Postignuća hrvatskog članstva u EU su pozitivna
U organizaciji splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu održana je tribina na kojoj su naši eminentni stručnjaci, akademik Anđelko Akrap te profesori Pavo Barišić, Ljubo Jurčić i Mirko Klarić, govorili o društvenim, političkim i ekonomskim konzekvencama hrvatskog članica EU.
Profesor Barišić je u svojem izlaganju istakao da je Hrvatska u političkom, kulturnom i gospodarskom pogledu itekako profitirala ulaskom u Europsku uniju. Posebice drži da je velik pomak učinjen u prometnom povezivanju i izgradnji prometne infrastrukture kao važnog čimbenika gospodarskog i demografskog razvoja svih dijelova Hrvatske. Uz nedovoljnu posvećenost strukovnom obrazovanju i politici koja bi zaustavila ili usporila iseljavanje mladih, profesor Barišić je apostrofirao i presporu modernizaciju hrvatskih željeznica.
U fokusu izlaganja profesora Jurčića bilo je pitanje utjecaja članstva u Europskoj uniji na hrvatsko gospodarstvo. Prema mišljenju uvaženog profesora hrvatsko gospodarstvo nije postiglo one rezultate koji su se mogli ostvariti, što potkrepljuje činjenicom da su nas neke zemlje sustigle i prestigle, a bile su u značajnom zaostatku za hrvatskim gospodarstvom. Jedan od razloga takvom stanju nalazi u nedovoljnoj posvećenosti najprofitabilnijim gospodarskim djelatnostima. Potrebna nam je, kako je podvukao profesor Jurčić, sveobuhvatna i konzistentna ekonomska politika u kojoj će se prioritet dati djelatnostima koje se više zasnivaju na znanju i visokoobrazovanim radnicima nego na materijalnim činiteljima.
Akademik Akrap upozorio je na izrazito nepovoljna demografska kretanja, a takav trend je već započeo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Uvaženi demografski stručnjak drži da bi se demografska situacija mogla dodatno pogoršavati ulaskom Hrvatske u schengenski prostor, posebice kada je riječ o radno sposobnom stanovništvu. Izlaz vidi u radikalnom zaokretu u odnosu na dosadašnju demografsku politiku, pri čemu drži da bi, po uzoru na mnoge europske države, posebno trebalo voditi računa o demografskoj obnovi i snaženju rubnih dijelova Hrvatske.
Prema mišljenju profesora Klarića Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju, schengenski prostor i eurozonu, s obzirom na zahtjeve koji su se postavljali kao uvjet za članstvo, unaprijedila svoj upravni sustav. Taj proces još nije završen, a prema mišljenju uvaženog profesora dobra je okolnost što je Europska unija na stanoviti način postavila okvir koji ostavlja značajan prostor za rješenja koja u sadržajnom i vremenskom pogledu odgovaraju hrvatskim zahtjevima i prilikama.
