StoryEditor
Splitrazvoj luke

Panel u organizaciji Slobodne Dalmacije: ‘Za zgradu Dalmacijavina bi se mogli javiti ozbiljni investitori koji bi mogli unaprijediti kruzing turizam‘

26. studenog 2020. - 15:15
Vojko Bašić/Cropix

Na Pomorskom fakultetu u Splitu održan je događaj SD Tema tjedna s panel raspravom na temu “Perspektive razvoja terminala na lukobranu u bazenu Gradske luke Split” u organizaciji Slobodne Dalmacije i u suradnji s Lučkom upravom Split.

Dekan Pomorskog fakulteta Pero Vidan pozdravio je okupljene sudionike kojih je ograničeni broj s zbog epidemioloških mjera. Skupu je prisustvovao i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

- Htio bih naglasiti značaj kruzing turizma u svijetu, kao i ekološki pristup toj vrsti turizma. Tu je Lučka uprava dosta napravila – istaknuo je dekan Vidan.

U panel raspravi sudjelovali su doc. dr. sc. Vice Mihanović, direktor Lučke uprave Split, prof. dr. sc. Ivica Pervan s Ekonomskog fakulteta u Splitu, arhitekt Ante Neno Barada i doc. dr. sc. Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu.

Moderator Saša Ljubičić, zamjenik glavnog urednika Slobodne Dalmacije kazao je uvodno kako je zgrada Dalmacijavina u Splitu izgrađena 1959. godine u jugoistočnom dijelu gradske luke prema projektu arhiteka Stanka Fabrisa, u koautorstvu s Dinkom Vesanovićem u prvoj fazi izgradnje.

- Iako ima trajnu zaštitu i zavedena je u Registru kuturnih dobara RH kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro, činjenica je da već desetljećima propada i kao takva ugrožava sigurnost građana i narušava ugled splitske luke, koja je prema broju putnika, najveća na našoj strani Jadrana – kazao je uvodno Ljubičić.

Dodao je kako se ustrajnim naporima odgovornih u Lučkoj upravi Split, napuštena zgrada Dalmacijavina planira pretvoriti u moderni putnički terminal s brojnim sadržajima.

O tome što se sve poduzelo i koji su sve izazovi pred Lučkom upravom do konačne realizacije ovog važnog projekta, kroz panel raspravu pokušat će se dati odgovori.

Što je sve predviđeno “Projektom koncesioniranja prostora na dijelu lučkih područja na lukobranu gradske luke”, koji je po nalogu Lučke uprave izradilo Sveučilište u Splitu, prezentirali su prof. dr. sc. Ivica Pervan, doc. dr. sc. Luka Vukić i Ante Neno Barada.

Kako je istaknuo prof. Pervan u izradi studije vodili su se time da se nađe najbolji alternativni sadržaj koji ne smije umanjiti vrijednost prostora, kao i time da odabrani sadržaji moraju osigurati financijsku održivost poslovanja.

Proučili su i neke primjere dobre prakse revitalizacije lučkih područja, poput luka Port Vell u Barceloni i Liverpool Waterfront, gdje su stari dijelovi obale, uz industrijsko naslijeđe, dobro uklopljeni u suvremeni život gradova.

- Razmatrali smo mogućnosti stanogradnje, trgovine, hotela, kruzera, ribarske luke i pretovara robe, a tih šest alternativnih rješenja ocjenjivali smo prema 15 kriterija u četiri skupine utjecaja na prostor, i to u odnosu na otvorenost, prometno zagušenje, uklopljenost u krajolik i ritam – kazao je prof. Pervan dodajući kako su pomoću metode “Promethee” za višekriterijalnu analizu parametara došli do zaključka da bi na prvom mjestu trebali biti kruzeri i trajekti, na drugom trgovina i hrana, zatim hoteli i konačno kao četvrto dodali sve ono popratno što ide uz te djelatnosti.

PREZENTACIJU PROJEKTA KONCESIONIRANJA MOŽETE POGLEDATI OVDJE

- Koncesija će krenuti s pretpostavkama da se može realizirati ono što je dozvoljeno temeljem sadašnjeg GUP-a, a po promjeni GUP-a će vidjeti što je moguće dodati u nekoj narednoj fazi – kazao je arhitekt Barada.

Pojasnio je kako je na ovom prostoru je predviđena zgrada terminala sa svim tehničkim sadržajima za prihvat i propust putnika, tu je i dodatni sadržaj terminala koji je zamišljen kao trgovačko - ugostiteljski dio. Nadalje moguće je razviti hotel koji bi bio u sklopu potreba terminala.

- Poziciju br. 4 definira postojeća zgrada Dalmacijavina gdje smo kao polaznu točku uzeli zaključak konzervatorske studije koji preporuča da se zgrada vrati u izvorno stanje. Zadnja pozicija je točka koja se veže na promet i koja rješava pitanje parkinga – pojasnio je arhitekt Barada.

Kako je kazao prof. Pervan, zgradu međunarodnog putničkog terminala gradila bi Lučka uprava uz financiranje iz EU fondova, a ostala četiri cjeline budući koncesionar. Što se tiče malog shopping centra očekuje se da bi koncesionar to ustupio potkoncesioniraima.

Hotel površine 7800 metara četvornih daje se pod franšizno upravljanje hotelskom lancu, u zgradi Dalmacijavina bila bi polivalentna dvorana, SPA i fitness. Parking bi bio na površini 11.250 metara četvornih.

