U Banovinu je dostavljen nalaz i mišljenje o procjeni stanja Park-šume Marjan, koje je napisao Mario Stipetić, stalni sudski vještak iz područja šumarstva, lovstva, procjene šuma i šumskog zemljišta. Dokument na 20 stranica, koji imamo, odgovorio je na pitanja koja su se problematizirala za vrijeme trajanja sanacije.
Je li bilo osnove za proglašenje izravne opasnosti od nastanka elementarne nepogode uzrokovane potkornjakom? Je li opravdano korišten odabran sustav pridobivanja drva, te kakvo je stanje bilo prije, a kakvo je nakon sanacije sušenja borova i obavljenih radova na pridobivanju drva u Park-šumi Marjan? – glavne su nedoumice zbog kojih je Grad Split tražio mišljenje od ovlaštenog sudskog vještaka.
Odgovor na jedno od pitanja jasan je i nedvosmislen. Da nije proglašena izravna opasnost od nastanka elementarne nepogode uzrokovane potkornjakom, Stipetić smatra kako je postojala velika opasnost od zaraze svih stabala borova na Marjanu. Zbog nepostojanja šumoposjednika, godinama se u splitskoj park-šumi nije djelovalo sukladno Zakonu o šumama, pa je tako bilo i u ovom slučaju.
Trebale bi dvije godine
– Kako bi radovi na pridobivanju drva u Park-šumi Marjan mogli započeti prema odredbama Zakona o šumama i drugim podzakonskim aktima, trebalo je zadovoljiti čitav niz radnji i postupaka – objasnio je vještak i nabrojio čak 17 stavki koje je trebalo ispuniti za početak sanacije Marjana sukladno Zakonu o šumama.
Smatra da bi bilo potrebno čak dvije godine da se ispoštuju sve navedene radnje i postupci. Procijenio je da je u tom razdoblju od posljedica zaraze mogla "nestati" gotovo cijela šuma.
Uzrok nastale situacije u Park-šumi Marjan ne vidi samo u lošem gospodarenju, odnosno u "negospodarenju u zadnjih nekoliko desetljeća". U nalazu je napisao da problem seže puno dalje.
– Monokultura alepskog bora starosti oko 100 godina, neizvršavanje uzgojnih radova od samih početaka podizanja šumske kulture – čišćenje sastojine, pošumljavanja, popunjavanja sadnicama, njege sastojina, proreda – dovelo je do prirodnog nepomlađivanja bora te razvoja autohtone vegetacije – naveo je Mario Stipetić.
Osim toga, u nalazu je nabrojio 13 različitih metoda kojima se mogla obaviti sanacija. Od navedenih, prema mišljenju stalnog sudskog vještaka, najprihvatljivija je ona koja je korištena prilikom radova pridobivanja drva u Park-šumi Marjan.
– Navedeni sustav ne zahtijeva izgradnju šumskih prometnica (šumskih cesta i šumskih vlaka), a skidder (šumski zglobni traktor) pridonio je u brzini izvršavanja poslova na pridobivanju drva na dijelovima uz šumsku prometnicu – objasnio je ovlašteni sudski vještak.
Zadovoljavajuće stanje
Što se tiče žične linije širine do dva metra, koje su bile potrebne za pridobivanje drva kamionskom žičarom, a koje su na pojedinim lokacijama šire, Stipetić navodi da će se zatvoriti u idućih godinu do dvije širenjem krošnji postojećih stabala, podizanjem autohtone vegetacije ili, ako to bude potrebno, pošumljavanjem ili popunjavanjem sadnicama. Kao dokumentaciju je, među ostalim, koristio istraživanja Hrvatskog šumarskog instituta, iz kojeg je naglasio kako je stanje mediteranskog potkornjaka u fazi retrogradacije, što je zaključeno brojenjem potkornjaka u feromonskim klopkama.
– U zaključku Geoprostorne analize (kolovoz 2019., op. a.) utvrđeno je da je 95,5 posto površine prekriveno krošnjama odraslih stabala u vrijeme snimanja bilo zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja – među ostalim je naveo sudski vještak, ali je isto tako dodao da je tijekom 2020. godine dio stabala pokazivao znakove zaraženosti.
– Dio je zaražen mediteranskim potkornjakom, dio borovim srčikarom, a dio stabala suši se zbog prstenovanja sajlama kamionske žičare ili zbog neke druge mehaničke ozljede – upozorio je Stipetić i dodao kako treba izvaditi samo ona mrtva stabla koja predstavljaju izravnu opasnost za posjetitelje i radnike u Park-šumi Marjan.
Također, zaključio je kako mjere sanacije zaraženih i oštećenih stabala treba provesti do kraja zime 2021. godine, prije nego što se mediteranski potkornjak počne rojiti te tražiti pogodna stabla za ubušivanje.
Sačuvati tlo od erozije
– Preporučuje se daljnje praćenje brojnog stanja mediteranskog potkornjaka od strane šumarske struke, a nakon odobravanja Programa zaštite, njege i obnove šuma od strane Ministarstva, započeti s radovima pošumljavanja i popunjavanja sadnicama propisanima u programu – napisao je u nalazu stalni sudski vještak iz područja šumarstva, lovstva, procjene šuma i šumskog zemljišta.
Smatra da je prioritet u Park-šumi Marjan sačuvati šumsko tlo od erozije. Najavio je da u idućih nekoliko desetljeća Marjan čeka niz šumarskih zahvata – sječa, izrada te izvlačenje ili iznošenje fiziološki prezrelih borova, priprema terena za prirodno ili umjetno pošumljavanje i popunjavanje sadnicama autohtonih i alohtonih vrsta, njega pomlatka i mladika, proredi, monitoring šumskih štetnika... Tek sada Grad, kao šumoposjednik, može izraditi program gospodarenja, ili u ovom slučaju – program zaštite, njege i obnove šume.
Riječ je o ključnom dokumentu koji propisuje dinamiku i plan održavanja šume, uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture. Sve što se dosad nikada nije radilo na Marjanu.