Sport Strani nogomet

Premijer liga BiH

Tko su 'pitari' i gdje se tko moli? Nogomet kod naših susjeda sve je bolji, a prvenstva su postala neizvjesna do zadnjeg kola

Premijer liga BiH

Hrvati malo znaju o Premijer ligi BiH, iako u njoj, a pogotovo u mostarskom Zrinjskom, igra više od desetak bivših prvoligaških hrvatskih igrača.

Liga broji 12 klubova, od kojih je osam stacionirano na vrlo maloj udaljenosti (sjever - sjeveroistok zemlje), tri herecegovačka kluba su na jugu, dok je jedino Borac iz Banja Luke na zapadu zemlje i osuđen je na dug i daleki put za svaku gostujuću utakmicu.

Sa 16 klubova ‘pali’ na 12

Tu jezgru klubova na vrlo maloj udaljenosti čine Sarajevo i Željezničar iz Sarajeva, Sloboda i Tuzla City iz Tuzle, Čelik iz Zenice, Radnik iz Bijeljine, Zvijezda 09 iz Etno sela Stanišići kod Bjeljine, i FK Mladost - Doboj, Kakanj).

Liga je osnovana 2000. godine, spajanjem nogometne lige (bošnjačkog) NSBiH-a i nogometne lige Herceg - Bosne.
Ulaskom klubova iz Republike Srpske u Premijer Ligu BiH 2002. godine dolazi do konačnog ujedinjena nogometa u BiH.
Do sezone 2015./16. liga je imala 16 klubova, ali je u travnju 2015. godine odlučeno da od sljedeće sezone (2016./17.) liga ima 12 klubova. Nakon 22. kola liga se dijeli na Ligu za prvaka i Ligu za opstanak.

Svake sezone dvije ekipe ispadaju u Prvu ligu FBiH ili 1. ligu Republike Srpske. Ligu su ove godine napustili FK Krupa na Vrbasu i GOŠK iz Gabele, a u ligu su ušli Velež iz Mostara (koji igra na stadionu u Vrapčićima, predgrađu Mostara, dok Zrinjski igra na njihovom nekadašnjem stadionu pod Bijelim Brijegom) i Borac iz Banja Luke. Nakon ispadanja GOŠK-a iz Gabele, ostala su u ligi samo dva kluba sa hrvatskim predznakom, i to Široki Brijeg i mostarski Zrinjski, koji je osvojio najviše titula prvaka BiH, ukupno šest.

Od toga su čak tri godine zaredom bili uzastopni prvaci, dok je Široki Brijeg bio dva puta prvak zemlje. Željo i Sarajevo su bili po tri puta prvaci BiH, a po jednu titulu su osvojili Borac iz Banja Luke, Leotar iz Trebinja i Modriča Maxima iz Modriče.

Po šest kupova imaju Sarajevo i Željezničar, Široki tri, a po jedan Orašje, Slavija iz Istočnog Sarajeva, Zrinjski, Borac, Modriča, Radnik iz Bijeljine i Olimpik iz Sarajeva.

Zbog pite postali ‘pitari’

Aktualni prvak Sarajevo i ove godine je nakon četrnaest odigranih kola prvi, a u stopu ga prate susjedi sa Grbavice sa dva boda zaostatka. Zrinjski “kasni” za prvim mjestom pet, a Široki Brijeg punih deset bodova.

Vrlo je zanimljivo kako navijači podbadaju jedni druge. Tako FK Sarajevo zovu Pitari jer su navodno vlasnici sarajevskih buregdžinica najintenzivnije navijali za njih, a ostala je u eteru priča za koju nemam potvrdu da se stvarno dogodila, ali se često spominje u odnosu susjeda Zrinjskoga i Širokoga.

- Tada je Zrinjski imao više srpskih i muslimanskih igrača nego što se to mnogima sviđalo, pa su im navodno čelnici Širokog Brijega koji su jednom kasnili na uobičajeni zajednički ručak prije utakmice rekli: “Oprostite, mi se išli pomoliti u crkvu u Široki prije derbija.” Na to im je netko iz Zrinjskoga odgovorio: “Ništa, ništa, evo i mi taman stigli iz Žitomislića”. (Žitomislić je pravoslavni manastir iz 16 stoljeća, nalazi se u kotlini na putu iz Mostara za južnu bosanskohercegovačku granicu, op.a).

