StoryEditor
SplitNOĆ U MUZEJU

Trebala je to biti gala večer u Splitu, a svela se na par govora i sramotnu neprisutnost onih koji su ondje trebali biti. Nije bilo ni Puljka, a bar se on pojavljuje posvuda

Piše DAMIR ŠARAC
14. listopada 2021. - 11:11

Trebala je to biti gala večer. Očekivali smo je, i druge koje sam pitao očekivali su je. Događaj je prvorazredan: dvjestoti rođendan najstarijeg muzeja u ovom dijelu Europe, splitskog Arheološkog muzeja! Ne samo za svaki grad, nego za svaki narod, državu, to bi bio prvorazredni kulturni i društveni događaj. Ali ne i u Splitu.

U velikoj obljetnici (koja zbog korone kasni godinu dana, ali nema veze), postavljena je u Arheološkom muzeju grandiozna izložba posvećena antičkoj Issi, pretežito grčkom razdoblju, i na sjajan način uvedeni smo u svijet dvadeset i pet stoljeća stariji od našega. Prvi dojam: oni su bili ljudi kao i mi. Isto posuđe, slični religijski predmeti, nakit, glave suvremenika, imena pradavnih Višana, novac i oružje. Izložba prvorazredna – za razliku od svega ostalog!

Himna hrvatska i "My Way" za uvod, ali nebo se nije spojilo sa zemljom. Dapače, nebo je ostalo visoko nad burnom noći u muzeju, pitajući se kakve veze imaju car Frane I., pjevač Frank Sinatra i don Frane Bulić, osim što su kršteni imenom svetog Asižanina.

Par govora i zamjetna, sramotna neprisutnost onih koji su te noći ondje trebali biti: došla je delegacija Visa i Komiže, gradonačelnik Radica i gradonačelnica Ivčević, ali iz bajnog Splita – nitko. Ni gradonačelnik Ivica Puljak, a bar se on pojavljuje posvuda, niti itko u njegovo ime. Iz Solina, nitko. Iz Županije, Splitsko-dalmatinske, nitko, a i Vis je njezin konfin. Jer Split, Solin i Vis čine naš briljantni arheološki i povijesni trokut. I najbolnije, bez ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek ili bilo koga iz njezine "dalmatinske ambasade", splitskoga Konzervatorskog odjela. Nepoštovanje vrijedno divljenja!

Nastavak na događaje od proljetos, kad se digla bura u Saloni: arheolozi iz privatne tvrtke iskopali su salonitanski bedem, prvoklasni nalaz, ali "prepoznali" su ga kao austrougarsku cestu, kako bi "vrijednost" nalazišta "pala", a investitor na čijoj se zemlji nesrećom našla neprocjenjiva arheološka vrijednost, možda mogao izgraditi što je i namjeravao. Usput su teškom mehanizacijom oštetili antički bedem. Skandal na solinskom Bugarevu javnosti je otkrio "Apel za Salonu", koji je potpisalo stotinjak uglednih arheologa i Hrvatsko arheološko društvo, pa je nešto kazala i ministrica, u stilu "interes investitora nije iznad interesa Salone". I sve je ostalo pod debelom dekom šutnje lokalnih konzervatora, bez obzira na nacionalni interes. Samo iznimno glup stvor ne bi vidio kako je odnos državnih vlasti prema baštini srednje Dalmacije – a ovdje je pored svega starijeg nastala i prva Hrvatska – u najmanju ruku ponižavajući i preziran.

No, vratimo se hladnoj noći u Arheološkom muzeju, koju je od potpune propasti spasio nestor hrvatske arheologije, akademik Nenad Cambj, podsjetivši kako je 1970. godine, za proslavu 150. godišnjice, u Muzeju otvoren novi postav koji je na velikoj proslavi otvorio predsjednik Sabora Mirko Božić, a održan je i znanstveni simpozij koji je okupio najveća imena svjetske arheologije.

