U sklopu redovne skupštine Turističke zajednice Grada Splita prezentirani su rezultati Studije turističkog nosivog kapaciteta, realizirane u suradnji s Institutom za turizam.
Dokument je to koji se već dugo čeka i od kojeg se mnogo toga očekuje, a trebao bi postati platformom na kojoj bi se potom planirao daljnji razvoj ove grane industrije.
Studiju je prezentirao dr.sc. Neven Ivandić, član istraživačkog tima Instituta za turizam i voditelj ovog projekta, za kojeg drži kako bi mogao postati primjerom kako će trebati ubuduće raditi u našem turizmu.
- Split ima kvalitetne goste, većinom mlade ljude do 35 godina ("Double income, no kids" gosti), koji žele istražiti kulturne sadržaje i ugostiteljsku ponudu. Oni su većinom visoko obrazovani s dobrom platežnom sposobnosti, što se vidi i po porastu cijena usluga. Na svima nama koji kreiramo turističku ponudu je sad da razvijamo ponudu kako bi te goste pravilno usmjerili - kazao je profesor.
Počinje osmišljavanje
Dokumentom su detektirani potencijalni problemi koje turizam danas u našem gradu generira s posebnim osvrtom na područje ključnih zona turističkog razvoja. Na to se gledalo iz dviju perspektiva, one samih građana i one naših gostiju, čime se, objasnio nam je Ivandić, dobio objektivan pokazatelj turističkih aktivnosti.
- Ovim dokumentom stoga tek počinje osmišljavanje i provedba aktivnosti koji će Splitu osigurati usklađen društveni, ekološki i ekonomski razvoj turizma, pri čemu se kao prioritet nameće uspostavljanje učinkovite provedbe i praćenja učinaka mjera i aktivnosti koje ćemo svi, kroz ono što nazivamo suradničkom destinacijom, definirati.
U sljedećim koracima planiramo zaključke ovog dokumenta prodiskutirati s ključnim, izravnim i neizravnim, dionicima turističkog razvoja Grada kako bi dobili zajedničku platformu djelovanje te osigurali povezivanje različitih interesa u cilju dugoročnog održivog razvoja turizma i zaštite ključnih konkurentskih prednosti grada - kazao je dr. Ivandić.
Hoće li to značiti da će se u centar grada napokon uvesti red i zaustaviti divljanje onih koji - umjesto da nam donose korist, u biti utječu na sve češće iseljavanje domaćih stanovnika iz stare jezgre?
- Izdvojili smo značajna financijska sredstva, sada je na Gradu da s tim sredstvima angažira dodatne djelatnike koji će onda odraditi više obilazaka grada i to u one sate van njihova uobičajenog radnog vremena, pa onda sankcionirati sve one koji remete red i mir - kazala nam je prva žena splitskog turizma Alijana Vukšić.
Propitkivanje koliko nama turizma treba i gdje smo s njim došli ne gleda se samo po ekonomskom učinku - već nam je svima odavno jasno kako nam donosi financijske benefite, nego nam pomaže usporediti što se događa s njegovim pritiscima na lokalno stanovništvo.
- Sada je presudni trenutak da stvarno počnemo razmišljati što mi s turizmom želimo, koliko ga možemo prihvatiti. Nije stvar u tome da imamo više turista, već da mi kao zajednica najviše od toga dobijemo. To je bitno, jer veličina već sad poprima negativne konotacije - kazao je Ivandić.
Palača bez ljudi
Split mora promišljati o činjenici kako se zbog velikog pritiska gostiju ljudi iz svojih domova iseljavaju. Smanjio nam se broj za nekih 9,7 posto u gradu...
U kotaru Grad je najteže, istraživanja su pokazala kako će upravo tu broj stanovnika ubuduće biti i još manji, kvaliteta života im je sve lošija.
- Palača kao kulisa, bez ljudi, neće privući nikoga - kazao je profesor, naglasivši kako turisti dolaze ne samo zbog kulturnih spomenika već prvenstveno zbog ljudi, zbog atmosfere.
Pozitivne strane pak, izražene u brojkama, vele kako je više od 80 posto naših gostiju spremno preporučiti svojim prijateljima i poznanicima naš grad kao odredište za neke im buduće posjete.
Pedeset posto naših posjetitelja u prosjeku ostaje pod Marjanom tri dana. Kako ih privući u svibnju, kako bi rasteretili sezonu? Proizvod koji će biti privlačan posjetiteljima u predsezoni je rješenje.
- Idućih je deset godina presudno - naglasio je Ivandić, kazavši kako je ekonomija zeznuta stvar, ukoliko imate stan u centru grada i netko vam ponudi deset tisuća eura po kvadratu onda toj nemoralnoj ponudi rijetki mogu odoljeti.
Treba povećati kvalitetu življenja starosjediocima, kako se ne bi našli, poput Dubrovčana, svoji na tuđemu. Centar ne smije postati grad duhova, krajnje je vrijeme...