U BIH je gotovo nemoguće doznati koliko tko zarađuje, jer mediji se ne bave baš previše skandalima koliko samim praćenjem događaja i na toj razini i ostaju.

Sponzor Premijer lige BiH, BH Telecom, nagrađuje klubove po osvojenoj poziciji, pa je tako za titulu prvaka BiH (tako je barem bilo 2018.) predviđena nagrada od 120.000 konvertibilnih maraka (60 tisuća eura) dok je za prvo mjesto u Ligi za opstanak, odnosno, sveukupno gledajući sedmo mjesto, predviđena nagrada od 35.000 KM.

Nadalje, 28.000 KM nagrada je za osmo osvojeno mjesto, desetoplasirana momčad će dobiti 12.000 KM, dok posljednja dva mjesta, odnosno, dva tima koja ispadnu iz Premijer lige, ne dobivaju ni marke.

U BiH su i najveći velikani znali ispadati iz prve lige, kao što je to bio slučaj sa Borcem iz Banja Luke 2018. godine, i mostarskim Veležom 2016. godine.

Borac nije dobio licencu iako je bodovno ostao u ligi jer je dugovao oko 600 tisuća konvertibilnih maraka Školi fudbala Džaja (desetogodišnji dug), ali i nekadašnjem svom predsjedniku Brani Jankoviću, kao i nekadašnjem direktoru kluba Stanoji Štrbcu, dok je Velež ispao rezultatski baš u godini kada su navijači Veleža Red Army slavili 35 godina postojanja. I Velež je tada imao dug od 750 tisuća eura, ali je prvenstveno te godine ispao zbog rezultata.

Kako je nedavno rekao vrlo agilni i sposobni direktor Veleža Džemil Šoše, dugovi Veleža sad iznose nešto više od 110 tisuća eura, a od livade u Vrapčićima nastaje pravi stadion naziva Rođeni, koji se postupno gradi i može primiti 7000 ljudi.

Iz Borca su tada proklinjali Milivoja Glišića i njegovoga sina Dadu kao vlasnike škole ŠF Džaja, a Velež je proklinjao Slobodu iz Tuzle koja ih je gurnula u drugu ligu, kao što im je 1987. godine im je uzela titulu prvaka Jugoslavije. Velež je te godine bio na pragu osvajanja prvenstva i trebala mu je pobjeda u posljednjem kolu protiv Slobode u Tuzli. Sloboda se borila za opstanak.

Kako je Glavina odnio Veležu titulu

Velež je poveo 1:0 i 13 minuta bio prvak Jugoslavije, a Sloboda je iz dva jedanaesterca koja je (ne)opravdano dosudio sudac Stipe Glavina iz Klisa preokrenula na 2:1, što je na kraju Velež koštalo titule. Sloboda je tada Veležu ‘oduzela’ titulu, a 29 godina poslije poslala ih u niži rang natjecanja.

U bivšoj Jugoslaviji dva je naslova od klubova iz današnje BiH osvojilo Sarajevo, dok je Željezničar vlasnik jedne titule. Željo je od svih klubova najdalje dogurao u europskim natjecanjima za vrijeme Jugoslavije, kada su 1985. u polufinalu Kupa UEFA ispali od mađarskog Videotona.

U Bosni nikada ne znaš dokle jedna klub može dogurati i kada će ispasti iz Premijer lige. Tako je u sezoni 2016/17 ispao sarajevski Olimpik (osnovan 1993.) koji je sezonu prije ispadanja osvojio kup BiH pobjedivši Široki Brijeg. Znakovit je slučaj Fk Metalleghe BSI iz Jajca, koju je vodio kao trener Hajdukov stoper Mato Neretljak, ili Slavije Istočno Sarajevo koja se desetljeće natjecala u najelitnijem natjecanju, a od 2017 igra u Prvoj ligi Republike Srpske.

