Potrebna je hitna sanacija južnog dijela Dioklecijanove palače, zbog toga je Grad Split raspisao javnu nabavu za izvođača radova.
Javna nabava za radove hitne sanacije unutarnjeg dijela južnog zida u Severovoj ulici raspisana je na 100.000 eura (s PDV-om), a rok izvođenja radova je tri mjeseca od potpisivanja ugovora i uvođenja u posao. Jedina tvrtka koja se javila na ovaj natječaj je Neir d.o.o. sa ponudom od 158.443,75 s (PDV-om).
Radi se, kako piše u dokumentaciji o sjevernom dijelu južnog zida Palače, što može djelovati zbunjujuće, ali zapravo je riječ o unutarnjem dijelu pročelja ili, da tako kažemo, o naličju južnih zidina Palače koje gledaju na Rivu.
Naime, taj dio zidina u Severovoj ulici više nije stabilan kao nekad. Riječ je o prostoru između nedavno obnovljene zgrade u Lukačićevoj 6 pa do kuće u Severovoj koja je preko puta Etnografskog muzeja.
Izvorno je južno pročelje Palače bilo povezano sa Dioklecijanovim stanom tako što se u njemu nalazio dugački hodnik (kriproportik) otvoren sa 42 antička luka i tri lođe odakle se otvarao veličanstven pogled na more.
Kasnije je došlo do velikih promjena. U 14. i 15. st. nad južnim zidinama nadograđen je srednjovjekovni obrambeni bedem i ophod. S vremenom su otvori na zidu zatvoreni jer su u Severovoj ulici u 18. i 19. stoljeću izgrađene kuće koje su se "prislonile" na ovaj zid Palače, a obrambeni ophod su iskoristile za svoje privatne terase.
No, dio tih kuća je u drugoj polovici 20. stoljeća srušen radi arheoloških istraživanja, ali i zato što su bile u vrlo lošem stanju. Tako je ovaj dio južnog zida Palače ostao "ogoljen".
Devedesetih godina krenulo se u obnovu unutrašnjeg južnog zida Palače pod vodstvom Mediteranskog zavoda za graditeljsko naslijeđe iz Splita. Izvedena je 1996. rekonstrukcija s modernističom interpretacijom arkada i pilona na većem dijelu tog zida, što je izazvalo podijeljena mišljenja u kulturnoj javnosti.
Zatvorilo se neke prozore kuća koje su tu nekada bile, ali dio radova je ostao nedovršen. Naime, kako stoji u "Elaboratu za interventnu sanaciju", dipl ing. građ. Darka Kulića, po kojem je Grad raspisao javnu nabavu, godine 1996. "izvedene su betonske plombe s čeličnim u profilima koji su privremeno poduprti čeličnim cijevnim podupiračima oslonjenim na a.b. gredu rekonstrukcije iz 90 -ih godina".
Ovakva "protetika" stvorila je probleme zbog kojih je sanacija nužna, što se vidi iz "Elaborata" u kojem stoji da su "lukovi (svodovi) srušenih kuća u lošem stanju, s dosta nedostatnih građevnih elemenata u samom luku i sa vidljivim pomacima (slijeganjima) u strukturi luka. Zbog toga je sadašnji ophod (ostaci terasa od srušenih kuća) upitne stabilnosti, što neposredno ugrožava sigurnost ljudi i imovine".
Istu stvar je primijetio Konzervatorski odjel u dopisu od 7. studenog 2022. godine kojim je upozorio Grad na loše građevinsko stanje i upitnu stabilnost unutarnjeg dijela južnog zida Palače te da postojeće stanje, neposredno ugrožava sigurnost ljudi i imovine. Stoga su konzervatori pozvali Grad Split "da žurno pokrene sve radnje u vezi osiguranja predmetne građevine i njene okoline uz ekspertizu stanja s procjenom stabilnosti i prijedlogom mjera za žurnu sanaciju".
Predviđen je niz radnji, pa će se, između ostalog, ukloniti željezni elementi koji su oksidirali, a nemaju svoju funkcionalnu, estetsku ili povijesnu vrijednost. Na mjestima gdje je jezgra urušena ili nestabilna treba izvesti dozidavanje ili konsolidaciju sa razgradnjom i ponovnom ugradnjom opeka,kamenja i blokova u tradicionalno vapneni mort.
Uklonit će se, odnosno otući, neadekvatne cementne i vapnene zakrpe, dotrajalih (nestabilnih) sljubnica i fuga. Izvesti će se konsolidaciju nestabilnih površina kamena, deslinizaciju i hidrofobizaciju. Manje pukotine će se stabilizirati injektiranjem smole. Veće statički nestabilne pukotine i odlomljene dijelove kamena učvrtiti će se lijepljenjem i sidrima.
Prozore zatvorene sa opekom će se ožbukati sa tradicionalnom vapnenom žbukom.
U Elaboratu stoji da će se unutarnja lica betona koja su vidljiva (vidljivo s rive) iz rekonstrukcije koja je obavljena 90-tih godina ožbukati u svijetlom tonu prema naputku konzervatora, kao zaštitu armature od korozije. No, u troškovniku se spominje i žbukanje lukova, a da će točnu recepturu, boju i završnu obradu odrediti na osnovu proba konzervatorski nadzor.
Postojeći ophod (terasa iz 18. i 19. stoljeća od ‘‘prislonjenih" kuća) treba očistiti od otpada, šuta, zemlje i biljnog obraštaja. Potrebno je otući i ponovno ožbukati nestabilnu žbuku sa parapetnog zida. Na ophodu treba očistiti sljubnice i fuge kamenih ploča s poda. A oštećene i nedostatne kamene ploče poda ophoda zamijeniti, ugraditi u tradicionalnu žbuku i sve prefugirati.