Kredit Europske investicijske banke (EIB) od 150 milijuna eura je došao u naš grad. Dobro, ne konkretno, zasad je riječ o novoj atrakciji u političkoj areni, a malo tko zna o čemu je riječ.
Jer, kako je rekao gradonačelnik Ivica Puljak, riječ je o prvom takvom obliku zaduživanja kojeg bi uzeo jedan grad u Hrvatskoj.
Po onom što se zna, a "Slobodna" je prva o tome pisala, EIB je Splitu odobrio okvirni municipalni kredit od 150 milijuna eura, a ukupni trošak svih investicija bi iznosio 350 milijuna eura. Gradonačelnik je najavio da bi u prvoj fazi koristio kredit od 71 milijun, a u drugoj 79 milijuna eura od EIB-a.
- Kredit se može podići za projekte koji su sada u proračunu i za one koji su u projekcijama za iduće 2 godine, a iznos tih projekata je 71 milijun eura, tako da u ovoj fazi predlažemo podizanje zajma u tom iznosu, a ostatak možemo konzumirati u narednim godinama, kada projekti budu pripremljeni i uđu u proračun - kazao je novinarima Puljak.
Premda je HDZ rekao da se diže najveći kredit u povijesti Splita od 150 milijuna eura, to je djelomično točno. Naime, kao što se vidi iz Puljkove izjave, on u dvije godine namjerava dignuti 71 milijun eura.
Dakle, Puljak nije najavio da će u ovom mandatu dignuti cijeli iznos od 150 milijuna eura kod Europske investicijske banke. No, to je pola priče, jer samo za neke projekte (poput Dračevca) ima osigurana EU sredstva. Za većinu projekata mora iznaći izvore dodatnih sredstava, budući da EIB financira do 50 posto vrijednosti projekata.
Preusmjeravanje sredstava
Ali, Puljak je kao prednost aranžmana s EIB-om istaknuo da se tih od 71 milijun eura iz prve faze ne moraju iskoristiti sve tranše kredita, ako se nađu drugi izvori financiranja projekata. A ne mora se, kazao je, niti koristiti druga faza kredita od 79 milijuna eura. Također, mogu se u hodu preusmjeriti sredstva, ukoliko se nađu EU sredstva za neki projekt, pa se onda EIB kredit može uložiti u nešto drugo.
Puljak je rekao da je sve spremno i ispregovarano za prvu fazu, samo se čeka pristanak Gradskog vijeća, te suglasnost Vlade RH i Ministarstva financija. Je li onda riječ o isplativom poslu?
Poslali smo pitanje Europskoj investicijskoj banci je li Splitu potrebno jamstvo Vlade Republike Hrvatske da bi dobio okvirni kredit za municipalne projekte?
- Kako se vidi na stranici EIB-a, municipalni okvirni kredit do 150 milijuna eura je odobren od upravnih tijela Banke 19. lipnja 2023. Financijski ugovor još nije potpisan. EIB ne zahtjeva jamstvo Vlade Republike Hrvatske da bi potpisali zajam sa Gradom Splitom - stoji u odgovoru od glasnogovornika EIB-a.
Dakle, EIB ne traži jamstvo od RH, ali naši zakoni traže da državna tijela daju odobrenja gradovima za dugoročna zaduživanja. Čime onda EIB osigurava kredit kojeg bi dao Gradu Splitu?
Teško je u ovom slučaju reći, budući da je prijedlog ugovora koji je dostavljen vijećnicima proglašen tajnim. Od EIB-a također nismo dobili podatke kad smo prije odobrenje kredita upitali da nam pojasne uvjete po kojima bi odobrili financiranje projekata koje je predložio splitski gradonačelnik.
- EIB ne komunicira detalje o projektima koji nisu potpisani. Ne možemo spekulirati koji projekti mogu biti ili ne financirani i pod kojim uvjetima. Kad potpišemo podršku za nove projekte, u Hrvatskoj ili drugdje, mi komuniciramo na transparentan način, i možemo odgovoriti na sva pitanja koja javnost i mediji mogu imati o tome zašto ih podržavamo i obrazložiti naše odluke - odgovorio nam je zadnji put prvi čovjek EU odjela za medije EIB-a Nikos Chrysoloras.
Snažan kreditni rejting
Gradska vijećnica Lidija Bekavac (HGS) tvrdi kako je riječ o rizičnom poslu jer bi Grad stavio svoju imovinu pod zalog na 25 godina, koliko traje zaduživanje. Puljak tvrdi da u ukupnu vrijednost od 350 milijuna eura projekata ulazi vrijednost same imovine koja je predmet projekta i dosad uložena sredstva.
