StoryEditor
Splitvruća tema

Ugledni hrvatski arhitekt analizira uređenje Žnjana: To je specifičan slučaj koji će se Splitu obiti o glavu, koncesionare ne zanimaju kultura prostora i dizajn

Piše Sandi Vidulić
14. veljače 2018. - 16:50

Urbanizam u Splitu uvijek postane “vruća” tema kad se obećaju izmjene GUP-a. Tako ovih dana pratimo napade gradske oporbe i komentare medija na najavu gradonačelnika Andre Krstulovića Opare da će, uz neke korekcije, krenuti u “točkaste” izmjene generalnog plana koje nisu usvojene u Baldasarovo doba.

Ova najava je zazvučala neugodno, jer su “točkaste izmjene” postale sinonim za ozloglašenu praksu u zadnjih 25 godina splitskog urbanizma, a to je profiterski urbanizam, krojen isključivo po mjeri investitora, kojim se ne sagledava grad kao cjelina i dugoročno se ubija kvaliteta življenja. Od takvog “planiranja” nekolicina zarađuje, a za ostale grad sve više postaje negostoljubivo mjesto koje treba preživjeti.

Koji je motiv HDZ-a, je li u pitanju vraćanje duga nekim donatorima, ili nešto drugo, nije toliko važno, koliko činjenica da HDZ u ovoj priči zapravo ovisi o Željku Kerumu. Jer bez njegovih glasova nemaju potrebnu većinu.

Dapače, bude li im trebao još glas kojeg nezavisnoga vijećnika, tek treba vidjeti s kim mogu računati, jer je, primjerice, Alen Zoričić napadao “urbanističku mafiju” u kampanji, a odnedavno nezavisni vijećnik Martin Mladen Pauk rekao je da ovakvim izmjena GUP-a gradonačelnik “puca sebi u koljeno”.

Kad je Baldasar pokrenuo izmjene GUP-a, Kerum je najavio da će podnijeti kaznenu prijavu protiv njega, optužujući ga da "pogoduje određenim investitorima na štetu grada". Kad je bio gradonačelnik, Kerum nije četiri godine mijenjao GUP jer, kako je rekao, nije htio pogodovati jednome na štetu drugoga. Petar Škorić (HDZ) je kazao kako sada postoji suglasje s HGS-om, dok Jure Šundov (HGS) kaže da još nisu razgovarali, ali da će podržati izmjene koje su dobre za grad, “a ako služe spekulacijama, neće”.

Oparine kritike

Tek će trebati vidjeti jesu li sve kadrovske fotelje koje je HDZ prepustio Kerumu po gradskim tijelima dovoljne da on nakon osam godina podrži “točkaste izmjene” GUP-a. Vidjet ćemo i koliko će kod ovih “točkastih izmjena” GUP-a vladajući voditi brigu o raspoloženju javnosti, već umornoj od zagušivanja grada izgradnjama od kojih malo tko ima koristi.

Povijesna jezgra je predana turizmu koji je opustošio nekadašnje srce grada, a građani postaju sve više osjetljivi na bešćutne interpolacije po kvartovima jer se život izmaknuo iz centra. Ne postoji više jedno središte okupljanja, nego puno mikrolokacija, pa su ih građani spremniji čuvati, zbog čega je bilo pobuna kad se prošli put pokušalo s izmjenama GUP-a.

Uostalom, Krstulović Opara bio je žestok kritičar izmjena GUP-a kad ih je predlagao Baldasar. Pred novinarima, kao kandidat za gradonačelnika, rekao je da su pored nekih opravdanih zahtjeva građana koji misle riješiti probleme, “investitori podastrli čitav niz točkastih izmjena koje su zapravo zadovoljavanje pojedinačnih interesa”.

- Ove izmjene su razočaravajuće, bez podloga, bez prometne studije, bez vizije razvoja - kritizirao je Opara i obećao da će u prvoj godini svog mandata donijeti razvojni GUP.

