StoryEditor
SplitSPLITSKE PJACETE

Većina trgova plaća danak štekatizaciji, ali još je tužniji plac na Vrhu Sućidra: nema više ni kultnoga grafita ‘Šime, ja san otiša...‘

3. ožujka 2020. - 14:45
Trg na Vrhu Sućidra je tu, ali fali čuveni grafit  'Šime, ja sam otiša, mliko ti je stolu'  Jakov Prkić/HANZA MEDIA

Baviti se javnim trgovima u našem gradu pomalo je nezahvalno jer bolno suočava s dvije stvari – prvo, premalo je planski građenih kvartova koji imaju osiguran prostor za druženje građana, a drugo, i ovo malo što imamo – ne cijenimo dovoljno.

Iako je bilo lakše popisati trgove koji ne funkcioniraju onako kako bi trebali u živom i sunčanom mediteranskom gradu, nismo propustili pohvaliti rijetke bisere našega grada koji nisu zatrpani sveprisutnim štekatima, nego dišu onako kako bi i trebali – kao javni prostor koji pripada svim građanima.

TOP 5 minus

1. Trg Gaje Bulata

Ako nešto izgleda uistinu otužno u centru najlipšega grada na svitu, onda je to Trg Gaje Bulata, pusti asfalt koji se proteže između splitskog teatra i secesijske kuće Jelaska. Zašto je ovaj, nekada impresivno uređen javni prostor posljednjih desetljeća degradiran, nije lako objasniti. Između dva rata, dvadesetih godina prošloga stoljeća, taj je prostor umjesto sivila krasio pravi đardin.

Na kazališnom trgu rasle su, među ostalim, i palme, a perivoj je imao i bazen sa zlatnim ribicama. Nešto se pokušalo promijeniti za vrijeme mandata gradonačelnika Ive Baldasara. Predstavljeno je idejno rješenje trga, kao i umjetničko rješenje spomenika Gaji Bulatu, no investicija vrijedna 2,9 milijuna kuna nikada nije realizirana. Do daljnjega, čekat ćemo neka bolja i humanija vremena.

image
Saša Burić/Hanza media

2. Pjaca

Narodni trg, kroz stoljeća poznatiji kao Trg svetoga Lovre, a danas kao Pjaca, rak-rana je svakoga tko voli Split i razumije njegove kalete i pjacete. Ovaj prostor pamti sve najvažnije priče našega grada, budući da je riječ o prvom trgu koji je nastao izvan palače, još početkom 13. stoljeća. Pjaca je bila rezervirana za političke skupove, prosvjede, ljubavna pogledavanja, pjesmu i ples.

Vlasti su se mijenjale, običaji ostajali isti. Sada se, iz sezone u sezonu, javni prostor oduzima građanima i daje u koncesiju ugostiteljskim objektima koji, vođeni politikom “daj mi mali prst, pojest ću ti ruku”, besramno šire svoje štekate izvan dopuštenih granica. Istina, pročelja povijesnih zgrada na ovom trgu prekrasno su (neka će tek biti) obnovljena, no s obzirom na važnost ovog trga, potrebna nam je promišljena politika upravljanja javnim prostorima ako želimo izvući maksimum iz bogate povijesne baštine. Knjižare ovaj put nećemo spominjati.

3. Trg u Ulici Ruđera Boškovića

Split nema baš sreće s fontanama, dobar je primjer trg u Ulici Ruđera Boškovića. Trebala je to biti jedna od najljepših ulica u modernom dijelu grada, s trgom koji živi sva četiri godišnja doba, za sve stanovnike obližnjih velikih zgrada. Po sredini trga trebala je biti fontana, a u velikim žardinijerama duž ulica zelenilo.

Sve je bilo gotovo savršeno projektirano, no realizacija je zapela. Razlog je jednostavan – trgove i ulice čine ljudi. Očito se nije dovoljno željelo trg koji funkcionira na ponos stanara, pa je betonski prsten, projektiran prije pola stoljeća, prije koju godinu pretvoren u pitar. Možda bolje i to nego da je prazan, ali ne možemo zaboraviti da je moglo puno bolje.

