Nije se rodio tko je svima ugodio. Tom se narodnom mudrošću može opisati inicijativa Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Split, da reprezentativnu zgradu na Trumbićevoj obali pretvori u hotel. Prvo im se, naime, prebacivalo da su uhljebi koji žive samo od članarina, a kad je dio tih članarina ukinut, pa je dobar dio djelatnika, nažalost, ostao bez posla, sad ne valja ni ideja da se vrijedna imovina kojom raspolažu konačno komercijalizira, na što ih se također pozivalo godinama?!
Zgradu podignutu 1929. godine projektirao je arhitekt Fabjan Kaliterna i uistinu se radi o objektu čiji eksterijer i interijer malo koga ostavlja ravnodušnim, pa valjda zato i njezina prenamjena izaziva javne polemike. Prvo se raspoložive prostore u zgradi pokušalo iznajmiti po povoljnim cijenama startup tvrtkama, ne bi li im se dalo vjetar u leđa, a kad to nije naišlo na veći odaziv poduzetnika, sada se uz pomoć privatnih partnera nastoji pretvoriti u hotel.
Dio javnosti to ne vidi kao dobru poduzetničku ideju, naprotiv, smatra da će to dodatno pridonijeti apartmanizaciji centra grada jer će značiti jednu instituciju manje u povijesnoj jezgri. O njihovim ste argumentima čitali na ovom mjestu. S druge strane, mnogi drže blesavim što se to već odavno nije realiziralo jer bi zgrada na poziciji od "milijun dolara" po tržišnoj logici Hrvatskoj gospodarskoj komori trebala donositi prihode, a ne predstavljati (samo) trošak.
Pitanje parkinga
– Ta je ideja za svaku pohvalu jer je ekonomski apsolutno logična. Što bi uopće bilo na tom iznimno atraktivnom dijelu splitske obale nego hotel? E, sad, ako je tu detektiran mogući problem parkinga, Grad je na potezu da to rješava jer je parkiralište potrebno i danas kad tu ne dolaze gosti, nego zaposlenici i partneri Hrvatske gospodarske komore – kaže iskusni splitski poduzetnik Davor Karninčić i dodaje da ga čudi negativna atmosfera koja se stvara u medijima oko bilo kakve poslovne inicijative.
– Djeluje mi da se pojedincima daje previše medijskog prostora na teme za koje nisu stručni, niti pozvani o njima raspravljati. Valjda o tome hoće li se u nekome dijelu grada razvijati turistički ili neki drugi sadržaji, odlučuju stručna tijela, a ne netko kome je, eto, palo na pamet da se zgrada HGK-a nikako ne smije pretvoriti u hotel. A, zašto ne? I tko bi vlasniku zgrade smio osporiti to pravo? I ne samo zgrada HGK-a, nego i Banovina također. Pa godinama se priprema preseljenje gradske uprave na Trg Hrvatske bratske zajednice, i obavljeno je niz stručnih konzultacija na tu temu, da bi sad odjedanput na sve strane slušali kako je to pogrešno?! Znači, pogrešno je splitsku zapadnu obalu staviti u funkciju turizma? – čudi se Karninčić do koje nas je razine rasprave dovela dobra namjera aktualne vlasti i civilnih udruga da se uvede komunalni red.
– A to uvođenje reda ne znači da s turizmom treba raskrstiti jer je svakome jasno da Grad Split i građani, što izravno, što posredno, žive isključivo od turizma. Valjda je svima jasno da više ne postoje "Jugoplastika", brodogradilište i druga velika poduzeća, i da su praktički jedina raspoloživa radna mjesta u turizmu. Na Gradu je zato da ulaganjem u infrastrukturu podiže standarde življenja Splićanima i gostima koji nas posjećuju i tako doprinosi općem boljitku. Kaže se da je zgrada HGK-a na Trumbićevoj obali u arhitektonskom smislu jako vrijedna. Slažem se, zaista je tako, pa neka onda to bude visokokategornik, neka ima "sedam zvjezdica", neka zablista u najljepšem svjetlu i donese prihode Komori, Gradu, neka se otvaraju nova radna mjesta, neka ljudi općenito budu zadovoljni. Zaposlenici Komore mogu raditi i na drugoj lokaciji, koja također može imati svoje prednosti – veli Karninčić, koji nam je komentirao i činjenicu da se uvođenjem komunalnog reda smanjuju kapaciteti u ugostiteljstvu.
Gašenje radnih mjesta
– Propise treba poštivati, ako tako ne bude, u Splitu neće biti ugodno ni domaćima, ni gostima. Bude li nereda, nitko nam više ovdje neće dolaziti. Mislim da se oko toga ama baš svi slažemo. No, isto tako, valja biti jako oprezan kad su u pitanju kapaciteti restorana i kafića jer ukoliko ih drastično smanjimo ukidanjem štekata, smanjit ćemo i broj radnih mjesta te cijenu radne snage. Oni ugostitelji koji budu imali sreće da im štekati ostanu, svjesni toga da je konkurencija koja više ne može opstati jer nema baštu otpustila radnike, snizit će plaće zbog viška radne snage na tržištu rada. Sve vam povlači jedno drugo. Možemo mi odlučiti, kako pojedinci i predlažu, da u centru grada uopće nema glazbe, nema točenja alkoholnih pića, nema nikakve vrste zabave, ali nemojmo onda biti iznenađeni da nam turisti prestanu dolaziti – veli Karninčić, i napominje da je ključno uspostaviti balans između potreba građana i onih koji od turizma žive, jer čim se on naruši eto i problema.
– A ako gušite svaku poduzetničku inicijativu, ako ama baš svemu pronalazite manu, onda kao društvo idemo u drugu krajnost koja nam također neće donijeti ništa dobro – zaključuje naš sugovornik.
►► Drugačiji stav pročitajte ovdje: