U dva dana na splitskom Trgovačkom sudu okončana su dva postupka vezana za Spaladium Arenu te će se presude u oba slučaja objaviti istog dana sredinom travnja u isti sat.
U prvom postupku banke koje su financirale projekt javno-privatnog partnerstva, Erste Group Bank i UniCredit Bank, tužile su Grad Split i tvrtku "Sportski grad TPN" u stečaju tražeći da se presudi o raskidu ugovora o JPP-u za realizaciju izgradnje četiriju objekata centra u Lori, koji je sklopljen 2007. godine, te da se Ugovor o kreditu od 25. travnja 2008., koji su banke sklopile s tvrtkom "Sportski grad TPN" prenese na Grad Split. Taj je postupak u srijedu okončala sutkinja Ana Misir Šarić.
U drugom predmetu koji je sutkinja Rajana Buljan zaključila u četvrtak, profesor Dejan Kružić, svojedobno ovlašteni pregovarač Grada Splita u postupku sklapanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu u izgradnji Spaladium Arene, tužio je Grad i TPN te je tražio da se utvrdi kako su ništetni i bez pravnog učinka dodaci ugovoru o JPP-u, a koje je 2008. i 2009. godine bez znanja javnosti i Gradskog vijeća potpisao tadašnji HDZ-ov gradonačelnik Ivan Kuret.
Tim su dodacima banke došle u puno povoljniji položaj te je Grad praktično pristao da kredite za Spaladium vraća Grad Split, što osnovnim ugovorom nije bilo predviđeno. Radi se oko 650 milijuna kuna.
U ovom je postupku sutkinja Buljan prvo presudila da Kružić nema javni interes u ovom slučaju, no Visoki trgovački sud njezinu je odluku ukinuo, odlučivši da se "zainteresiranost tužitelja ogleda u činjenici da bi se utvrđenjem ništetnosti dodataka ugovora uspostavio izvorni model ugovora o javno-privatnom partnerstvu koji je tužitelj predložio Gradskom vijeću i na koji su vijećnici jednoglasno dali suglasnost, što predstavlja volju tužitelja, tako i javnu volju građana grada Splita, javni interes".
Zlouporaba ovlaštenja
Pred sutkinjom Buljan Kružićev odvjetnik Mladen Oštro kazao je kako je Visoki trgovački sud utvrdio da banke nemaju pravni već ekonomski interes u ovom postupku te da su dostavljanjem čak 1524 stranice priloga, zlouporabile procesna ovlaštenja.
Odvjetnik Grada Splita Kruno Peronja istaknuo je, uz ostalo, kako je Grad priznao tužbeni zahtjev na temelju specijalne punomoći gradonačelnika Puljka te je ukazao na odredbu Zakona o parničnom postupku, koja jasno ukazuje da parnične radnje umješača (banaka) imaju za stranku kojoj se pridružio pravni učinak samo ako nisu u protivnosti s njezinim radnjama.
U ovom predmetu Grad priznaje tužbeni zahtjev, dok ga banke opovrgavaju tvrdeći kako Trgovački sud uopće nije nadležan za ovaj postupak već Arbitražni sud, te da u ovom predmetu Grad zapravo tuži sam sebe preko Kružića i da je to zlouporaba prava. Konačni pravorijek u oba slučaja donijet će za nešto više od mjesec dana gore navedene sutkinje.