Ali, najavio je i da će pogodovati velikim investitorima. “Da, ja to hoću, jer dosta je socijalizma, drug Tito je umro, Split je ambiciozan grad koji treba razvoj, a njega pokreću veliki projekti.”

No, nakon što je postao gradonačelnik, Opara je uz neke korekcije spreman usvojiti “točkaste izmjene”, ne spominjući više prometnu studiju, a za “razvojni GUP” najavio je da će pričekati dvije do tri godine.

Na okupljanju koje je pred blagdane održao s novinarima ispred adventskih kućica pred Galerijom umjetnina Opara je anketni dio natječaja za Žnjan naveo kao povod da se krene u parcijalne izmjene GUP-a (“Izmjene i dopune GUP-a na Žnjanu temeljem anketnog natječaja koji treba biti završen u prvom tjednu veljače”). I tako smo opet došli do natječaja za Žnjan.

Riječ je o jednom od čudnijih natječaja koje je vidio Split, a bilo je svakakvih. O čemu se radi? Glavni dio natječaja je razrada rješenja za žnjanski plato prema važećem GUP-u, a na osnovi dobivenog natječaja pobjednik radi izmjene i dopune sadašnjeg Detaljnog plana. Dakle, riječ je o urbanističkom natječaju, a ne o natječaju za dizajn objekata ili uređenje plaže.

Međutim, natječaj ima i anketni dio u kojem se natjecatelje pita za mišljenje o tome kako bi trebalo urediti Duilovo i trsteničku uvalu. Ali, i za žnjanski plato natjecatelji mogu predložiti anketno rješenje kojim bi preispitali količinu gradnje na platou i namjenu u odnosu na sadašnji GUP. Uvjeri li najbolji natjecatelj žiri da su promjene potrebne, to rješenje može poslužiti da se izmijeni GUP za žnjanski plato.

Pravdanje ulaganja

Što je zapravo napravio gradonačelnik? On je kao član Ocjenjivačkog suda, usred natječaja, najavio da će se promijeniti GUP za anketni dio natječaja za Žnjan (to može onda također značiti Duilovo i Trstenička uvala). Dakle, prije nego su natjecatelji predali radove - na neviđeno je najavio izmjenu GUP-a!? A, onda je, na osnovi Žnjana, otvorena priča o ostalim “točkastim izmjenama”, odnosno prijedlozima za izmjenu GUP-a, kojih je u Baldasarovo vrijeme stiglo oko 800.

Zašto je raspisan natječaj koji predviđa da se ide na izmjene i dopune “Detaljnog plana za priobalno područje Trstenik-Radoševca” u skladu sa sadašnjim GUP-om, ako se namjerava izmijeniti GUP prema anketnom dijelu natječaja? Zašto nije odmah raspisan anketni natječaj za trsteničku uvalu, Duilovo i za žnjanski plato?

Sva ova pitanja poslali smo Uredu Grada da gradonačelnik na njih odgovori, ali nikakav odgovor nije stigao. U tekstu za “Globus” koji je novinar i publicist Darko Hudelist napravio nakon razgovora s Oparom i “insajderima” u Banovini, između ostalog stoji: "U gradskoj je upravi procijenjeno da će novo uređenje platoa koštati između 24 i 35 milijuna eura. Do tog se iznosa došlo tako što je pomnožena površina žnjanskog platoa (12 hektara) s cijenom uređenja jednog kvadrata (između 200 i 300 eura)."

"Da bi ta količina uloženog novca bila "opravdana" za prostor o kojem je riječ, donesena je odluka da će se intervenirati u postojeći GUP (odnosno u DPU – detaljni plan uređenja), i to tako što će se povećati broj kvadrata na kojima je dopuštena gradnja ugostiteljskih ili drugih objekata."

