su ovisni o hormonu estrogenu, ali to nije bilo adekvatno dokazano.
Danas znamo da pretjeran unos kave može imati negativan učinak na ženske spolne hormone. On može dovesti do pojačanog lučenja hormona kortizola, koji utječe na smanjenje i povećanje određenih spolnih hormona koji sudjeluju u menstrualnom ciklusu žene. Primjerice, ako žena ima PCOS, endometriozu ili iregularne cikluse, pretjeran unos kave može dodatno pogoršati hormonalnu sliku.
Previše bilo čega u prehrani nije dobro za nas. Bitno je naglasiti kako trebamo imati balans, kako u prehrani općenito, tako i u kavi. Uvijek je doza i cjelokupna slika onoga što unosimo u organizam ono što stvara benefite za zdravlje ili pak narušava zdravlja.
9. Što je zdravo u kavi?
- Kava je najveći izvor polifenola u zapadnjačkom načinu prehrane. Polifenoli su antioksidansi, kemijski spojevi koji smanjuju potiču izlučivanje radikala iz organizma, a radikali su spojevi koji stvaraju oštećenja na našim tkivima i povećavaju rizik od raznih oboljenja. Kava kao stimulant je odlična i za sportaše jer dokazano može utjecati na sportske performanse.
10. Što je štetno u kavi?
- Pretjeran unos kofeina može narušiti san i povećati stres na organizam, što može biti izrazito loše kod autoimunih oboljenja ili hormonalnih poremećaja, a pretjeran unos kofeina može i izlučiti neke nutrijente iz našeg organizma.
11. Koliko bismo kava smjeli popiti dnevno?
- Preporuke nam govore da ne prelazimo 400 mg kofeina u danu. To je ipak individualno i ovisi o više faktora kao što su spol, razina stresa u danu te osobna osjetljivost na kofein, pa te granice mogu biti manje. Nije ni svaka kava ista i različite su količine kofeina u njoj. Primjerice, dupli espresso ima otprilike 125 mg kofeina, dok turska kava koju sami pripremamo može imati znatno veće razine kofeina. Smatra se da prosječna šalica kave sadrži 100-tinjak mg kofeina.
12. Što gubimo ako kavu uopće ne pijemo?
- Osobno bih odgovorila da gubimo gušt koji kava stvara, ali nutricionistički bih rekla da možda gubimo polifenole iz kave. S druge strane, polifenoli su prisutni u raznom voću i povrću i ove skupine namirnica bi svakako trebale biti primarni izvor polifenola u prehrani.
'Najbolju ponudu kave pronađite u najbližoj Tommy prodavaonici!'