Sport Hajduk

glava u balunu

Zdravko Reić: Primorac je Brbićev najpotez; Evo ljestvice uspješnosti predsjednika Hajduka u proteklih jedanaest godina

glava u balunu

Ukazanje Bore Primorca, nekadašnjeg stopera Hajduka, kasnije francuskih klubova Lillea i Cannesa, pa trenera s nizom angažmana do posljednjeg u Arsenalu kao sekundanta glasovitom Arsenu Wengeru, u ulozi šefa akademije dočekano je u ambijentu Hajduka, posebno medija, kao pravi nogometni blagoslov. I najbolji kadrovski potez u 50-mjesečnoj karijeri predsjednika “bijelih“ Marina Brbića...

Brbić je u novijoj povijesti splitskog kluba jedini poslije prvog mandata i odlaska opet vratio na prestižnu funkciju. Prethodno su tako u dalekoj prošlosti u dva navrata predsjednici bili Vjekoslav Fulgosi i Antun Grgin u kraljevoj, te Humbert Fabris u Titovoj Jugoslaviji.

U prvom mandatu Brbić je uspio financijski stabilizirati klub, ali je na nogometnom planu donosio i neke smušene odluke kao što su angažmani u ulozi sportskih direktora Sergija Krešića (logična pozicija tog stručnjaka bila je šef omladinskog pogona) i Šveđanina Jensa Anderssona...

No, to je za Brbića bilo razdoblje sazrijevanja u ulozi predsjednika, zato je njegova iznenadna smjena pod dirigentskom palicom Ante Šalinovića i njegovih ljudi u Nadzornom odboru Hajduka protumačena kao protuprirodna, pa je isto tako Brbićev povratak na kormilo kluba bio sasvim prirodan.

Brbić je u novom mandatu pozvao u pomoć Lukšu Jakobušića, bivšeg uspješnog predsjednika vaterpolista Juga, pa je na taj način priznao kako baš i nije u stanju sve sam voditi, posebno ne na planu sportske politike. Iz te radionice rodio se povratak Primorca premda treba znati da je Brbić lomio tog stručnjaka i za svojeg prvog mandata, ali za ulogu sportskog direktora.

Uglavnom, Primorac je prihvatio ponuđenu ulogu šefa akademije Hajduka, uslikao se sa svojim kadrom, bit će zanimljivo vidjeti što će i kako raditi, hoće li tijekom vremena izvesti i neke kadrovske promjene, posebno hoće li u svoj krug vratiti i neke bivše prvotimce... Također će biti interesantna očekivana suradnja na relaciji Damir Burić – Boro Primorac, što je i logično u odnosu na Primorčeva iskustva.

Hajduk od sezone 2004/05. nije bio prvak, nažalost golemog broja navijača splitskog kluba ovo je petnaesta sezona bez tog trofeja, jer je teško vjerovati da ovaj igrački kadar “bijelih“ može nadmašiti onaj Dinama. 

Titula bi bila čudo

Naravno, čuda se događaju u svijetu, jedno se zbilo i u Hrvatskoj (Zagreb 2002.), bilo bi fascinantno da Damir Burić sa svojom škvadrom izvede takav podvig. 

Postavio sam pitanje mogu li se na neki način vrednovati učinci Brbića i prethodnih predsjednika splitskog kluba od 2005.? Prihvatio sam se tog objektivno nezahvalnog, ali intrigantnog zadatka, koji će izazvati prijepore i polemike u javnosti kao i uvijek kad se plasiraju vrednovanja učinka, pa postavi neka rang lista.

U tom vrednovanju ne može se uzeti u obzir period vladavine Branka Grgića od 87 mjeseci (12. lipnja 2000. do 23. rujna 2007.), jer bi po kriteriju postignutih rezultata on ostao nenadmašan s tri naslova prvaka i jednim osvojenim kupom.

Također u ovom rankingu ne treba uzeti u obzir period predsjednikovanja Željka Jerkova (nepuna dva mjeseca) i Josipa Grbića (četiri mjeseca), pogotovo je iz konkurencije isključena jednomjesečna Marijana Bošnjak (nametnuta u interregnumu kako bi se instaliralo Ivana Kosa), pa se čak ne može računati ni na zalutali Jasmin Huljaj sa svojih osam mjeseci uloge prvog čovjeka “bijelih“ .

Dakle, u konkurenciji je ostalo svega pet kandidata: Mate Peroš, Joško Svaguša, Hrvoje Maleš, Marin Brbić (dva mandata) i Ivan Kos.

Od te petorice su dvojica (Marin Brbić i Ivan Kos) iz demokratske tvornice udruge Naš Hajduk, čiji su članovi od 5. lipnja 2011. birali prvi Nadzorni odbor. Da se ipak zna: udruga je prema izvorima iz tiska tada imala 8307 članova od čega 728 maloljetnika, glasovalo je 3704 članova.

Udruga Naš Hajduk se znatno omasovila, navodno sada broji oko 37.000 članova, ali se na izbore odazvalo svega njih 4997 u prvom i 4765 u drugom krugu, pa se može zaključiti da ogromna manjina navijača kroji sudbinu kluba, naravno u duhu propisa i demokracije. 

Ljestvica uspješnosti: 1. Peroš, 2. Svaguša, 3. Brbić

Ali dobro, evo ljestvice uspješnosti predsjednika Hajduka u proteklih jedanaest godina:

1. Mate Peroš (14. VI. 2008. do 6. VIII. 2009.), 2. Joško Svaguša (7. VIII. 2009. do 22. XII. 2010.), 3.Marin Brbić (19. VII. 2012. do 8. IV. 2016.), 4. Hrvoje Maleš (26. IV. 2011. do 19. VII. 2012.), 5. Marin Brbić, drugi mandat (16. III. 2019. - ), 6. Ivan Kos (17. V. 2016. do 30. VI. 2018.).

Objašnjenje: prvo mjesto Peroša je logično obzirom da je pod njegovim vodstvom izvedena pretvorba kluba, čiji je većinski vlasnik grad Split. Jer, to je bio ključni zaokret u povijesti Hajduk, ni malo jednostavan, dapače vrlo kompliciran premda poslije pretvorbe nije nastavljena proces privatizacije nego je Hajduk ostao u vlasnosti grada.

Nadalje, drugo mjesto je zaslužio Svaguša u čijem mandatu je osvojen kup, ali se posljednji put igralo na velikoj europskoj sceni. Dakle, Svaguša, bez obzira ne onu nastranu pjesmicu navijača “krafne, kiflići, mafija i lopovi“, jer se tada dogodio posljednji veliki Hajduk.

Treći je Brbić na račun osvojenog kupa 2013., ali i financijske konsolidacije kluba, zatim Maleš zbog veličanstvenog raskrinkavanja sudačke mafije, onda opet Brbić u novom mandatu (veliki potezi povratak Burića i Primorca), te na začelju kao šesti Ivan Kos o čijem radu ne treba trošiti riječi... 

Želiš prvi znati vijesti o Hajduku?

SD Hajduk
Naslovnica Hajduk