Sport Ostalo

razvoj infrastrukture

Mediteranske su igre potpuno promijenile vizuru Splita i šire okolice, prisjetite se koje su sve građevine izgrađene

razvoj infrastrukture

Meditaranske su igre u Splitu osim Poljuda zaslužne i za brojne druge sportske objekte izgrađene ili renovirane u tom razdoblju. No, nije Split jedini koji je profitirao. I šira okolica grada pod Marjanom imala je koristi od, do tada, najveće manifestacije u bivšoj državi.

Sportski centar Gripe

Svojim modernim i odvažnim izgledom bio je zapravo trijumf svjetski relevantne suvremene arhitekture u Splitu, dominacija lebdećih zaobljenih i zakrivljenih linija i novih konstrukcija nad gravitacijom. To je bio rezultat sretnog spoja otvorenog promišljanja i spremnosti Splita na takav iskorak te logističke i financijske podrške tadašnje jugoslavenske federacije. Vizure centra i danas odišu svojom funkcionalnosti i spojem modernog, atraktivnog, svježeg izgleda.

Športski centar Gripe je kompleks koji se sastoji od velike i male dvorane. Velika dvorana ima kapaciteta oko 6000 gledatelja i posljednjih 40 godina koristila se za brojne sportske događaje, no jednako tako i za koncerte i razne manifestacije. Mala dvorana može zaprimiti 1000 gledatelja i koristi se za razne sportove, ali i treninge velikog broja klubova.

Split je izgradnjom SC Gripe dobio bazu za razvoj mnogih sportova, jer je na cijelom kompleksu izgrađen čitav niz sportskih objekata. Prvenstveno je rekonstruirana stara dvorana na Gripama, koja je pretvorena u košarkašku dvoranu, hram trostrukog europskog prvaka. S njezine zapadne strane podignut je objekt koji izvana izgleda kao jedna cjelovita dvorana, a zapravo se u unutrašnjosti nalaze četiri male dvorane (judo, streljana, stolni tenis, dizanje utega), pogodne za treniranje i organizaciju manjih natjecanja. Dvorana za boćanje je zasebni objekt na lokaciji Stare Gripe i sastoji se od prostora borilišta, odnosno staza za boćanje i svlačionica.

Objekt koji neodoljivo podsjeća na one iz Olimpijskog parka iz Muenchena je poveznica/spoj između Starih Gripa i novog Centra, s krovom u razini zemlje, a u svojoj utrobi krije četiri male moderne sportske dvorane. Iako površinom zauzima tek 220 m2, u tim prostorima se i danas nalaze dvorane za karate, boks i kickboxing, sa svom pripadajućom infrastrukturom, te jedna dvorana za mješovite borilačke sportove.

Park mladeži

Drugi po veličini stadion u Splitu izgrađen je još pedesetih godina za potrebe Radničkog nogometnog kluba Split. No, za potrebe Mediteranskih igara prišlo se zahtjevnom poslu rekonstrukcije. Uoči održavanja MIS-a 79 izgrađene su modernije klupske prostorije, proširen je kapacitet gledališta na 8000 mjesta. Ono najvažnije je da se oko samog travnjaka izgradila nova tartan staza, te da je na Parku mladeži svoje mjesto pronašla i atletika, odnosno nositelj kvalitete “kraljice sportova” - ASK.

Danas osim glavnog terena, u okviru ŠC-a Park mladeži sa zapadne strane postoji i pomoćni teren s manjim tribinama te još niz malih igrališta, svi s umjetnom travom, kao i pomoćne klupske prostorije, dok se sa sjeverne strane nogometnog stadiona nalaze otvorena atletska borilišta (bacanje kugle, kladiva, koplja...). Cijeli kompleks je sada zaokružen, no s izmjenom planova ovaj će stadion trebati modernizirati kako bi Split dobio još jedan objekt na kojemu bi se mogle održavati veće sportske manifestacije i kako bi bio pogodan za održavanje i drugih događanja (poput Ultra Europe).

Teniski centar Firule

Firule je kvart u kojemu se rađaju svjetske teniske klase, koje su baš odrasle u tom okruženju. Baš je za potrebe Mediteranskih igara izgrađen moderni teniski centar koji će biti temelj za još jači zamah ovog sporta u Splitu. Na tim novim terenima će Goran Ivanišević započeti svoj put do osvajanja Wimbledona, Mario Ančić biti među top ten svjetskim igračima. Njih dvojica potvrdit će se kao legitimni nasljednici jednog Nikole Pilića i Željka Franulovića. Uz to su i osvajači olimpijskih medalja i prestižnog Davis Cupa još 2005. godine.

Teniski centar na Firulama je prilikom izgradnje dobio svoj klupski dom i središnji stadion sa 1500 mjesta te malu dvoranu ispod južne tribine, koja je namijenjena tjelesnoj pripremi. U cijelom kompleksu se nalazi sedam zemljanih teniskih igrališta bez tribina, dva igrališta s brzom podlogom i polivalentni prostor – igralište manjih dimenzija sa zidom na istom mjestu. Danas je to već respektabilan centar i rasadnik talenata, a u zimskom razdoblju se balonom prekriju dva terena, što omogućava kvalitetan rad.

