StoryEditor
SplitPLUĆA SPLITA

I to je moguće: splitski vijećnici deset sati raspravljali o sudbini Marjana i nisu donijeli nikakav zaključak!

Piše Nikolina Lulić, Gabrijela Radanović
21. siječnja 2020. - 18:40
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

18:36 - Nakon gotovo deset sati rasprave o vlasničkim odnosima na Marjanu, sjednica je završila bez zaključka. Vjerovali ili ne, vijećnici su nakon maratonske rasprave tek primili na znanje sve što su čuli. Nažalost, nemamo bolji i konkretan zaključak nakon deset sati rasprave o Marjanu. I to je moguće.

17:49 - Kristina Vidan ga je pitala je li svjestan da se sječom na Marjanu kršio Zakon o šumama?

- Već sam rekao da ništa nije napravljeno namjerno niti da se iživljavamo na stablima. Poznajem Zakon o šumama, ali se po tom zakonu i nije moralo postupati s obzirom na elementarnu nepogodu - odgovorio je.

17:07 - Uvodića je zanimalo tko će podmiriti trošak te obnove na što mu je Mate Omazić, pročelnik za društvene djelatnosti odgovorio kako je to prema ugovoru obveza izvođača radova - tvrtke “Matima”.
Vijećnik Pametnog je pitao Ruščića misli li podnijeti ostavku a to je pitanje postavio i Joško Markić (SDP).

- Ja ne prihvaćam pustošenje šume. Je li vama jasno da je Marjan zaražen? Vama se to čini kao pustošenje, ali nije. Ne smatram se odgovornim za to, smatram da sam posao dobro odradio. To što vi ne spominjete da 50 godina nitko nije radio ništa na Marjanu, naravno da je šuma ostarila. Ovo se moralo napraviti, to je jasno. Koridori za sječu su se određivali tamo gdje je bilo najviše zaraženih stabala, ako je koje zdravo smetalo, ukonilo se - odgovorio je Ruščić.

16:46 - Mirko Ruščić, predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove izrazio je žaljenje što je tvrtka ostala bez šumara.
- Pohvaljujem Hrvatske šume za posao koji su odradili i nadam se da će šumom gospodariti u ovom prijelaznom periodu. Smatram da je proglašavanje elementarne nepogode bilo dobro kako bi se što prije odradilo sve što treba, a po meni su i vučnice bile dobro rješenje - kazao je Ruščić i izrazio žaljenje što nije bilo bolje suradnje između Kriznog stožera i Javne ustanove.

Najavio je izradu elaborata za obnovu suhozida u suradnji s konzervatorima, koji će se vratiti u prvobitno stanje.

16:43 - Nitko ne priča o krivnji udruga građana koji su na manipulativan način doveli do osnivanja Kriznog stožera. Uz pomoć nekih medija su najavljivalo se da će na mjestu tih vlaka osvanuti kuće. Pa smo ih molili da slušaju stručnjake, no na koncu smo mi krivi jer smo poslušali ulicu. Jako je zanimljivo da tih udruga sada nema. Kako vi gledate na sve to skupa što se dogodilo, na optužbe da ste vi traktorskim vlakama pripremiti podlogu za gradnju. Svi ljudi u kriznom stožeru su gurnuti u vatru jer mi nismo imali hrabrosti ulici reći- ne - obrazložio je i upitao Ante Zoričić, splitski gradski vijećnik.

Ravnatelj JU Marjan mu je kazao kako je važno znati da su elaboratom postupali prema Zakonu o šumama.

- Da mi je itko ikada pristupio da bi gradio, da mi je došao neki građevinski lobi, budite uvjereni da bih ja o tome prvi rekao - još je kazao.Joško Markić SDP-ov vijećnik tijekom rasprave je kazao kako materijali za tematsku sjednicu o Marjanu zorno prikazuju disfunkcionalnost i neučinkovitost gradske uprave te nered i osobnu netrpeljivost unutar HDZ-HGS koalicije koja je dovela do pustošenja Marjana.

- Na djelu je takva količina šlampavosti da se zapitate je li se uistinu radi o amaterizmu ili sve ovo ima neki dublji i nama nepoznati cilj. Svjedočimo svađi i otvorenom neprijateljstvu glavnih aktera sanacije, a oko koje očekujem da će puno toga u budućnosti reći i Državno odvjetništvu. Ni oni koji su najodgovorniji za kvalitetno upravljanje Marjanom se ne trpe niti kvalitetno komuniciraju. Ta netrpeljivost ide toliko da čitamo o odluci iz travnja 2019. kojom se blokiraju i kontakti s drugom stranom, a odgovorni o novostima iz svog resora saznaju iz medija. Gradonačelnik, koji je odgovoran da sve gradske službe i ustanove usklađeno funkcioniraju, mora snositi političku odgovornost jer je to dopustio, dapače i sam je aktivni sudionik takvog, profesionalno nakaradnog, odnosa - između ostalog je kazao Markić.