– Pazite, Arheološki muzej u Splitu, otvoren ukazom cara Frane I., bio je prva kulturna, baštinska institucija ne samo u Hrvatskoj, nego i na jugoistoku Europe. Utemeljen je prije Matice hrvatske, prije Akademije, u to doba Grčka je još bila pod Turcima, Italija nije bila ujedinjena, a arheološke zbirke bile su po plemićkim palačama. Splitski Arheološki muzej ima barem deset artefakata koji bi bili izloženi u najznačajnijim svjetskim muzejima – istaknuo je otvarajući izložbu akademik Cambj, nesvjesno posramivši sve koji su trebali pedeset godina kasnije, na "okrugliju" obljetnicu, napraviti više.

image
Nenad Cambj 
Vojko Bašić/Cropix

To je bilo sve što smo trebali čuti, uz neviđenu ignoranciju hrvatskih i lokalnih vlasti. I najglupljem dosta.

Što drugo i očekivati u Splitu našeg doba, gradu koji se više ne zna okupiti ni oko najznačajnijih obljetnica, događaja i institucija. Gradu koji više ne zna ni što bi sa Sudamjom, fjerom zaštitnika svetoga Duje, koja je totalno devastirana i svedena na lokalni dernek. U kojem je osamstota godišnjica Buvininih vratnica, primjerice, obilježena čemerno, umjesto da cijeli grad bude u znaku jednog nezamislivo starog umjetničkog predmeta koji je, velikom srećom, od propasti spasila Austro-Ugarska, po nama bi odavno ova vrata, među par najstarijih na svijetu, bila naložena u kakvom špakeru...

Kako su tek (nikako) prošle druge značajne obljetnice, poput 40. godišnjice MIS-a, koji je preporodio Split, 500. godišnjice tiskanja Marulićeve "Judite", knjige-matere hrvatske književnosti, 700. godišnjice Splitskoga statuta, i tolikih drugih godišnjica koje su imale nevolju potrefiti se u doba naše generacije ignoranata bez duha i kreativnosti, smisla za zajedničke vrijednosti, na svim razinama.

Prelijeva se to i na opći kulturni, pa i zabavni život u Splitu: bez relevantnih i za širi prostor značajnih koncerata, predstava, izložbi, skupova i konferencija. Zapuštena smo i jadna Judina ledina, pa čak i ono što nam dođe na "volej", poput ove obljetnice Arheološkog muzeja, uspijemo upropastiti.

Nažalost, mladi su najzapušteniji. Naša je generacija do prije desetak godina u Splitu mogla vidjeti, čuti i zapamtiti Placida Dominga, Cesariju Evoru, Gotan Project, Artic Monkeys, Spakka Neapolis, Carla Coxa, Davida Guettu, Faithless, Rogera Watersa, a tek paradu Ultrinih DJ-eva: Avici, Afrojack, Tiësto, Van Buuren...

Za neke ćete znati, za neke nećete, ali radi se o svjetskoj glazbenoj eliti koja je u Splitu nastupala ne pod iznimkom, nego pod očekivanom zabavom, i to prije negoli je grad poplavljen mladim turistima kao posljednjih godina, kad bi bilo očekivano organizirati ovakve događaje. A danas? Po ulicama za mukte nastupaju žalosna lokalna tamburala. A spomenimo i da su murale po gradskim zidovima koje u sklopu festivala "Xstatic" rade neki od najpoznatijih globalnih writera, prepiturali lokalni "umjetnici" svojim brljarijama na bezvezne teme.

Kad je prije nekoliko godina gradonačelnik Andro Krstulović Opara na Žnjan za Svetoga Duju doveo legendarni Simple Minds, želeći vratiti običaj "svjetskosti", digla se kuka i motika – da koliko je potrošio i da šta će nama ti stari Škoti... Koja svijest!

Pitat ćete možda kakve veze ima proslava rođendana Arheološkog muzeja, Buvinine vratnice, "Judita", s muralima i svim ovim zabavljačima? Itekako ima, jer uzrok i jednog i drugog je Split. Riječ je o fundamentima urbane kulture koje štuje i građanima predstavlja civilizirani svijet današnjice, bilo da je riječ o grčkim vazama ili vrhunskim DJ-evima. O sadržajima koji čine supstancu jednoga grada koji drži do sebe i očekuje da drugi drže do njega. Split očito već godinama nije takvo mjesto.

item - id = 1134911
related id = 0 -> 1134201
related id = 1 -> 1134095
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. listopad 2021 11:20