- Neki naše kolege mjesečno mogu zaraditi i do 1600 eura, ali to je s "brdom" prekovremenih sati i "uskakanjem" na zamjene kolegama koji zbog nekog razloga nisu u mogućnosti raditi. Oni koji rade tijekom mjeseca bez prekovremenih sati zarade između 1100 i 1200 eura.
Borimo se mi već duže vrijeme sa svim i svačim kako bismo poboljšali uvjete svoga rada i svoja primanja, ali nikoga nije briga. Slali smo dopise ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Radničkom vijeću, voditelju Saniteta..., ali nikoga nije briga.
Tek sada, kada su vidjeli da ćemo istupiti u medije, za idući tjedan su s nama zakazali sastanak - govori nam djelatnik Saniteta koji je pod "krovom" županijskog Zavoda za hitnu medicinu, a iz razumljivih razloga je želio ostati anoniman.
Te dopise koju su slali "svima i svakome" potpisalo je 73 djelatnika Saniteta i svi oni iskazuju nezadovoljstvo postojećim stanjem.
- Kap koja nam je prelila čašu jest činjenica da nakon posljednjeg povećanja koeficijenata nitko od nas nije to povećanje osjetio na plaći. Istini za volju, koeficijenti su povećani, ali su nam istovremenu ukinuli neke dodatke na plaću, pa smo opet na nuli, a vrlo često osim svog posla radimo i posao Hitne pomoći - kazuje nam nezadovoljni djelatnik Saniteta.
Nisu to jedini njihovi problemi, kako kažu, ima ih još "more".
Pacijenti satima čekaju
- Jedan od tih problema jest i taj da obiteljski liječnici daju naloge za sanitetski prijevoz kome treba i ne treba. Mi smo praktički postali besplatna taksi služba. Da ne govorim o tome da nas kao sanitetski prijevoz šalju na intervencije, koje bi trebala obaviti Hitna pomoć, a sve uz činjenicu da naša sanitetska vozila uopće nisu opremljena za takve intervencije. Uz to, mi zbog svojih redovnih, dnevnih zadataka i ne stignemo na te intervencije - nastavlja nezadovoljni djelatnik.
Tu je i još jedan gorući problem već barem 15-20 godina koji nitko ne može ili možda ne želi "ugasiti". A to je čekanje pacijenata na povratak kući, koje je sanitetski prijevoz doveo u KBC Split na pregled.
- Nas ljudi, pacijenti u splitskoj bolnici, čekaju po nekoliko sati, ne bi li se sanitetskim prijevozom kojim su dovedeni u bolnicu vratili kući. No, mi to ne stižemo obaviti u nekom normalnom vremenu jer nas nema dovoljno, puno je ljudi po opravdanim bolovanjima, a ne stižemo po pacijente i zbog činjenice što imamo loše uvjete rada, odnosno loša vozila koja se kvare. Također, vrlo često, kao što sam rekao, "krpamo" i rad Hitne pomoći i nadoknađujemo nedostatak T1 i T2 (županijski timovi Hitne pomoći), pa ne stižemo na vrijeme po pacijente u KBC Split koji nas čekaju - pojašnjava naš sugovornik.
Posebna priča je stari vozni park.
Pada kiša po glavi
- O tim starim vozilima bismo mogli pričati dan-noć. U pojedinim vozilima ljudima koji se nalaze unutra pada kiša po glavi jer vozila imaju rupe, prozori se ne mogu otvoriti ili zatvoriti, tresu se, sve u njima klapa. Ima situacija kada u tim vozilima vozimo i po šest ljudi kako bismo ih mogli sve na vrijeme odvesti kod liječnika, jer nas i naših vozila jednostavno nema dovoljno - kaže naš sugovornik.
Naš sugovornik dodaje da bi im nekada bili potrebniji helikopteri nego vozila saniteta.
- Kolege u Trogiru imaju jedno sanitetsko vozilo, a ujutro ih, kada dođu na posao, zna dočekati i po osam naloga za prijevoz ljudi u bolnicu. Da imaju helikopter ne bi stigli, a kamoli vozilo koje malo radi, pa malo ne radi.
Jednom prilikom su kolege tijekom jednog radnog dana promijenili čak četiri vozila jer su se stalno kvarila. Popravci se obavljaju na brzinu da bi se pokrpalo što se pokrpati da, a to što isto vozilo opet stane za dva-tri dana ili čak ranije, to nikoga nije briga. Problema je previše i nitko nas ne doživljava, a tu smo, izgleda, kako bismo pokrpali sve rupe u sustavu - govori naš sugovornik.
O ovim problemima razgovarali smo i s dr. Leom Luetićem, ravnateljem Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.
- Kada su u pitanju plaće djelatnika saniteta, moram reći da je riječ o Uredbi o plaćama i koeficijenti djelatnika saniteta su prevedeni u skladu s tablicom Ministarstva zdravstva (MIZ). Oni vjerojatno nisu zadovoljni tim koeficijentima jer je došlo do razlike u plaćama medicinskih tehničara u timovima Hitne pomoći i Saniteta. Ništa djelatnicima saniteta nije oduzeto, jer su im svi dodaci na plaću prevedeni u koeficijent i dobivaju sve ono iz Uredbe o plaćama - govori dr. Luetić.
Zanimalo nas je i stanje voznog parka Saniteta, koji je po djelatnicima saniteta jako loš.
- Mi smo veliki zavod i imamo jako veliki broj vozila. Samo nam u djelatnosti Hitne medicine treba 70-80 vozila, i ta su nam vozila starosti oko 10 godina. Budući da smo lani kupili samo vozila za Hitnu pomoć, ove godine imamo namjeru kupiti vozila za sanitet, tako da ćemo ove godine nastojati kupiti više od 10 sanitetskih vozila.
Ljudi moraju znati da naših šest do sedam sanitetskih vozila svaki dan ide prema Zagrebu i drugim destinacijama u Hrvatskoj (prevoze pacijente) i ta vozila moraju biti u besprijekornom stanju, novijeg datuma, a za lokalnu upotrebu nam ostaju starija vozila - pojašnjava dr. Luetić.
Fali osoblja
Po starom Pravilniku ugovoreno je 35 sanitetskih timova za SDŽ, a po novom Pravilniku će se u sanitetskom prijevozu moći zaposliti još 35 medicinskih sestara/tehničara.
- Međutim, na tržištu rada nema toliki broj medicinskih sestara i tehničara i u tome je najveći problem - kazuje dr. Luetić.
Žalili su se djelatnici Saniteta da moraju obavljati posao Hitne pomoći.
- Mislim da su to izjavili u afektu. Sanitetski prijevoz mora biti na usluzi obiteljskoj medicini. Mi ne možemo utjecati na to što tko prevozi u sanitetskom prijevozu i ima li tu ponekad ljudi koje bi trebala prevesti Hitna pomoć. No, mislim da to nikada nisu tako teško ugroženi pacijenti. Obiteljski liječnici u svakom trenutku mogu zatražiti, ako smatraju da je potrebno, i prijevoz Hitne pomoći i mi ćemo im poslati vozilo - pojašnjava dr. Luetić.
Ipak, izgleda da za Sanitet stižu bolji dani.
- Trebali bismo dobiti četiri dodatna tima u mreži sanitetskog prijevoza pa ćemo pojačati prijevoz na Braču, Šolti, u Kaštel Starome i Splitu u skladu s novom mrežom - zaključuje dr. Leo Luetić.