Centar za streljačke sportove Stobreč

U istočnom dijelu grada, tada još nedovoljno dobro prometno povezanom, gotovo pa u polju je niknuo Centar za streljačke sportove Stobreč. Površinom pokriva gotovo 15.000 m2, a za natjecanje na MIS-u tada je izgrađena zatvorena streljana za zračno oružje, otvorena streljana za gađanje malokalibarskim oružjem, te otvorena 25-metarska streljana za gađanje pištoljem velikog i malog kalibra, kao i dom s klupskim prostorijama.

S obzirom na širenje Splita prema istočnom dijelu, streljana se sada nalazi u gusto naseljem području, no i nadalje se svakodnevno koristi, za komercijalne svrhe više nego sportske. No, zbog svojih velikih kapaciteta, posebno za zračno oružje (40 vatrenih linija) ovaj objekt je u funkciji, iako je infrastrukturom već pomalo zastario i potrebna mu je temeljitija obnova, prije svega u pogledu elektronike.

Šibenik, stadion Šubićevac

Šibenik je, kao drugi grad u organizaciji MIS-a 1979., dobio veliki zamašnjak u razvoju sportske infrastrukture. Onamo su izgrađeni moderni nogometni stadion, sportska dvorana, bazeni, skakaonice, veslačke staze... Bila je to važna prekretnica u razvoju grada jer se tada nije ulagalo samo u izgradnju sportskih objekata nego i u cjelokupnu gospodarsku i komunalnu infrastrukturu grada.

Za potrebe održavanja prednatjecanja u nogometu izvršena je rekonstrukcija stadiona na Šubićevcu. Povećan je kapacitet za 800 mjesta, tako da ukupno iznosi 3500 mjesta, od čega je 850 mjesta natkriveno.
Izgrađena je prva faza sportskog doma površine oko 1000 m2. Cjelokupna tada izgrađena infrastruktura i danas je u punoj funkciji, nogometni drugoligaš Šibenik igra na Šubićevcu svoje susrete, a kasnijim dotjerivanjem stadiona podignut je standard za potrebe i licenciranje i za prvoligašku razinu.

Veslačka staza u Zatonu

Zaton je vjerojatno najmanji grad(ić) koji je ikada ugostio jedno veliko natjecanje u sklopu Mediteranskih igara. Regatna veslačka staza postojala je u Zatonu i prije Mediteranskih igara, još 1973. godine tu je održano prvenstvo Jugoslavije. No, za potrebe Mediteranskih igara kompletno je područje maksimalno uređeno. Na postojeću infrastrukturu izgrađena je nova staza svim potrebnim pratećim objektima, potom dom za smještaj čamaca, postavljeni pontoni... Veslačka staza u Zatonu je i danas A-kategorije i uz nju imamo samo još jednu takvu, na zagrebačkom Jarunu.

Zaton je i sada meka hrvatskog, ali i europskog i svjetskog veslanja, najljepša prirodna staza koja postoji, onamo na zimske pripreme dolaze brojni veslači upravo zbog izuzetno povoljne klime u tom razdoblju godine, kada je moguće odraditi velike pripreme. Veslačka sezona u Hrvatskoj i započinje daljinskom (šest kilometara) regatom u Zatonu, a veslački klub Krka je nakon kratke stanke, zbog želje za populariziranjem ovog sporta, svoja natjecanja počeo opet organizirati na ovoj prekrasnoj stazi.

Stadion u Stanovima, Zadar

Igralište u Stanovima počelo se graditi još 1936. godine, kada se nogomet “preselio” s Ravnica. Na velikom prostoru Stanova tada je, uz igralište, izgrađen samo jedan dio za stajanje navijača. Preuređeni Stanovi su otvoreni 1954. godine, no za potrebe Mediteranskih igara i dijela nogometnog turnira izgrađene su dvije nove tribine, na jugu i sjeveru, pa je kapacitet gledališta drastično porastao s 3000 na 9000 mjesta.

Nakon Mediteranskih igara prošlo je više od desetljeća do novih građevinskih zahvata, prvo je 1991. dovršena istočna tribina stadiona, a 2008. godine postavljena i rasvjeta (reflektori).

Hipodrom Sinj

Grad Sinj i Cetinska krajina od davnina su vezani uz uzgoj i treniranje konja. Sinjska alka se održava više od tri stoljeća, a grad Sinj je tradicionalno domaćin mnogim domaćim i međunarodnim galopskim i preponskim turnirima. Veliki poticaj razvoju konjičkoga športa u Sinju dogodio se 1979., kada je za potrebe održavanja Mediteranskih igara u Splitu u potpunosti sagrađen i pušten u rad sinjski Hipodrom, gdje su se održavala natjecanja u konjičkom sportu. Ovaj hipodrom je drugi po veličini u Hrvatskoj, odmah nakon zagrebačkog. Na sinjskom području postoji i niz manjih privatnih ergela, koje su svoj ugled opravdale uzgojem nekih od najboljih i najtrofejnijih grla.

