Nekima su izgledali preuveličani apeli aktivista da se spriječi ulazak teške mehanizacije u park-šumu Marjan radi obuzdavanja potkornjaka koji izjeda marjansku šumu. No, prema podacima koje smo dobili u Županiji, čini se da su u Javnoj ustanovi za upravljanje park-šumom doista spremali agresivan zahvat na Marjanu, s krčenjem šume strojevima, razbijanjem stijena i izmjenom konfiguracije terena za trasiranje prometnica, sa čime javnost do sada nije bila upoznata.
- Njihov prvi elaborat je bio da će oni sa strojevima ući i vršiti zahvate u prostoru na način da će raditi prosjeke, rušiti stijene, raditi nasipe, iskope… Kad smo to dobili, tražili smo od Grada Splita da se očituje. Oni se nisu do danas očitovali, ali to nema veze za nas, jer smo procijenili da za takve radove trebaju lokacijska dozvola i glavni projekt, te da moraju biti izvođeni prema prostornom planu - kaže pročelnica županijskog Ureda za zaštitu okoliša Marija Vuković i dodaje da se za takve radove na Marjanu ne može dobiti dozvola, jer nisu predviđeni nikakvim planom.
- Budući da nikako nisu htjeli shvatiti, ja sam im to taksativno napisala. Na koncu je Javna ustanova promijenila svoj zahtjev, rekli su da neće izvoditi te radove, već samo vlake sukladno Zakonu o šumama, jer tamo piše da to nije zahvat u prostoru. Ako je tako, onda im ne treba naša dozvola, ali se apsolutno tamo ne smije orati ni kopati. Oni mogu rješavati šumu na način propisan zakonom, bez zahvata koji će rušiti stijene, nasipati, probijati… jer onda bi Marjan izgubio obilježje zbog kojeg je zaštićen - napominje pročelnica Vuković.
Kakav je zahvat planiran, govore podaci koje smo dobili u odgovoru iz Županije, naime u prosincu 2018. Javna ustanova je dostavila Elaborat po kojem unutar Park-šume Marjan planiraju:
- izvoditi šumske prometnice širine do 3,5 metara za prolazak šumarskih strojeva;
- na pojedinim trasama planiraju zaravnavanje terena, a na nekima i razbijanje pojedinih stijena ili kamenih blokova, zasijecanje terena, te izradu pratećih pokosa i nasipa;
- Elaborat sadrži shematski prikaz planiranih i postojećih šumskih prometnica i staza
Na presici koju su nedavno održali predstavnici Javne ustanove, novinarima nije bilo dozvoljeno da slikaju grafički prikaz šumskih vlaka koje bi se trebale probiti na Marjanu, a koji se nalazi u Elaboratu, s obrazloženjem da je to natječajna dokumentacija.
S intenzitetom predviđenih radova bili su, izgleda, zatečeni i konzervatori. Premda je ravnatelj JU-a Damir Grubšić kazao novinarima da ima njihovu suglasnost, iz Ministarstva kulture to demantiraju.
Naime, prema odgovoru koji smo dobili, Grubšić i izrađivač Elaborata dipl. ing. šumarstva Branimir Stošić otišli su do šefa konzervatora Radoslava Bužančića i Ambroza Tudora, a oni su im rekli da se “radi o vrlo obimnom zahvatu koji će znatnije promijeniti izgled park šume”. Dvojac koji im je došao u posjet uvjeravao je konzervatore da su takvi zahvati nužni, jer je “situacija s epidemijom potkornjaka alarmantna, te da će se ozdravljena šuma brzo obnoviti”.
Konzervatori su ih upozorili na to da je “tijekom izrade šumskih vlaka potrebno osigurati arheološki nadzor sukladno sustavu mjera zaštite Kulturnog krajolika poluotoka Marjana”. Uglavnom, dokumente su ponovno poslali konzervatorima, čija se odluka još čeka.
Autor Elaborata Branimir Stošić nam je kazao da su iz Javne ustanove predložili način izvedbe prometnica na Marjanu i njihov raspored.