Koncesija bi bila na 40 godina, a ukupna vrijednost investicije bila bi 411 milijuna kuna. U tom razdoblju koncesijske naknade Lučkoj uopravi Split donijele bi 285,6 milijuna kuna, a procjenjuje se i da bi projekt koncesioniranja kreirao i 170 novih radnih mjesta.

Dr. sc. Luka Vukić informirao je o rezultatima studije održivog razvoja prometa brodova na kružnim putovanjima u luci Split.

Cilj je bio ispitati utjecaj kruzing turizma na lokalno stanovništvo, kao i utvrditi ekonomski utjecaj, odnosno prosječnu potrošnju putnika i članova posade na tim brodovima u luci Split. Također ispitivana je kvaliteta zraka koja je bila unutar graničnih vrijednosti, te projekcija održivosti prihvatnih kapaciteta destinacije.

Pokazalo se kako je prosječno vrijeme boravka posjetitelja s brodova na kružnim putovanjima u Splitu i okolnim područjima iznosilo 3 sati i 52 minute dok je anketa o prosječnoj potrošnji u luci Split na uzorku od 354 ispitanika pokazala da putnici u prosjeku troše 54,09 eura, a članovi posade 32,46 €.

Lokalno stanovništvo zadovoljno je generalnom percepcijom kruzinga, kao važnom turističkom djelatnosti, te njegovim ekonomskim učincima.

Na pitanje kako su došli na ideju provesti međunarodni natječaj kojim će se sagledati svi aspekti uređenja bivše zgrade “Dalmacijavina”, ravnatelj Lučke uprave Split dr. Vice Mihanović istaknuo je kako su se odlučili na međunarodni natječaj kako bi došli do najboljih rješenja koja će se dogoditi na ovom prostoru, počevši od njegove funkcionalnosti do ekonomskih učinaka.

- Ovaj izgled zgrade Dalmacijavina danas sve nas tjera na razmišljanje i na reakciju. To je i atraktivan prostor u srcu grada i mišljenja smo da će međunarodni natječaj ponuditi najbolje odgovore – naglasio je ravnatelj Mihanović.

- Lučka uprava ima odgovoran pristup ovom prostoru. Luka je blizu izuzetno vrijednog kulturnog dobra, tu je Dioklecijanova palača i s tim prostorom treba biti jako oprezan. Lučka uprava je preliminarno pokrenula konzervatorsku studiju o zgradi Dalmacijavina i zaključak studije je polazna točka u arhitektonsko-urbanističkom natječaju. Zgrada se treba, što se tiče vanjskog izgleda, vratiti u prvobitno stanje, a interijer koncesionar može prilagoditi – odgovorio je arhitekt Barada na pitanje u panel raspravi.

Naglasio je kako se kroz međunarodni natječaj želi doći do najboljih rješenja što se tiče sadržaja koji trebaju biti u funkciji luke, ali i otvoreni prema građanstvu.

Govoreći o tome koji su to sadržaji koji bi se trebali razvijati na tom prostoru a da bi gradska luka imala koristi, Vice Mihanović je istaknuo potrebe svih operativnih službi. Dio ostalih sadržaja servisirat će potrebe putnika i ljudi koji dolaze u luku.

Prof. Pervan smatra kako bi se mogli javiti ozbiljni investitori koji bi mogli realizirati ovaj zahtjevan projekt i unaprijediti kruzing turizam.

Što sve treba napraviti da počne realizacija projekta i zabije se prva lopata? Ravnatelj Lučke uprave kazao je kako Splitsko sveučilište, odnosno Pravni fakultet radi na razradi teksta natječaja i ugovora.

- Nakon toga bismo išli na objavu natječaja. Kad se odabere koncesionir, a teško je reći koliko će sve trajati, potpisuje se ugovor i odabrani koncesionar kreće u ishođenje svih dozvola za gradnju. Teško je reći koliko će mu za to trebati vremena – odgovorio je dr. Mihanović.

Arhitekt Barada pojasnio je kako kad prođe procedura odabira, koncesionir tek kreće u svoje projektiranje.

- U ovom trenutku i koncesija i projektiranje se mogu raditi samo po osnova postojećeg GUP-u, u postojećim gabaritima. Paralelno se provodi anketni urbanistički natječaj koji će dati ideje razvoj područja, a one će biti uključene u prijedlog izmjena GUP-a koje će Lučka uprava napraviti – pojasnio je Barada.

Opara: Prometno rješenje koje predviđa Masterplan je kompatibilno s ovim razvojem


Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara naglasio je kako Lučka uprava Split u ovom projektu ima čistu pravnu situaciju, jedan kroz jedan.

- Čestitam Lučkoj upravi i profesorima koji su nam predstavili kvalitetnu viziju razvoja naše gradske luke. Upoznat sam sa svim aktivnostima. Bitno je naglasiti kako je riječ o nadležnostimaa koje su dobra pozicija za Lučku upravu. Važno je kazati i da je to kompatiblno s Master planom s kojim idemo u izmjene GUP-a koje će olakšati razvoj ovog važnog prostora – kazao je Krstulović Opara.

Istaknuo je i kako kruzerski gosti ne izazivaju prometne gužve u gradu.

- Prometno rješenje koje predviđa Masterplan je kompatibilno s ovim razvojem i vodi računa o prometnom čvorištu na istočnoj obali - kazao je splitski gradonačelnik naglašavajući i da je imperativ povezati gradsku trajektnu luku i zračnu luku željezničkom prugom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. travanj 2021 01:17