StoryEditor
Domaći nogometglava u balunu

Povratak baluna podstrek je narodu: s mnogo neizvjesnosti zbog činjenice da će se igrati pred praznim tribinama

12. svibnja 2020. - 22:12
Vlado Kos/Hanza media

Eto, krenulo je odbrojavanje do nastavka nogometne sezone, to jest Prve HNL u nas, što znači da će ipak odigrati preostalih deset kola uz uvertiru od dvije polufinalne utakmice kupa Hrvatske i kao klimaks ove sezone, finale kupa u Šibeniku. Sve to naravno, po uvjetom, da se ne dogode jače incidentne situacije sa zarazom aktera od zloglasnog Covida 19. Moglo se i pretpostaviti da će novo ustoličeni šef Zdravstvene komisije HNS dr Dragan Primorac izvesti svoj hokus pokus i – kako je službeno objavljeno - zadiviti stručnjake FIFA i UEFA, „primjenom specifičnih testova, kojima se utvrđuje postojanje genetičkog materijala SARS-CoV-2 virusa, koristeći molekularne testove RT-qPCR“, i tako dalje.

Zanimljiva je ta parada stručnjaka, vrhunskih znanstvenika, koji su dali truda da stave u motoriku odigravanje utakmica, prirodno pod striktnom paskom epidemiologa…No, ova dvomjesečna neizvjesnost hoće li se, pa onda kada će se nastaviti naše prvenstvo (još veća su zanimanja u Europi), podsjetila me na dramatične dane početka HNL-a.

Hrvatska nogometna liga startala je 1992. i u tom prvom prvenstvu, u konkurenciji dvanaest klubova, zbog ratnih okolnosti, Dubrovnik je jedini sve svoje utakmice, jedini u ulozi domaćina, odigrao izvan Grada, praktično u gostima (četiri puta u Metkoviću, jednom u Zagrebu, šest puta u Blatu na Korčuli), ali su ostali u prvoligaškom društvu. Liga je proširena, Dubrovnik i Šibenik su pomilovani pošteđeni od ispadanja. Slijedeće sezone Dubrovčani su dobili povlasticu da u prvom dijelu igraju sve utakmice kao gosti, sve dok se ne steknu uvjeti odigravanja susreta na Lapadu. A tu su dozvolu dobili baš uoči blagdana Svih svetih, dakle 1. studenoga 1992. kada se dogodila prva prvenstvena prvoligaška utakmica u Dubrovniku i to protiv Segeste. To je bio izuzetan doživljaj za Dubrovčane, koji su dugo patili u obruču srbočetničkih neprijatelja. Toliko značajan da je tadašnji biskup Želimir Puljić (sada nadbiskup u Zadru) došao blagosloviti igralište. Tribine su bile dupkom pune (preko 4.000 gledatelja), festu su upotpunila zvona s dubrovačkih crkava. Uglavnom, odigravanje premijerne prvenstvene utakmice uzelo se kao znak da se život u Dubrovniku poslije dugotrajne opsade vratio u normalu. U stvari hrvatska vojska je nešto ranije oslobodila Dubrovnik od okupatorskog okova, ali se normalizacija računala tek od dana kada se zaigrala nogometna utakmica.

Bio je to i za mene jedinstven doživljaj obzirom da sam kao specijalni izvjestitelj otputovao u Dubrovnik i tamo s kolegom Antom Bautovićem za Slobodnu raportirao o tom prazniku Grada i nogometa. Radim kronike, podsjećam, Dubrovnik je pobijedio s 1:0, pobjedonosni gol zabio je Jure Ereš u 20. minuti. Sjećam se s koliko je radosti, istinskih ushićenja dočekana ta premijerna prvenstvena utakmica na Lapadu…

Ovo sada je slična situacija, objektivno ipak mnogo lakša, jer nema ratnih zbivanja, ali ipak teška, s mnogo neizvjesnosti obzirom na pošast od korone virusa. I činjenice da će se igrati pred praznim tribinama. Bilo bi lijepo kad bi se, kao i početnih godina samostalnosti hrvatskog nogometa, i sad pokazalo da su predviđanja stručnjaka realna. Traži se maksimalni oprez i strogo provođenje protokola. Mnogi su čekali na signal iz Bundes lige, odnosno zeleno svjetlo od kancelarke Angele Merkel, uvijek proračunate, pa i hladne po svojim reakcijama, upamćene da se navodno samo jednom prepustila emocijama i to poslije pobjede njemačke reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014., pa je sebi dopustila da u oduševljenu ušeta u svlačionicu u vrijeme kad su se igrači tuširali.

Kapetan njemačke reprezentacije Manuel Neuer:

-Mi sada ne oblačimo dresove naših klubova ili reprezentacije već našeg društva.

O tome kako će se provoditi protokoli o sigurnosti još se raspravlja, Fabio Capello, slavni talijanski trener je predložio:

-Trebaju mjere kakve su na svjetskim i europskim prvenstvima, a to je da se momčadi prakti

no drže u karanteni, u svojim kampovima iz kojih odlaze na utakmice.

Ostaju još uvijek dileme što se će se uraditi kad se među akterima pojavi netko zaražen Covidom 19? Testovi, navodno vrlo pouzdani, pokazali su na primjer da ih je deset zaraženih bilo u redovima Borussije Moenchengladbach, Dinama iz Dresdena i Kolna, te drugoligaša Erzgebirgea, ali ih ima i u Serie A: šestorica iz Fiorentine i četvorica iz Sampdorije. Inače, sve je više igrača, koji se plaše infekcije, neki čak ne žele trenirati.

Svi su se upregli da se pokrenu nogometna natjecanja, isključivo prvoligaška, i to ne samo zbog velikih financijskih gubitaka nego, kako su naglasili istaknuti komentatori u Engleskoj i Italiji, „zbog morala u zemlji, psihološkog podstreka cijelom društvu“. Inače, zanimljivo je mišljenje dr Zorana Bahtijarevića, liječnika reprezentacije:

- Ako se ne nastavi sezona HNL-a, igračima će trebati dvanaest mjeseci za povratak u formu.

I za kraj, nastavak natjecanja posebno je dobro došao Hajduku i Osijeku, dakle klubovima kojima se otvara mogućnost proboja do drugog mjesta. Nezahvalno je prognozirati koliko će koji klub osvojiti bodova do kraja prvenstva (na raspolaganju je 30 bodova), svi imaju svoju šansu, ali ljudi koji vode Hajduka su svjesni da bi ostanak „bijelih“ na četvrtom mjestu, na trenutnoj poziciji, značio neuspjeh.

Izdvojeno

11. kolovoz 2020 11:50