- Ivan Ljubić, šumarski inženjer iz Javne ustanove, u moj rad je uvrstio taj dio. Ravnatelj je rekao da to stavi. To je njihova odluka. Ona je popraćena od mene jer smo smatrali da je u redu. Kad idete raditi traktorsku vlaku, negdje morate stijenu razbijati. Jer cijena rada je skuplja kad morate zaobići tu bloketu. Pikamer se mora daleko više tu zadržati nego što će se zadržati na nekom tlu crvenice. Ovisno o tvrdoći stijene, može se i dinamitom raditi. Ali, ne predviđam ništa, ja dozvoljavam da se to radi. Ravnatelj mora odabrati metodu kojom će se praviti vlake. Kad radite vlaku, morate gledati kako ćete izvući drvni materijal i da bude upotrebljiva za nešto dobro. Kao protupožarna vlaka, šetnica, za rekreativce, bicikliste, može uz nju biti restoran, ili klupe, a može ponovno obrasti - objašnjava Stošić.
Na koji bi se način radile šumske vlake na Marjanu, u ovom trenutku nije posve jasno. Naime, u Županiji tvrde da nisu vidjeli novi Elaborat, a Stošić kaže da ga nisu dobili ni konzervatori.
- Nema preinake, Elaborat je priprema rada u šumarstvu, a ozbiljno je ono što će se izvoditi. Zakonski sam postavio kako se to može izvoditi, a hoće li se to odobriti, ne znam. Sa šumarskog aspekta to je jedino rješenje koje novčano “pije vodu” - smatra Stošić.
Što i kako će se saditi na Marjanu i kako postupati nakon potkornjaka treba propisati Program gospodarenja, kao temeljni dokument, no njega nema. Prethodni je istekao 31. prosinca 2018. Novi, koji radi firma “Oikon”, treba dati smjernice kuda će šuma krenuti nakon sanacije.
Međutim, budući da je najavljeno da će se trećina šume posjeći do 30. lipnja, izgleda da će se većinu posla obaviti bez novog plana.
- S obzirom na sve potvrde koje trebaju dati nadležna tijela, očekujem da će Program gospodarenja stupiti na snagu u svibnju ili lipnju – prognozira Alen Berta iz Oikona. Berta smatra da je Program gospodarenja trebao započeti s izradom ranije, kako bi stupio na snagu nakon Nove godine, ali da se, nažalost, takva kašnjenja kod nas događaju.
Problem koji utječe na izradu Programa glasi: Čiji je Marjan? Gradski ili državni? O tome trenutno podijeljena mišljenja imaju suprotstavljene strane Grad i DORH. U Oikonu kažu da su poslali upit Ministarstvu poljoprivrede može li se Grad Split smatrati velikim privatnim šumoposjednikom. Odgovor još nisu dobili.
Mi smo, pak, vrlo brzo dobili odgovor od Tolušićeva Ministarstva na pitanje: Tko je vlasnik šuma u PŠ Marjan uknjiženih kao gradsko vlasništvo - Grad Split ili Republika Hrvatska?
- Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za tumačenje pitanja prava vlasništva nad nekretninama, odnosno za rješavanje prava vlasništva sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - poručeno nam je, no “Oikonu”, provjerili smo, odgovor do zaključenja ovog teksta nije stigao.
U "Oikonu" smatraju da se situacija u kojoj se sječa i projektiranje šumskih vlaka odvija dok nema Programa gospodarenja može riješiti tako da se proglase nužne mjere zbog opasnosti od nametnika.
Da se ranije trebalo krenuti s ovakvim radovima smatra i Stošić, po njemu je najbolje izvesti radove u periodu od jeseni do zime, kad je tlo najtvrđe, jer ga onda teška mehanizacija najmanje oštećuje.
Procjena da se treba ispiliti trećina marjanske šume je u stvari odokativna. Koliko doista stabala treba posjeći, bit će poznato tek nakon detaljnog pregleda, koji treba obaviti izvođač radova.