Grubšić je još rekao što se tiče traktorskih vlaka da ima papir Županije da im ne treba suglasnost za to jer se radi u sklopu aktivnosti.- Pitam gospođu Vuković koja mi je poslije rekla da mi neće dati da orem po Marjanu gdje je sada? - iznosio je Grubšić, što se tiče Hrvatskih šuma, rekao je da dovoljno govori to što nisu htjeli potpisati nastavak ugovora. (edited)

15:20 - Damir Grubšić je u svom izlaganju istaknuo da su Hrvatske šume ugovorno gospodarile Marjanom od 2015. do 2018. godine. Javna ustanova im je ponudila novi ugovor koji nisu prihvatili kad je potkornjak bio u začetku.

- Zadatak Javne ustanove nije rješavanje imovisnko-pravnih odnosa, ali smo i u tom dijelu sudjelovali. Ako smo nekad grublji i transparentni prema osnivaču, neka nam oproste jer ne znamo drugačije. Kad smo prvi put nakon toliko godina ukazali na nepravilnosti, nismo naišli na razumijevanje nego na osudu.

Javna ustanova upravlja,a ne gospodari područjem Park šumom. Imamo licencu za to i time zakonski možemo pokrivati veće hektre. Za potpuno gospodarenje uz odluku Gradskog vijeća možemo i to i nema zakonske prepreke da to ne radimo u ime Grada uz sve potrebne predradnje. Predlažem da se osnuje privremeni ured u kojem bi bili predstavnici zemljišnika i katastra da bi se ubrzale stvari - veli Grubšić i dodaje kako je o svemu upozoravao Grad.

-Tražeći tabularnu izjavu država je priznala da Marjan nije njen na neki način. Pod pritiskom javnosti pokrenuli smo izradu novog programa gospodarenja u listopadu 2018., mada nismo morali. Zakon o šumama kaže da mogu postojati samo privatni i državni šumoposjednici. Paradoks je da naručujemo restrukturiranje od Hrvatskog šumarskog instituta koji 2016. godine nije prepoznao pojavu potkornjaka, iste one godine kada je to sugerirao licencirani šumar, a istovremeno se taj potkornjak razmnožio u vremenu kada su Marjanom upravljale Hrvatske šume. Mi smo spremni odgovoriti izazovima, uz zapošljavanje stručnog osoblja. Svjesni smo svega, ali tražimo uređen zakonski okvir - navodi Grubšić i dodaje kako su prije nove godine Grad i Upravno vijeće usvojili novu sistematizaciju.

14:39 - Smije li Javna ustanova gospodarit Park šumom Marjan? - to je ključno pitanje, koje je Čikotić postavio, na što mu je Perić odgovorila da je to pravno pitanje i nije u nadležnosti Hrvatskog šumarskog instituta.

Na pitanje Nenada Uvodića koliko je trenutno stabala na Marjanu, Perić je rekla da ih je za vrijeme provođenja projekta utvrđeno 41.300. Projekt se odradio u kolovozu i do podataka se došlo temeljem snimaka i senzora te nakon dvomjesečne analize podataka.

14:09 - Nakon pauze, uslijedila su vijećnička pitanja. Vijećnik Tonći Blažević je imao primjedbu na rad predsjednika vijeća Igora Stanišića kazavši mu kako je dopustio da mu gradonačelnik vodi sjednicu i sam odlučuje kada će odgovarati na pitanja te je napomenuo da treba preuzeti vodstvo sjednice.

Kazao je da su se brojni odgovorni u cijelom postupku ponašali kao pubertetlije. Puno se posla napravilo, ali i puno lošega se napravilo, ali da smo bili složni ne bi bilo zle krvi - kazao je Blažević.Točka tri zaključka Odbora zaduženog za restrukturiranje JU kaže kako se poslove gospodarenja šumom treba povjeriti Hrvatskih šumama do stjecanja kompetencija JU Park-šume Marjan, a ovo možemo napraviti ako potpišemo tabularnu izjavu. O čemu mi ovdje danas raspravljamo - kazao je Blažević i apelirao da se koplja i mačevi uvuku u korice.

13:49 - Tko će odgovarati za gospodarenje šumom dok se Grad ne upiše kao šumoposjednik na sve čestice što će trajati? - zanimalo je Sanija Mardešića, a Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta, kazala je kako je Institut potpisao sporazum s Gradom oko Marjana te da je napravljeno par projekata, a prvi je bio prvi je bio restrukturiranje Javne ustanove.