Rekao je da to ne znači da će se ta imovina aktivirati. Iz te izjave nije posve jasno bi li Banka mogla preuzeti imovinu u slučaju da Grad ne bude otplaćivao kredit.
EIB je dosada u Hrvatsku investirao više od 7 milijardi eura od 2001. godine. Dakle, prilično su prisutni kod nas, ali, u dealovima s državom i HBOR-om, kao i nekim bankama koje preko njih povoljno kreditiraju poduzetništvo. Mnoge države i gradovi koriste EIB-ove kredite, budući da Banka ima jako snažan kreditni rejting AAA i nije komercijalna banka pa nudi povoljnije uvjete.
Je li kamatna stopa od 3,46 posto za EIB-ov kredit prevelika, kako tvrde HDZ i HGS, o tome ne možemo govoriti, jer ne znamo sve uvjete ugovora. Ali, ironično zvuči kad se sjetimo da je u travnju 2022. bivši direktor Split parkinga Marko Bartulić znatno povoljnije nudio Gradskom vijeću kreditiranje izgradnje i sanaciju gradskih garaža.
OTP banka je poslovanje "Split parkinga" procijenila takvim da je odobrena kamata od 0,82 posto te je kredit za izgradnju i sanaciju javnih garaža odobren bez potrebe za jamstvom Grada. Odluka nije prošla jer su srušili kvorum iz HGS-a, a i neki iz Mosta su bili protiv i Pametnog. Pa je Bartulić dao ostavku. Sad iz HGS-a tvrde da je kamata od 3,46 posto dužničko ropstvo.
No, isto tako EIB je bio često meta kritika zbog netransparentnosti. Nevladine udruge koje se bave ljudskim pravima i okolišem isticale su da EIB ne ispituje dovoljno projekte koje financira. Banka je 2021. usvojila novu politiku o transparentnosti.
Ali, u slučaju sa španjolskom eko udrugom "ClientEarth" koja je zatražila dokumentaciju o projektu za kojeg su tvrdili da je štetan po okoliš, EIB nije htio ustupiti dokumente čak niti nakon presude Općeg suda EU-a. Banka se žalila na tu odluku Europskom sudu pravde i postupak je u tijeku.
U godišnjim izvještajima o kontroli financijskih aktivnosti EIB-a koje usvaja Europske parlament, pored pohvala za aktivnosti Banke, nerijetko se ističe nedostatak transparentnosti EIB-a.
U zadnjem "Izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke za 2022. godinu" kojeg je usvojio EU parlament 2023., EU Povjerenstvo za Proračun izrazilo je zabrinutost "zbog toga što EIB zaostaje za drugim javnim financijskim institucijama u smislu transparentnosti i osiguravanja da njegova posrednička ulaganja ne nanose nikakvu štetu".
Povjerenstvo za proračun "podsjeća da je EIB 2021. usvojio novu politiku transparentnosti koja je u suprotnosti s pretpostavkom otkrivanja podataka i nije usklađena s primjenjivim iznimkama navedenima u Uredbi (EZ) br. 1049/2001. i Uredbe (EZ) br. 1367/2006".
Utjecaj na okoliš
Također, u Mišljenju EU Povjerenstva za proračun potiče se EIB "da odmah poduzme mjere u područjima za poboljšanje utvrđenim u preporukama Europskog ombudsmana od 21. travnja 2022. u vezi s potrebom da EIB usvoji ambiciozniji pristup svojoj praksi otkrivanja podataka, da djeluje u skladu sa zakonima EU-a o transparentnosti i da bude transparentniji u pogledu potencijalnog utjecaja projekata koje financira na okoliš, posebno pružanjem više informacija o svim potprojektima financijskih posrednika koji imaju značajan utjecaj na okoliš".
Osim što su informacije o uvjetima zaduživanja Splita proglašene za top secret, drugi nemali problem je što se tako važna tema donosi na još jednu maratonsku sjednicu Gradskog vijeća na kojoj su 34 točke dnevnog reda.
Zaduživanje je tek 13. točka dnevnog reda, a prije nje je šest - sedam tema oko kojih se vijećnici mogu satima prepucavati. Zaduživanje Grada za toliki iznos svakako zaslužuje tematsku sjednicu, a one su rađene i za manje važne stvari, koje bi znale prolaziti u zamornim diskusijama i završavale su s odlukama Gradskog vijeća koje nikog ne bi obvezivale.