'Tili smo da bude lipo': obitelj splitskog gradonačelnika iznenadila sugrađane lijepim zavjetnim darom! Doznali smo zašto su odabrali baš to vrijeme i mjesto

Ovoga Badnjaka, nakon više od pedeset godina, slavit će zvono na marjanskoj crkvi Gospe od Betlema, na tradicionalnoj prvoj ponoćki na svitu već u 16 sati – kako Splićani vole istaknuti. A zvono je zavjetni dar obitelji splitskoga gradonačelnika Andre Krstulovića Opare i supruge Daniele, rođ. Marasović, za 22. obljetnicu vjenčanja upravo u toj crkvi i tridesetu godišnjicu njihove prve "očade".
Gradonačelnik kaže kako je zvono, nabavljeno u zadarskom kraju, postavljeno još krajem travnja prošle godine, u tišini, sa željom da se izbjegne buka predizborne kampanje koja je tada bila u punom jeku, a na blagdan svetoga Marka Evanđelista, kad se održava drevni običaj blagoslova polja, blagoslovio ga je velovaroški župnik don Mihael Jelavić.
Bajkovita ponoćka
Na pitanje kako im je palo na pamet darovati baš zvono koje je desetljećima nedostajalo na preslici, Krstulović daje kratak odgovor:
– Tili smo da bude lipo. Svake godine smo na toj prvoj ponoćki, u četiri sata poslijepodne, još od vremena kad bismo svi stali u malu crkvu. Sada je, zahvaljujući "Slobodnoj Dalmaciji" i organiziranom javnom prijevozu, na ponoćki veliki broj ljudi, pivaju bratimi Svetoga Križa, a poslije se počastimo fritulama slikara Zvone Mihanovića i društva.
Među svim događajima koje posjećujemo tijekom godine, ponoćka u suton Badnjega dana u Gospe od Betlema doista je bajkovita, objašnjava Andro Krstulović, istaknuvši kako se blagoslov polja u težečko doba Splita održavao baš kod Betlema jer je ta crkva na najvišoj koti u splitskom polju, a sada su od nje na većoj visini samo mosorske crkve u Sitnom i Srinjinama.
Prvi spomen Gospe od Betlema je iz 15. stoljeća, a na njezinu oltaru jedan je od najstarijih splitskih reljefnih prikaza Rođenja Gospodinova sa svetim Jeronimom i svetim Antom Pustinjakom, dok je u timpanu Kristovo raspeće.
Krstulović otkriva kako je još kao konzervator Ministarstva kulture pokrenuo inicijativu za obnovu crkve, koja se svela na spašavanje vrijednog kamenog reljefa Svete Obitelji, koji su restauratori čak tri godine desalinizirali, a danas se čuva u Sakralnom muzeju na Peristilu.
Obiteljske veze
Crkvena vrata popravio je splitski kulturni entuzijast Karlo Grenc sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, a zadnja opsežnija obnova bila je daleke 1927. godine, na poticaj Društva "Marjan", kad je do nje izgrađena i skalinada. Otada je građevina u prilično lošem stanju, zidovi su joj napukli, u prostor prodire vlaga...
– Osim toga što smo se Daniela i ja ovdje vjenčali, naše obitelji dugo su povezane s Gospinom crkvom na Marjanu. Moja baka Anježa Kovačić, rođ. Senjanović, skrivala se s bebom, mojom majkom, u grotama oko crkve s drugim varoškim majkama od savezničkih bombardiranja koja su srušila kuću Danieline obitelji.
Stoga smo je u zavjetnom spomenu i nazvali "Utočištem nemoćnih" jer je ona stoljećima to i bila, čuvala je nemoćne koji su izbjegli iz svoga grada pred smrtnim nevoljama, baš kao i mali Isus. Stoga se nadam da ću uspjeti u znak zahvalnosti potaknuti i obnovu ovoga važnog mjesta splitske povijesti – zaključuje gradonačelnik Andro Krstulović Opara.