StoryEditor
Domaći nogometnovo normalno

Nova sezona će biti ključna za spas nogometa: slabo razvijena i fragilna gospodarstva teško će pratiti ambicije sportskih klubova

29. srpnja 2020. - 16:52
Goran Mehkek/Hanza media

''Ništa neće biti kao prije''! Ili – ''svijet kakvoga poznajemo više nikada neće biti isti''. Navedene fraze posljednjih se mjeseci eksponencijalno šire medijskim prostorom. Poprilično je izvjesno da će gospodarska kriza, u nadolazećem razdoblju, težište svoje bremenitosti domino efektom prebaciti na sve segmente društva. Među inima i – na sport.

Slabo razvijena i fragilna gospodarstva poput hrvatskog teško će pratiti ambicije sportskih klubova i udruga. Za pretpostaviti je kako će u hrvatskom sportu najizravnije biti pogođena Prva HNL, kao jedina (u potpunosti) profesionalna institucija. Njezina izloženost krizi nudi različite scenarije raspleta. Oni najdepresivniji predviđaju (polu)amaterizaciju sustava.

Nepobitno, hrvatske je nogometne prvoligaše recesija već obuhvatila. I nijedno klupsko vodstvo trenutačno nema jasan pogled u budućnost i odgovor na pitanje – kako će servisirati ugovorne obveze? Prvi val pandemije potaknuo je uvođenje tzv. kriznih mjera. S ciljem kratkoročnog rasterećenja budžeta. Promptna rješenja podrazumijevala su ad hoc smanjivanje ugovora (privremeno ili trajno). No, posve je izvjesno kako se dugoročno klupski proračuni moraju dramatično revidirati. Najavljena prodaja TV prava može eventualno pomoći klubovima sa skromnijim budžetima. Ali, primjerice kod Dinama, udio od TV prava ne bi premašivao 5% maksimirskog proračuna (za 2019.).

- Iluzorno je očekivati da bi Dinamo u budućnosti mogao imati budžet od 50 milijuna eura kao danas. Mislim da je maksimirska realnost oko 30 milijuna eura – smatra Matej Škegro, ekonomist koji je sedam godina obnašao funkciju financijskog direktora GNK Dinamo.

Danas se Škegro bavi menadžerstvom. I procjenjuje:

- Vrijednost igrača na nogometnom tržištu drastično pada. Dinamo je možda prije krize mogao dobiti za Petkovića 25 milijuna eura. Sada će ga teško prodati i za deset. Oršića nisu htjeli prodati za cijenu ispod deset milijuna. Sada će za njega teško dobiti pet milijuna.

Iz poslovne bilance GNK Dinamo za prošlu godinu razvidno je kako su sredstva od prodaje igrača i prihodi od UEFA (proljetni nastupi u Europskoj ligi i jesenski u Ligi prvaka) činili 82% budžeta kluba. Komercijalni prihodi (TV-prava, ulaznice, sponzorstva, prodaja suvenira i dresova...) bili su 12%. Preostale stavke u strukturi klupskih prihoda predstavljala su sredstva iz gradskog proračuna (za održavanje stadiona i školu nogometa) – 4%, te ostali izvori – 2%.

Dakle, glavne stavke inputa maksimirskog proračuna – transferi i UEFA, u predstojećem će razdoblju biti značajno umanjene. No, najveći je problem što se radi o nesigurnim i nepredvidivim varijablama, koje neposredno ovise o zakonima tržišta ili ostvarenim rezultatima prve momčadi.

Struktura prihoda GNK Dinamo zapravo je vrlo slična i kod svih ostalih hrvatskih prvoligaša. Praktički svi klubovi Prve HNL egzistiraju od prodaje igrača. Oni bolji nešto ušićare i od europskih nastupa. U situaciji urušavanja globalnog nogometnog tržišta kada će svi klubovi imati identičan problem – održivosti (čak i smanjenih) budžeta, HNL će teško plasirati svoje ''proizvode''. Poglavito klubovima ''srednje klase'' europskog nogometa, kamo igrači iz HNL-a gravitiraju. Sasvim je realna pretpostavka o potencijalnoj inflaciji radne snage, jer će mnogi klubovi u nemogućnosti ispunjavanja obveza, raskidati postojeće ''debele'' ugovore. U protivnom mogli bi se suočiti s prijetnjom stečaja. Konačno, i to je jedan od razloga zašto je UEFA inzistirala na redefiniranju ugovora, ali i završetku (natjecanja) aktualne sezone.

U razdoblju nastupajuće krize više neće biti izdašnih sponzorstava. Posve je neizvjestan i povratak gledatelja na tribine nogometnih stadiona. Postojeći ugovori o TV pravima jamačno se neće revidirati, ali oni budući (poglavito u najprestižnijim natjecanjima) vrlo vjerojatno će ''pojeftiniti''. Posljedično, i nebulozni bi transferi (od 200-tinjak milijuna eura) mogli predstavljati samo anakronizam dekadentne prošlosti.

Teza kako će iduća sezona biti ključna za spas nogometa (kakvog poznajemo, ali s ekonomski prihvatljivijim raspletom), čini se posve razumnom i izglednom. U svijetu koji ''nikada više neće biti isti''...

Proračuni hrvatskih prvoligaša za 2019. (u kunama)

Dinamo 355.624.756

Hajduk 167.659.035

Rijeka 119.810.034

Osijek 112.915.785

Lokomotiva 37.094.375

Istra 1961 31.602.808

Slaven Belupo 23.826.051

Gorica 21.833.224

Inter 19.913.330

Varaždin 8.308.672

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

27. rujan 2020 18:55