Nije bajna sudbina ni nekih klubova s hrvatskim predznakom kao što su NK Vitez koji je 2018. nakon pet punih sezona u najelitnijoj ligi BiH iz nje ispao, kao i NK Orašje (osnovano 1996.) koje je ispalo 2009. i nikada se više nije vratilo.
Metalleghe dobija ovakvo ime 2009 godine, a Slavija Istočno Sarajevo 2004. godine, dok je Vitez pod ovim imenom postojao od 1954.

Kako Fatih Terim (čuveni turski nogometaš i trenutni izbornik te zemlje) u Istanbulu ima stadion pod svojim imenom na kojem igra tamošnji prvoligaš Basaksehir, tako i Savo Milošević, sadašnji trener Partizana ima svoj stadion u BiH., točnije tako se zove sportski centar u Ugljeviku u okviru kojeg je stadion FK Zvijezde 09 koja je u biti klub izrastao na Miloševićevu entuzijazmu i novcima.

U BiH su radili naši hrvatski trener kao što su Ante Miše i Branko Karačić (oba su trenirala i NK Vitez i Nk Zrinjski), a izbornici BiH su bili Ćiro Blažević i sada Robert Prosinečki.

Sada hrvatski trenerski barjak u BiH ponosno drži bivši hajdukovac Hari Vukas koji je već četrnaest punih kola na klupi “plemića” kako se zove Zrinjski.

Vratio se Osim u Želju

Od većih nogometnih imena koji su sada treneri u BiH klubovima svakako treba izdvojiti Elvira Baljića (bivšeg igrača Reala iz Madrida, Fenerbahcea i Galatasaraya) koji je trener Tuzla Citya, i Husrefa Musemića koji je trener Sarajeva, u čijem je dresu davao golove kao i u dresu Crvene Zvezde.

Tu je i Ibro Rahimić, nekadašnja legenda Veleža a sada trener Mladosti Doboj Kakanj, kao i Amar Osim, sin legendarnog Ivice Osima koji se nakon treniranja jednog kluba iz Katra, 2018. godine po drugi put vratio u Željezničar.

Ivan Lendrić: Liga je puno napredovala

Nakon punih osam godina u HNK Zrinjski se po drugi put vratio centarfor Ivan Lendrić koji Mostar smatra mjestom najboljeg življenja. A igrao je čovjek i u Belgiji, Italiji, Austriji, Grčkoj, Francuskoj, Rumunjskoj.

- Sve mi je u Mostaru blizu, ja i žena uživamo u gradu i ljudima te odnosu prema meni od strane uprave, trenera i navijača. Dao sam šest golova, tri u prvenstvu i tri u kupu i osjećam da mogu i više i bolje. Imali smo malu rezultatsku krizu iz koje smo izišli i mislim da smo sposobni ostvariti dobar rezultat i ove godine, kaže nam Lendrić koji je samo dio kolonije nogometaša iz Hrvatske koji trenutno igraju za Zrinjski.

- Tu su još Tomislav Barbarić, Dario Rugašević, Ivan Ćurjurić, Damir Šovšić, Frane Čirjak, Ivan Brkić, Renato Gojković, Mario Tičinović.

Nedavno nam je iz Trabzonspora došao Ibanez ali on ima mogućnost da u bilo kojem trenutku može otići iz kluba, govori nam Lendrić naglašavajući da od igrača iz hrvatske lige boje Širokog Brijega nose bivši splitovac Dražen Bagarić i Petar Franjić, dok u Željezničaru na poziciji lijevog beka igra Antonio Pavić.

- Ovdje ima puno igrača sa dvojnim državljanstvom.

Da nije toga bilo bi klubovima puno teže pošto u momčadi koja izlazi na teren mogu biti najviše četiri stranca, a obavezna u sastavu moraju biti i tri mlada igrača do 21 godine. Ja vam kažem da u BIH ligi može svatko pobjediti svakoga, i to nije više ona liga gdje dominirauj suci, nego je u pitanju sve bolja organizacija i legitimnost natjecanja, hvali ligu Ivan Lendrić.

 

Želiš prvi znati vijesti o Hajduku?

SD Hajduk
Naslovnica Strani nogomet