- Ukupnu površinu moguće je znati tek nakon provođenja sveobuhvatne doznake na razini cjelokupne gospodarske jedinice. To je izrazito kompleksan posao. Svakom stablu trebate pristupiti, svako stablo zahtijeva određenu količinu pažnje. Doznaka je u ovom slučaju izuzetno odgovoran i nelaskav posao budući da trebate procijeniti u kakvom se stanju stablo trenutno nalazi i kakva je njegova životna perspektiva. Dodatna otegotna okolnost je neprohodnost šume, pa nekim stablima ne možete prići - smatra šumarski inženjer iz Javne ustanove Ivan Ljubić.
Dakle, nakon izvršenih doznaka znalo bi se gdje i koliko će se otvoriti šuma. No, hoće li se potkornjaka obuzdati sječom do početka ljeta, odnosno, do kada će se morati sjeći zaražena stabala koja će potkornjaci napadati, pitanja su na koja trenutno nitko ne zna odgovore.
- Ako javne nabave prođu u redu, i pronađe se izvođače, nakon sječe bit će uspostavljen monitoring, koji će kazati kakva je tendencija širenja potkornjaka, je li u padu, je li kontroliran ili nije. Možda će se nakon ljeta nastaviti sanitarna sječa. Ovo je početak borbe protiv potkornjaka koja završava pomlađivanjem šume, što će potrajati nekoliko godina - najavio je Grubšić.
Posebno osjetljivi dio ove priče je postojinska sastojina, odnosno niži dio vegetacije koji se nalazi ispod stabala. Šumari upozoravaju da kod krčenja šume za traktorske vlake, te kod izvlačenja srušenih stabala s mehanizacijom treba biti iznimno pažljiv jer u protivnom strada dio podmlatka.
Na Marjanu je, što se toga tiče, izrazito osjetljiva situacija iz dva razloga. Kao prvo, podstojna sastojina u kojoj se nalaze autohtone vegetacije (hrast crnika, jasen...) treba postupno zamijeniti šumu alepskog bora.
Kao drugo, sjeverna strana Marjana ima lošije tlo od južne, zato se na njoj nije razvila poljoprivreda. Sadnjom borova nastao je humus. U slučaju velike sječe borova, upravo bi niži biljni pokrov trebao zadržati marjansko tlo od erozije i tako spasiti buduću šumu.
Budući je podmladak, odnosno šumski pokrov u nizinskim slojevima jako vrijedan dio Marjana, njegova budućnost, upitali smo struku prijeti li opasnost od erozije tla ako se dogodi prevelika sječa ili joj se nestručno pristupi ili se ošteti podstojna sastojina.
- Treba voditi računa o tome da se sastojine previše ne otvore i da ne dođe do erozije. Poanta u podizanju predvrsta, odnosno borova kao pionirskih vrsta, jest da one melioriraju, jer bez pripremljenog tla nema povratka autohtone vegetacije. Zadaća je šume da ona popravlja, meliorira tlo, ako ga sad tamo gdje možete ići s autohtonim vrstama ne sačuvamo i dođe do erozije, onda smo opet na početku - upozorava naš veliki stručnjak za šume na kršu dr. Vlado Topić.
Na Marjanu se ulagalo u infrastrukturu, ali je od 1970. kulminirao izostanak šumsko-uzgojnih radova. I sada stvari dolaze na naplatu - objašnjava Topić.
- Pregusti sklop stabala nije dozvoljavao prirodnu obnovu. Trebalo je svakih pet godina sjeći na Marjanu manjim intenzitetom kako bi pospješili prirodnu obnovu. Došli smo u situaciju da imamo 120 godina staru sastojinu koju je odavno trebalo promijeniti, a tamo gdje je melioracijski učinak postignut da bude autohtona šuma više zastupljena u prostoru. Čempres, crnika, jasen i ostale listače - napominje ovaj stručnjak.
Prenaglo otvaranje šume velikom sječom moglo bi dovesti do vjetroizvala, upozorava Topić.
