Ježe smo kotili dok smo razoputili čija je koja parcela, to je takav kupus u papirima. Bože sačuvaj, milijun upisanih na jednoj čestici, a koristi je netko stoti... Ljudi su se mijenjali za zemlje, a to nigdi nisu knjižili.
Tim su nam riječima muku ježevu oko sređivanja zemljišnih knjiga katastarskih općina Sitno i Srinjine opisali gradski povjerenici Poldo Gruica i Marijo Bikić.
Polomili se dok su razoputili! Gruica i Bikić: Na svakoj parceli stotine upisanih
Bilo je to prije točno deset godina. Mislite da su u međuvremenu zgotovili posao? Digitalizacija, efikasnije pravosuđe, e-Građani, ovo-ono. Pa iz Vlade su obećavali kako ćemo do 2020. godine spojiti zemljišne knjige i katastar. I da će se zemljišne mape Franje Josipa konačno iz gruntovnica premjestiti u muzeje.
Malo sutra! Samo bacite oko na Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) i nasumično odaberite bilo koji uložak iz Sitna i Srinjina, i sve će vam biti jasno. Naći ćete imena suvremenika Franje Josipa koliko hoćete.
I dok su se u drugim dijelovima Hrvatske, dobrim dijelom novcem Svjetske banke, u roku godinu-dvije obnovile zemljišne knjige, taj postupak u zaleđu Splita traje punih 20 godina. Prvi Sporazum o provođenju katastarske izmjere između Državne geodetske uprave i Grada Splita sklopljen je 2003. godine, a izlaganje je počelo 2007. godine. I traje li ga traje.
U fotoarhivi Slobodne Dalmacije pronašli smo fotografiju snimljenu 2004. godine u Žrnovnici, čiji se dio teritorija, s poljičke strane rijeke, nalazi u KO Srinjine, na kojoj tadašnji splitski gradonačelnik Miroslav Buličić svečano obilježava veliki projekt obnove zemljišnih knjiga na tim rubnim dijelovima Poljičke republike. Promijenilo se otad još sedam gradonačelnika u Splitu, ali projekt još nije završen.
Zbog te nečuvene sporosti reagirala je i predsjednica Mjesnog odbora Srinjine Zrinka Mužinić Bikić, poslavši krajem prošle godine apel Sudu, Gradu Splitu i Ministarstvu. Tražila je imenovanje još jedne komisije jer je samo jedna radila na području obiju katastarskih općina, a i ta jedna bi često išla na posudbu u Žrnovnicu i Donju Podstranu, pa se i tu izgubilo nekoliko dragocjenih godina.
– Nevjerojatno kako se igraju s nama. Na ovom području živi više od 3000 ljudi, ali tu su i brojne vikendice, kuće za odmor... Zaustavljaju se investicije i koči kupoprodaja nekretnina u selu zbog nereda u zemljišnoj knjizi. Sada, kao, imamo dvije knjige, staru s prapovijesnim podacima i novu koja nije gotova, a godine prolaze. Ne možemo dobiti građevinske dozvole, imamo problema oko papira za energetsku obnovu... – žali nam se mještanka Donjeg Sitnog, a takvih priča je u ovom prigradskom dijelu Splita, u Podmosorju, puno i previše.
Gdje je zapelo?
Pa gdje je zapelo? A gdje nije.
– Uistinu postupak obnove zemljišnih knjiga za katastarske općine Sitno i Srinjine traje već znatno vremena – priznaje i Dunja Rumora, glasnogovornica Općinskog suda u Splitu.
Sad je već problematično što je, kaže ta sutkinja, i ta "nova izmjera" tijekom vremena zastarjela i više ni ona ne odražava stvarno stanje.
– Postojeće zemljišne knjige su neažurirane s velikim brojem upisanih suvlasnika pa je prilikom sazivanja rasprava potrebno obavijestiti veliki broj ljudi. I rad sudske komisije na terenu je trenutno otežan jer treća ugovorna strana ovog projekta, Grad Split, nije odabrao povjerenika koji pomaže u radu komisija – tvrdi glasnogovornica Suda.
Utješno je, ipak, što je trenutno u pripremi otvaranje prve zone za obje katastarske općine, a te su ujedno, tvrdi Dunja Rumora, bile najobuhvatnije.
I u Ministarstvu pravosuđa svjesni su da stvari u Srinjinama i Sitnome ne idu po planu. Kažu da su osigurali člana zemljišnoknjižnog povjerenstva te da bi sad i katastarski ured trebao učiniti isto, ali da je krucijalno da Grad Split konačno imenuje svoje povjerenike.
– To je od iznimne važnosti za rad komisije – tvrde u Ministarstvu.
Pa što je s Gruicom i Bikićem? Njih dvojicu je, kako su nam kazali, Grad Split prestao plaćati za ovaj posao od ožujka 2021. godine. Stvar je u tome da su u nekom uredu u Banovini, nakon svih tih godina, shvatili kako njih dvojica ne mogu primati naknadu za taj rad jer su ujedno i zaposlenici gradske uprave. Njima se ta naknada isplaćivala u vidu prekovremenih radnih sati, a oni su ih, tvrde nam i oni i mještani, itekako odradili.
Ljudi su još godinu dana nastavili obavljati taj posao, očekujući da će se, uz suglasnost Ministarstva, naći način da ih se plati, a onda im je u travnju prošle godine dozlogrdilo pa su odustali.
– U posljednjih godinu dana nije se riješila nijedna parcela. A ja i Marijo smo svaku svoju kunu krvavo zaradili. Podijelili smo više od 300.000 poziva za rasprave, izlazili na teren, tražili parcele... Ma zamislite samo da su pošti plaćali za te usluge, koliko bi potrošili. Aute smo stukli koliko smo kilometara učinili za obavljati posao koji nitko nije htio raditi. A čega smo se sve naslušili. I sada ljudi nama prigovaraju što ovo sve sporo ide, a ništa mi nismo krivi – govori nam Poldo Gruica.
Tužili su Grad za neisplaćene naknade, a u međuvremenu je Banovina, kako doznajemo, odlučila raspisati natječaj za nove povjerenike. Pitali smo i Banovinu gdje je zapelo. Objavit ćemo njihov odgovor čim ga dobijemo.
Kako god ovo završilo, još će se ježa iskotiti dok se ne razoputi.