- Željeli smo napraviti analizu sličnih ustanova kao što je Lokrum ili Kamenjak. Dali smo smjernice za restrukturiranje i to u devet točaka - kazala je.

Pročelnica Alma Peroš, koja je bila financijski revizor Javne ustanove od strane Grada, navela je kako su prilikom revizije uočeni nedostaci koji se trebaju ukoniti i to od strane ravnatelja i pročelnika za financije.

Martina Đodan iz Instituta je predstavila projekt biološke obnove Park-šume Marjan koji se nastavlja na projekt analize stanja vegetacije koji je okončan u prosincu 2019. godine.

- Važno je naglasiti da treba razmišljati o dugoročnoj stabilnosti šumskog pokrova jer nas u budućnosti čeka kontinuirani porast ugroza. Pošumljavanjem Marjana u prošlosti ga se željelo privesti svrsi. No, vegetacija ima svoj tijek i potkornjak je samo sekundarna pojava na vegetaciji koja je došla do svog kraja. Na nekim lokacijama je stanje alepskog bora tako da će na nekim mjestima morati ostati. Predlaže se sadnja hrasta crnike u zadnjoj fazi, a prije toga autohtonih vrsta - kazala je Đodan.

Navela je kako nas očekuju klimatske promjene koje će biti najizraženije baš na Sredozemlju.

- Na centralnim dijelovima gdje je bilo najviše potkornjaka će se ići s pionirskim vrstama - alepskim borom i čempresom, a na krajevima s hrastom crnikom. Ostalih pratećih vrsta ima dovoljno i nije potrebna dodatna sadnja. Valja nabaviti šumski materijal za sadnju, da to sve bude izvedeno stručno. Bitno je također da se spriječi širenje pajasena koji je jako invazivan, odnosno trebalo bi ga ukloniti - istaknula je.

12:23 - Nenad Uvodić je upozorio gradonačelnika da je tabularna izjava obvezujuća za sve, pa tako i za njega jer se radi o presudi Vrhovnog suda.

- Imamo informaciju da je najmanje 19 stabala opasno za šetače, a Javna ustanova ne može to sanirati. Što je s potkornjakom? - zanimalo ga je.

Njegova kolegica Kristina Vidan povukla je paralelu s biblijskom pričom o Salomonu i dvije majke.

- U toj priči je gradonačelnik majka koja ne priznaje da je dijete njeno i spremna ga je prepoloviti i uništiti samo da to ne prizna - simbolično se izrazila i pitala Oparu da pravno utemelji svoju odluku o nepotpisivanju tabularne izjave što bi, kaže, bio presedan u državi.

11:53 - Ne osjećam se posramljeno jer sam dao glas da gospodin Reić izloži svoje izlaganje. Gospodin Reić se poziva na zakone, ali nije mi jasno na što ste mislili kad ste kazali baraka, potleušica ili prizemnica što zakon ne poznaje. Predmet zaštite konzervatora su suhozidi koji su oštećeni, nije to samo par crkvica kao što govorite. Ne osjećam se kukavicom i nije me sram - kazao je Nenad Uvodić iz Pametnog referirajući se na izlaganje gradonačelnika i Zoričića.

- Nisam građevinar, znam da ima suhozida, ali da je najveće zaštićeno polje, to mi je malo čudno - kazao je.

Goran Kotur (SDP) pitao je Reića što zapravo Inicijativa traži kao temelj za razgovor.

- Mi smo protiv da cijeli Marjan bude tradicijska naseobina - kaže.

Odgovorio mu je da traže da stave na dnevni red pitanje legalizacije Marjana.

Krstulović Opara se javio za riječ kao izvijestitelj točke o upisivanje Grada kao šumoposjednika.

- Činjenica je da smo dobili papir o šumoposjedništvu. Zadnjih 100-tinjak godina nismo imali ovako kvalitetan dokument - kazao je i vijećnicima predstavio pravnu kartu Marjana.

Krešimir Budiša, savjetnik gradonačelnika za EU projekte, pobliže je pojasnio kako je 2012. godine pitanje vlasništva na Marjana bilo nepoznato.

- Došli smo do vlasništva i sad znamo kakvo je stanje pa smo poslali Ministarstvu sve što je čisto, ali ovo je proces koji će trajati - kazao je.

Opara je još jednom ponovio kako neće potpisati tabularnu izjavu da prepušta Marjan državi.

- On je uvijek bio i bit će splitski - podvukao je poteštat. 