Ugostitelji, izgleda, dobro prolaze s infrastrukturom na Žnjanu. Kod Baldasara su besplatno dobivali vodu, a sad bi, da se "opravda" financiranje infrastrukture, mogli dobiti više kvadrata za gradnju nego im sadašnji GUP dopušta, ali ovaj put legalnih.

Međutim, prema Studiji koju su radili profesori Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba, za komunalno opremanje platoa Grad treba potrošiti čak sedam puta manje novca nego što tvrde u gradskoj upravi. Studija, naime, kaže da je 30 milijuna kuna dovoljno za kompletno komunalno uređenje - parkirališne površine s parkirališnim ulicama, dužobalnu šetnicu, javnu rasvjetu, hortikulturno uređenje, pješačke i biciklističke staze, koševe za otpad, klupe, podzemnu komunalnu infrastrukturu.

Dapače, ova Studija služi kao podloga natjecateljima. No, iz Banovine, usred natječaja, preko medija šalju podatke kako će opremanje žnjanskog platoa biti puno skuplje, i da zato treba mijenjati GUP, kako bi ugostitelji dobili više kvadrata, čime bi se “opravdalo” ulaganje!?

Čemu još jedan detaljni plan?

Na platou u zoni rekreacije (R2) ukupna dopuštena gradnja prema GUP-u iznosi 2500 kvadratnih metara. Pored rekreativnih sadržaja koji uključuju razne sportske terene i igrališta s pratećim sadržajima, čak i stadion za rukomet s tribinama te akvapark, Arhitektonski fakultet je uspio “ubaciti” sedam ugostiteljskih objekata, svaki od 240m2 s proširenom terasom od 400m2. Pitanje je da li je to nekima malo, jer ukupna izgrađenost ilegalnih objekta na žnjanskom platou prije rušenja bila je – 5382 m2.

Upitali smo Grad tko je u gradskoj upravi, prije završetka natječaja, pustio informaciju da će opremanje platoa koštati znatno više od izračuna Arhitektonskog fakulteta i da nam kažu koliko bi trebalo povećati građevinske kvadrate ugostiteljima da se “opravda” uređivanje platoa, ali nisu nam poslali odgovor.

Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Split, smatra kako se ne mogu davati nikakva obećanja o izmjenama GUP-a prije završetka natječaja.

- Gradonačelnik ne može u ovom trenutku znati, jer natječaj nije gotov, da će se GUP mijenjati na osnovi anketnog dijela natječaja. Poanta je da se možda neće mijenjati ništa u GUP-u ako bude najbolje rješenje takvo. Natječaj postoji da se dobije najbolje rješenje, a njega se ne može prejudicirati na bilo kakav način. Ostavlja se mogućnost teoretski, ako bude neki izvanredan prijedlog, da se može čak i GUP promijeniti, međutim, to nije nužno. Možda bude najbolje rješenje koje se super uklapa u postojeće stavke GUP-a - napominje Žuvela.

Autor važećeg detaljnog plana za priobalno područje Trstenik-Radoševac, koji obuhvaća žnjanski plato, splitski arhitekt Srđan Šegvić, objašnjava zašto se nije javio na natječaj.

- Detaljni plan se nekoliko puta mijenjao, ali niti jedna vlast se nije dirala u žnjanski plato. Svi su bili složni da nema gradnje na platou, osim niskih kafića uz šetalište Ivana Pavla II. Jedino je bilo rasprave je li potrebno uvrstiti veći ugostiteljski objekt na punti platoa. Sve ostalo o čemu se govori, rekreativni sadržaji, dužobalna šetnica, parking, uređenje plaže, sadržano je u postojećem detaljnom planu. Zato mislim da nije bio potreban novi detaljni plan, nego natječaj za arhitektonski dizajn platoa. Ne znam zašto se urbanističkim natječajem mijenja detaljni plan, čini mi se da se nešto drugo želi, kao kad se rušio “Diokom” da bi se izgradile POS-ove zgrade na Brodarici, pa je trebao novi detaljni plan. Ne shvaćam koja je ovdje namjera - pita se Šegvić.

