Postoji sedam ili osam lokacija gdje bi se mogli dogoditi odroni zemlje na udaljenosti 400 do 500 metara od Instituta za oceanografska istraživanja. U pitanju je erozivna zona, a projekti su nigdje - objašnjava nam sugrađanin - speleolog Ante Vrlić, koji godinama upozorava nadležne na ove probleme.
Poslao nam je svoje prepiske s čelnim ljudima komunalnih službi i tvrtkama koje se bave tim problemima. Kaže kako bi bilo velikog krša da na Marjan udare dva jaka proloma oblaka.
- Prije pet godina sam govorio nadležnima da bi trebalo zatražiti sredstva koja bi Marjan kao zaštićeno područje mogao ishoditi za podizanje zidova koji sprječavaju odron zemlje. Svi ti zidovi su u rasulu. I što se čeka, da padnu na cestu? Meni su iz Grada rekli da će inicijativa ići prema Ministarstvu, ali ne znam do danas je li to igdje otišlo dalje od splitskih ladica - kaže Vrlić.
Na Meštrovićevu šetalištu, na okuci kod kuće na broju 47, čiji vlasnici godinama žive u Njemačkoj, nalazi se signalizacija postavljena prije ljeta. Tamo je odron opasan za kupače na plaži Kašjuni, o čemu smo pisali, a naš sugovornik kaže kako nije riječ o običnom odronu, već o klizištu.
Godinu dana čekao odgovore
- Prije dvije godine ja sam pronašao odron kod te kuće jer je bio zarastao u džunglu i snimio sam ga. Mučio sam se godinu dana dok sam počeo od nadležnih dobivati odgovore. Onda su konačno našli sredstva za sanaciju, odobrili su projekt, i sad kad su stavili signalizaciju na cestu, to je zbog toga što su zaustavili projekt.
Navodno, kako sam čuo, htjeli su napraviti krunu uz cestu u betonu, umjesto da bude kao prije obložen kamenom, pa je zbog toga zaustavljeno. Znate koliko će ih koštati sad taj zid više nego prije dvije godine? Najmanje dvostruko - kaže nam Vrlić, koji tvrdi kako je problem s klizištem nastao tako što nisu bili izvedeni vodoodvodni kanali.
- Na okuci ceste nije riješena odvodnja pa kad udare velike kiše, sva voda koja se je gravitacijom spuštala nizbrdo išla je prema toj kući i potkopavala teren - tvrdi naš sugovornik.
Dodaje da se ispod zida nalazi jedna mala parcela uz serpentinu za pješake koja vodi na plažu, na njoj će bager iskopati do kamena, a zatim će se napraviti novi potporni zid s odvodnjom.
Ove godine bila je suša, kažu najveća u zadnjih 500 godina. Isto tako kažu da uskoro dolazi vrijeme kiša, jer proći će ljeto. Na Marjanu je trebalo ukloniti zaražene borove i suha stabla. Ali je bio poništen natječaj za izvođača. Novi natječaj još nije gotov.
S druge strane, suše se stabla česmine, najviše oko Botaničkog vrta, o čemu smo pisali. Kako nam je zadnji put za “Slobodnu” rekao dr. Milan Pernek s Hrvatskog šumarskog instituta, sumnja se da je uzrok naglom sušenju hrasta crnike zaraza bakterijom koja se prvi put nedavno pojavila na Hvaru. Ako padnu velike kiše nakon mjeseci suše koja je iscrpila tlo, što je s mogućim odronima?
Iscrpljena stara šuma
Šuma na Marjanu je od starosti iscrpljena, dijelom zaražena i ne obnavlja se, izuzmemo li onih deset sadnica “probne sadnje” alepskog bora, od kojih je jednu posadio gradonačelnik Ivica Puljak. U pitanje su, dakle, održavanje šume i sigurnost stanja na marjanskim prometnicama. Tko brine o zaštićenom području prirode i o sustavu potpornih zidova i odvodnji? Kada su zadnji put pregledani i sanirani?
Na ovu sjednicu Gradskog vijeća dolazi izvješće o godišnjem poslovanju Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan u 2021., u kojemu stoji da su u prošloj godini po stavci odrona i erozije sanirali samo šest kubičnih metara, na što su utrošili 48 radnih sati.
Godine 2019. ondašnji ravnatelj Javne ustanove Damir Grubšić upozoravao je Stožer civilne zaštite Grada Splita na opasnost od erozije tla koja je najizraženija poslije kiše. U dopisu Stožeru naveo je da su djelatnici Javne ustanove u protekla dva mjeseca utrošili 250 radnih sati za uklanjanje erodiranog tla i naplavina s marjanskih prometnica nakon svake izraženije kiše. To je znatno više nego u prošloj godini, u dva mjeseca se na sanaciju erozije utrošilo pet puta više radnih sati nego u čitavoj protekloj godini.
No, sadašnji v.d. ravnatelja Stipe Mušura ne djeluje zabrinut po pitanju erozije i odrona. Za dopis koji je slao Grubšić nam kaže kako je njegov prethodnik “teoretski objašnjavao što u literaturi piše”.
Prebacivanje odgovornosti
- Da bismo mogli konstatirati radi li se o eroziji ili ne, moramo prvo pričekati kišu, kakav će biti intenzitet oborina, vidjet ćemo što će pokazati situacija na terenu pa ćemo se o tome očitovati. Ali, mi redovito čistimo oborinske kanale uz puteve po Marjanu od lišća i zemlje.
Kao što znate, ljeto je bilo sušno, kad je bila nedavno kiša, palo nam je stablo sa sjeverne strane, ali da je bila neka erozija, to nismo primijetili - kaže Mušura, koji nas je uputio da se za sanaciju potpornih zidova obratimo gradskoj komunali.
Da bismo dobili odgovor na pitanje kada će se riješiti problem sanacije potpornih zidova i odrona koji nakon velikih kiša ugrožavaju promet i ljude u park-šumi Marjan, morali smo čak tri puta pisati Uredu Grada.
- Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i redarstvo je u postupku ishođenja posebnih uvjeta za sanaciju potpornog zida na Meštrovićevu šetalištu (Bambina glavica). Očekujemo suglasnost Županije i Konzervatorskog odjela u navedenom postupku. Za sve ostale potencijalno opasne zidove potrebno je kontaktirati JU Park-šuma Marjan - suhoparno su nam odgovorili iz Banovine.