Na širem području Sinja danas postoje četiri konjička kluba. Svi klubovi u svojoj ponudi, osim škole jahanja za polaznike i napredne, nude i usluge terapijskog jahanja, koje je pokazalo izniman učinak kod osoba s invaliditetom ili razvojnim smetnjama.

Uređuju se i posebne staze koje bi u budućnosti trebale privući veći broj zaljubljenika u prirodu, konje i svojevrsni avanturistički turizam.

Stadion u Omišu

Na samom ušću Cetine u more, na predjelu Ribnjak, gotovo oteto od brda i mora nalazi se omiški gradski stadion koji je izgrađen za potrebe Mediteranskih igara, a na njemu se odigravao dio nogometnog turnira. Danas stadion nosi ime Anđelka Marušića Ferate, legendarnog igrača omiške Komite (1926. - 1928.) i Hajduka (1929. - 1941.), za kojeg je odigrao 394 utakmice i postigao 15 pogodaka. Za reprezentaciju bivše države odigrao je 16 utakmica, a njegova borbenost na terenu ostala je legendarna (nadimak Ferata).

Prva faza stadiona 1979. godine izgrađena je s atletskom stazom i jednom tribinom za 9000 mjesta, a ovaj stadion, na kojemu je nedavno u povodu stogodišnjice nogometnog kluba Omiš gostovala i hrvatska nogometna reprezentacija, koristi lokalni trećeligaš. Travnato igralište dimenzija 105X68 metara, s pripadajućim prostorijama (svlačionice, teretana, sala za sastanke, ugostiteljski dio objekta) potpuno su preuređeni, a želja Omišana je da prostor ostavljen za atletsku stazu i pomoćno nogometno igralište bude uskoro priveden svrsi.

Gradski stadion u Makarskoj

Na jedinstvenom mjestu podno Biokova smjestio se Gradski stadion, kako ga i danas Makarani vole titulirati, kao temelj izgradnje kompletnog Sportskog centra koji je naknadno izgrađen. Za potrebe Mediteranskih igara u Makarskoj je tada napravljen stadion s atletskom stazom kapaciteta 2500 mjesta.

U međuvremenu kapacitet tribina na glavnom stadionu je smanjen, ali je uređen prostor ispod tribina, koji sada raspolaže brojnim sadržajima, od kancelarija i društvenih prostorija preko svlačionica, ambulante, skladišta za rekvizite, te ugostiteljskog objekta. Uz to, atletska staza na glavnom terenu raspolaže sa šest staza, a na centralnom dijelu s osam, te raspolaže cjelokupnom sportskom infrastrukturom za organizaciju atletskih treninga i natjecanja.

Na temeljima glavnog stadiona Makarani dugi niz godina proširuju i moderniziraju Sportski centar, koji je u međuvremenu dobio i pomoćne nogometne terene, teniske i košarkaške te boćalište, a u zatvorenom dijelu sportsku dvoranu, bazen, dvoranu za borilačke sportove, višenamjensku dvoranu i kompletnu prateću infrastrukturu.

Sportska dvorana Trogir

Trogir je od Mediteranskih igara profitirao izgradnjom nove školske sportske polivalentne dvorane kapaciteta 850 mjesta s kompletnom modernom infrastrukturom potrebnom za odigravanje natjecanja na svim razinama. Stara dvorana je bila temelj razvoju sporta u Trogiru, jer su kvalitetnu infrastrukturu za razvoj dobili svi dvoranski sportovi. Uz dvoranu, koja danas nosi ime Vinka Kandije, “oca trogirskog rukometa”, niknula je i jedna mala dvorana, kojom se zadovoljavaju kapaciteti današnjeg trogirskog sporta i sportskih klubova.

Sportska dvorana Hvar i teren za streličarstvo Supetar

I otoci su dobili svoj dio kolača na Mediteranskim igrama. Iako je neobično da se toliko dislociraju objekti za natjecanja, izgradnja terena za streličarstvo u sklopu supetarskog hotela “Kaktus”, koji je 1977. projektirao Jerko Rošin, te preuređenje stare i derutne dvorane hotela “Amfora” u Hvaru, koja se i danas koristi za ljetne sportske kampove, zapravo su bili dobar temelj ne samo razvoju sporta nego i razvoju sportskog turizma, s obzirom da su podizanjem kategorizacije hotela smješteni danas u luksuzne resorte. Zanimljivo je da je teren u Supetru dugo bio predmet spora lokalne zajednice i novog vlasnika hotelske tvrtke, dok se dvorana u “Amfori” još uvijek koristi više za ljetne kampove (rukomet i košarka), a manje za razvoj sporta na otoku.

Želiš prvi znati vijesti o Hajduku?

SD Hajduk
Naslovnica Ostalo