Rizik koncesioniranja

Ugledni hrvatski arhitekt, Nenad Fabijanić, koji je vodio izradu studije Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, tvrdi kako se pri procjeni troškova komunalnog opremanja žnjanskog platoa (koji je pomorsko dobro) nisu oslanjali na podatke gradske uprave, nego na strukovne procjene uobičajene za opremanje ovakvih površina.

- Imali smo izvore koji tradicionalno pripadaju procjenama koje arhitekti, urbanisti, građevinari i prometaši vrše godinama, jer se od nas očekuje kad je javna nabava da se na bazi projektantskih cijena odredi investicija i kategorija javne nabave. Po iskustvu se rade procjene. Jedna je za promet, za sanaciju ulica i cesta, i slično. Za zelenilo se radi s ljudima koji su agronomi ili hortikulturni suradnici. Zatim, ide arhitektura nižeg tipa, prizemlje plus kat pa uređivanje plaže... Dakle, svi ti elementi su iznjedrili relativno preciznu aproksimaciju - kaže profesor Fabijanić.

- Sasvim sigurno nije bila ideja da se ide s povećanjem građevinske zone. Tim više što je u pitanju obalna zona koja nije vlasništvo, nego koncesija. To je sasvim specifični slučaj koji će nam se obiti o glavu, barem Splitu. Jer nisam vidio, osim u Opatiji i možda u Rovinju, sretnu situaciju takozvanih koncesija. Onaj tko uzima nešto u koncesiju, njemu je primarna ideja da vrati što prije novac, a onda dobro zarađivati. To znači da nije ambicija arhitektura, ni kultura prostora, a ni dizajn. Na našim prostorima ideja javno-privatnog partnerstva je jako upitna - tvrdi ovaj arhitekt.

- Smatram da je glavno pitanje, ima li Split pored svih problema osigurana domaća ili europska sredstva da krene barem u jedan uzorak koji bi funkcionirao, a to je Žnjan. U ove anketne priče ne vjerujem. Mi smo, naravno, analizirali okolne zone pa smo od tih anketnih nerealnosti odustali. Anketni natječaj nije u Hrvatskoj proveden 30 godina. To su snovi koje takozvani vizionari rade, ali u to ne vjerujem. Vjerujem u ozbiljan urbanistički ured koji bi Split trebao osnovati za sebe i srednju Dalmaciju, a toga nema ni u Zagrebu ni u Rijeci - napominje Fabijanić.

Što je budućnost Splita?

Na otvaranju sajma SASO gradonačelnik je poduzetnicima bio poručio: “Moja administracija će svima koji žele ulagati i razvijati industriju biti na raspolaganju za sve sugestije oko izmjena GUP-a, ali i pomoći oko korištenja sredstava iz EU fondova”.

No, samo koji mjesec kasnije, kritizirao je postojeći GUP jer “na velikom dijelu prostora splitskog poluotoka predviđa industrijske zone, koje ne postoje niti će ikada postojati”, zbog čega je najavio da će nakon izmjena GUP-a raditi do kraja mandata novi GUP temeljen na strategiji razvoja grada.

To ne djeluje obećavajuće, jer Split ima rijetku prednost koju nije iskoristio, a to je da na sjevernoj strani ima integriran pomorski, željeznički i cestovni promet. Nevjerojatno je kako Split ne vidi ovaj potencijal i ne pokušava dovesti ulagače.

Dok Zadar ulaže značajne napore da Gaženicu pretvori ne samo u luku za kruzere, već i za kontejnerski transport (i za transport proizvodnje proradi li jednom poduzetnička zona Crno), dotle se sve splitske vlasti ponašaju kao da ne postoji ovaj razvojni potencijal, a građevinski lobi godinama sve nervoznije čeka da se industrijsko područje prenamijeni za stanogradnju. Čak ih određeni arhitekti zastupaju po medijima.

#SPLIT#GUP

Izdvojeno