StoryEditor
Splitpredmet u obradi

Zasad ništa od POS-a na padinama Mosora? Teren iznad Korešnice nije u državnoj ‘darovnici‘

16. srpnja 2020. - 14:27
Buduće naselje 'ucrtano' je i na zemljišta koja nisu pokrivena aktualnim dokumentomNikola Vilić/HANZA MEDIA

Na sutrašnjoj sjednici Gradskog vijeća trebalo bi vijećnicima biti predstavljeno da Grad od države dobiva dio vojarne na Dračevcu, nekretninu na Kamenu za potrebe tamošnje škole, hotel za samce u Vukovarskoj i više od 1000 garaža na nekoliko lokacija.

Da se ne radi o besplatnom darovanju države već smo u nekoliko navrata pisali, ali zanimljivo je kako na "darovnici" nema zemljišta iznad Korešnice, gdje gradski oci planiraju graditi POS-ove stanove za mlade i za branitelje.

Prošlog tjedna upitali smo Ministarstvo državne imovine je li između njih i Banovine sve riješeno u vezi nekretnina na južnim padinama Mosora, a u skladu s Vladinim zaključkom o darovanju, donesenim na sjednici održanoj u Splitu u svibnju 2018. godine.

– Navedeni predmet je još u obradi – glasio je suzdržani odgovor iz Zagreba, sličan onima koje iz resorne administracije dobivamo od veljače.

U Ministarstvu smo provjerili i izjavu poteštata Andre Krstulovića Opare da je država darovala parcele iznad Korešnice za izgradnju POS-ovih stanova i onih za branitelje, a odgovor je glasio:

– Gradu Splitu nisu darovane nekretnine u svrhu stambene izgradnje po sistemu POS, jer Grad nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju Ministarstvu državne imovine.

U međuvremenu je lokalna vlast zajedno s Društvom arhitekata Split kao provoditeljem okončala projektni natječaj za izradu idejnog urbanističkog rješenja zone "Korešnica" te su dodijeljene i nagrade odabranim arhitektima. Za sve nekretnine gradonačelnik je dao izjavu da se Grad odriče potraživanja koja postoje prema državi, kao i kasnije pronađenih potraživanja koja mogu nastati kao posljedica potpisivanja ugovora o njihovu darovanju.

No, u slučaju Korešnice, Krstulović Opara je potpisao izjavu o odricanju svih potraživanja prema državi za samo dvije parcele koje su i dalje vlasništvo RH, a njihova ukupna površina iznosi više od 13 hektara. Međutim, kasnije je Grad u projektnom natječaju obuhvatio više terena, njih sedam, redom u državnom vlasništvu.

Zbog toga je obuhvat natječaja narastao na 15,3 hektara, odnosno veći je za dva hektara od područja za koje je gradonačelnik potpisao izjavu o odricanju potraživanja, a natjecatelji su koristili i ta "dodatna" zemljišta za ucrtavanje zgrada i infrastrukture.

Poslali smo upit Ministarstvu je li i za te parcele potrebno dostaviti izjavu Grada o odricanju potraživanja prema državi i je li to možda već obavljeno, ali do zaključenja ovog izdanja našeg lista nismo dobili njihov odgovor. Kao ni iz Ureda Grada, kamo smo također uputili pitanje.

Izdvojeno

07. kolovoz 2020 08:05