4. Plac na Sućidru

Iako je plac na vrhu Sućidra, kod križanja Vukovarske i Velebitske ulice, pun potencijala, činjenica je kako, s obzirom na broj stanovnika koji gravitira tom području, nedostaje društveno-kulturnih sadržaja, te adekvatnog urbanog inventara koji bi stanovnicima najvećeg splitskog kvarta zagarantirao ugodan boravak. Isti je slučaj s trgom Koteksa, ali i onom ispred Doma mladih.

image
Ovako izgleda jedini trg na Sućidru, tamo je poznatiji kao plac
Jakov Prkić/HANZA MEDIA

5. Cankarjeva i pjacete

Ni Poljana Tina Ujevića nije dočekala neka sretnija urbanistička rješenja. Malo je slobodnog prostora, zelenilo je nemaštovito, nema govora da bi se građani tamo okupljali za išta drugo osim za ispijanje pića u kafićima. Isti scenarij kao i na Mihovilovoj širini, Carrarinoj poljani...

TOP 5 plus

 

1. Peristil

Peristil je najljepši gradski trg, pogotovo u izvansezonskim mjesecima, kada se zaista može uživati u neviđenom spoju predivne višestoljetne arhitekture. Zbog pritiska koji su građani godinama provodili, odustalo se od vanjskih stolica i stolova obližnje kavane, što ga je vratilo prvobitnoj namjeni – otvorenom prostoru za šetnju, okupljanja i prilazu katedrali. Naravno da nije sve bajno, nerijetko se vode bitke s ugostiteljima koji šire kušine po skalama, no slažemo se kako ugostiteljske ponude u turističkom gradu ipak treba biti, pa se sadašnje rješenje ne čini tako loše.

2. Voćni trg

Istina je, nema spomena na glasovite prodavačice voća, i da nema lika Mare Mulice i reprize repriza “Velog mista”, toga se vjerojatno više nitko ne bi ni sjetio. No, Voćni trg poprilično je slobodan za šetnje i dječju igru, Meštrovićev Marulić lijepo se uklapa, ljetni štekati su umjereni, sve u svemu, dajemo mu plus.

3. Prokurative

Vođen geslom “Volere è potere” (Htjeti je moći), dr. Antonio Bajamonti, političar autonomaškog djelovanja, čim je stupio na dužnost općinskog načelnika, tamo 1863., zadužio je Split kad je počeo s izgradnjom Prokurativa. Bio je to početak njegova dalekosežnog cilja, htio je stvoriti “citta del avvenire”, odnosno mjesto budućnosti, čvrsto je vjerovao da je grad pod Marjanom predodređen da bude mali napredni europski grad. Zahvaljujući Splitskom festivalu, Prokurative su zaštitni znak grada, no nastavi li se nekontrolirano širenje štekata, izgubit ćemo i ovaj trg.

image
Saša Burić/Hanza media

4. Trg ispred Prime 3

Od rata pa do prije nekoliko godina ovaj je prostor bio sablasno prazan. Čak i u vrijeme kad su trgovine u Kalete bile hit, trg nije živio. Ni danas nije propisno uređen ni promišljen, ipak, zahvaljujući obližnjim fakultetima i kampusu – živi punim plućima. Gotovo u svako doba dana pun je mladih, što je, uostalom, najbolje što se nekom prostoru može dogoditi.

5. Šperun

Zanemarimo li događaje iz crne kronike koji su obilježili novouređeni Šperun, ne treba zaboraviti sve dobre stvari koje su učinjene na ovom prostoru. Čim je uređen, mali trg uznemirio je duhove. Jedni su hvalili pod popločan bračkim kamenom i mosorskim dolitom, nove klupe, rasvjetu i nogostup, a drugi kritizirali lošu izvedbu cijelog trga. Dajemo mu plus, maknuti su automobili, a nadamo se i sitni dileri i ovisnici koji desetljećima maltretiraju stanare. 

Koje su vam najbolje, a koje najgore splitske ulice?


Idućeg tjedna donosimo popis najboljih i najljepših, ali i najlošijih splitskih ulica. Imate li prijedlog, javite nam na split@slobodnadalmacija.hr.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. rujan 2020 09:22