- Te biljke, budući da su bile u gustom sklopu, s velikim brojem stabala po jedinici površine, imaju jako slabo razvijenu krošnju i žilni sustav. One su zdrave, ali kad dođu na otvoreni prostor, nepripremljene su za takve uvjete. Pri malom udaru vjetra padaju. Nastaje debalans nadzemnog i podzemnog dijela. Ne može mala krošnja producirati veliki žilni sustav u podzemlju. Nama je cilj da budu razvijene krošnje i žilni sustav, stabilna stabla u prostoru, i da budu estetska. Budući da su izostali šumsko uzgojni radovi, onda je to bio gusti sklop s malim krošnjama i malim žilnim sustavom. Kad počnete sjeći i ostavite te biljke na otvorenom, jasno je da će padati. Zato se želilo da se ne otvaraju prenaglo te sastojine jer bi u tom slučaju došlo do vjetroizvala. A onda opet dođu potkornjaci na ta stabla, prilika im je da se nasele i razmnože. Jer potkornjaka ima u šumi, ali stvar je u tome da ih se drži pod kotrolom.
Volonteri i struka
Dr. Joško Kalilić, koji je organizirao akciju “Čist i uređen Marjan” 2014., s Grubšićem se dogovorio o angažiranju volontera nakon što se obavi sječa. “U okviru dobro i stručno razrađenog projekta JU-a "Marjan", volonteri bi u velikom broju i kontinuiranom aktivnošću očistili Marjan od preostalog granja, visoke trave, otpalih šišaka te ostalog bio otpada, kao i rasutog kamenja, i tako pomogli da Marjan bude što čišći, prohodniji i sigurniji za posjetitelje, a što je od posebne važnosti, i sigurniji od potencijalnog požara” objašnjava Kalilić, koji je medijima poslao sliku parcele koju uređuje s umirovljenim liječnicima, a što provode bez službenog plana.
Premda je Kalilić pokrenuo inicijativu u uređenju Turske kule, šumarski stručnjaci s kojima smo razgovarali akciju na Marjanu od prije četiri godine ne smatraju uzornom radi nestručnog odnosa volontera prema podstojnoj sastojini, koja je na nekim mjestima bila “krčena” bez stručnog nadzora.
U Društvu "Marjan" pozivaju građane da volontiraju u akciji za uklanjanje zaraženih stabala, koju je pokrenula građanska inicijativa "Naš Marjan", organizatori prošlonedjeljne prosvjedne šetnje Marjanom, kako bi se smanjio štetan utjecaj mehanizacije, a oprezni su oko Kalilićeve inicijative.
- Podržavamo angažiranje volontera na uređenju i održavanju Marjana, ali isključivo uz stručni nadzor i suglasnost osoba šumarske ili biološke struke, kako bi se izbjeglo uređenje pojedinih područja Park-šume Marjan prema individualnom poimanju estetskog, uz opasnost oštećenja vrijednih vrsta podstojne sastojine, koje bi u budućnosti zamijenile postojeće vrste. Nikako ne podržavamo najavljeno angažiranje volontera “nakon” što teška mehanizacija odradi svoj posao, jer držimo da se svi radovi mogu i moraju izvoditi bez probijanja novih putova i korištenja teške mehanizacije - napominje predsjednik Društva Srđan Marinić.
Nema ovlaštenja
Iz šumarske struke upozoravaju da Branimir Stošić i Ivan Ljubić nisu ovlašteni inženjeri šumarstva za šumske prometnice, te da ne mogu raditi elaborat za traktorske vlake. Komori šumarskih inženjera uputili smo pitanja:
Je li za izradu elaborata o traktorskim vlakama potrebno da izrađivač bude ovlašteni inženjer šumarstva za šumske prometnice, te jesu li Stošić i Ljubić za to ovlašteni?
- Prema Zakonu o šumama čl. 47. st. 2. prometna infrastruktura sastoji se od primarne (šumske ceste, protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste) i sekundarne (traktorski put, traktorska vlaka i žična linija) šumske prometne infrastrukture. Prema članku 48. st. 3. “šumske prometnice planiraju, projektiraju te njihovu izgradnju i održavanje vode i nadziru ovlašteni inženjeri odgovarajućeg stručnog smjera Komore - napominje predsjednica Komore Silvija Zec. - Sukladno Statutu Komore, to je stručni smjer: ovlašteni inženjer šumarstva za šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo. No, napomena: za tumačenje odredbi Zakona o šumama, svakako bih Vas uputila na nadležno ministarstvo. Osobe koje navodite nemaju ovlaštenje za navedeni stručni smjer - kaže Zec.