11:39 - Ante Zoričić je tijekom svog izlaganja kazao kako su vijećnici koji su većinom velike kukavice, a smatra da su to bili vijećnici u sastavu prije njih, a vrlo vjerojatno će biti i oni poslije njih.

- Nismo se u stanju suočiti s rečenicom da su šume tamo i gdje nisu šume. Mi smo taoci odluke od 1968. godine i nismo u stanju priznat da groblje nije šuma, da poljoprivredno zemljište nije šuma, da kuća nije šuma… Zašto to nismo u stanju napraviti? Jer smo kukavice! Mi pričamo o nelegalnim građevinama, a pola grada je prije nekoliko godina zakonski legalizirano. Imam razumijevanja za vas, jer živim na Lazarici, gdje je bilo pet kuća legalno napravljenih 1943. godine, a sve ostalo je bilo zelenilo, ali donošenjem GUP-a, one postaju zelena zona, a sve što je zelenila bilo oko tih kuća, postaje građevna zona.

Mi nemamo hrabrosti promijeniti GUP već 12 godina, kukavice smo. Tako se i na Marjanu problem može riješiti, tako što će se takve parcele upisati kao Z6 zona, tako bi bili legalizirani postojeći objekti unutar parka, bez novogradnje. A to može riješiti Gradsko vijeće promjenom GUP-a, ali ja se bojim, da će te vi, gospodine Reić, i u sljedećem savezu naići na nove kukavice - kazao je Ante Zoričić.

Predložio da se osnuje stručno radno tijelo ljudi sastavljeno od stručnjaka, predstavnika vlasti, ali i ljudi kao što su Sandi Vidulić, novinar Slobodne Dalmacije, koji je upoznat brojnim informacijama o tom problemu, te da se promjenom GUP-a riješi taj problem.

- Ne mislim da su vijećnici kukavice, a što se tiče uređenja odnosa na Marjanu, preporučujem da se to prepusti zakonu. Mi nismo dijelovi bilo kakvog građevinskog lobija i svi odnosi se mogu urediti donošenjem i provođenjem GUP-a - podvukao je Reić.

11:17 - Čikotić se u izlaganju složio s prijedlogom da u Upravnom vijeću bude predstavnik vlasnika, ali protiv toga da to bude netko od bespravnih graditelja.

- Kojih ste čestica vlasnici i koliku podršku imate u predstavnicima vlasnika? Zašto vas velik broj vlasnika koji nisu bespravni graditelji ne podržava? Svaki zakon daje leglanost zaštićenim područjima. Nitko vam ne želi nanijeti štetu, ali vlasništvo obvezuje da provodite zakone Republike Hrvatske. Ovdje je tema vlasništvo Grada Splita i države. Ne postoji zakonski okvir da se legaliziraju bespravni objekti na Marjanu, ja ću vam to otvoreno reći. Ne radi se o potleušicama, nemojte banalizirati već objekti betonske konstrukcije s bazenima, ali ima i manjih. Ja samo želim da znate koje su vaše obveze - kazao je Čikotić.

Reić mu je odgovorio kako se pitanje na Marjanu uređuje između Grada, države i privatnih vlasnika.

- Upoznat sam s činjenicama da svaki zakon daje legalnost zaštićenim područja. Što se tiče potleušica, njih je 88 posto, uzmite katalog pa pogledajte. Ja se mogu legalizirati jer sam na području gdje je legalizacija moguća, a svi drugi su spremni odgovarati za svoje postupke pred zakonom - odgovorio mu je Reić.11.04 - U trenutku kada je Branko Reić svoje iscrpno izlaganje htio nastaviti s pričom o povijesti Marjana, reagirao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara koji je zatražio od vijećnika tišinu tijekom izlaganja Reića. Povisio je i ton kazavši kako pojedini predstavnici lokalnog parlamenta ne žele slušati potresnu priču na koju Reić čeka 70 godina da je iznese u javnosti.

- Može vas biti sram. Želim tišinu - dva puta je ponovio gradonačelnik.

No, prvi čovjek grada je na Vijeću reagirao bez dozvole predsjednika Gradskog vijeća Igora Stanišića koji je zadužen za red u vijećnici i koji je smatrao da vijećnici nisu bili nemirni te da nisu onemogućavali predstavniku inicijative “Merjan je naš” da dovrši svoje izlaganje.

10:56 - U ime Inicijative “Merjan je naš” vijećnicima se obratio Branko Reić.

- Mi smo vlasnici trećine Marjana, a gospodin Čikotić se oglušio o nas. Kaže da se radi o nezakonitim povratima. Da bi zaštitili legalitet vlasnika, zatražit ćemo da sudjelujemo u Upravnom vijeću Javne ustanove. Prijedlog ćemo uputtuti Gradskom vijeću, vi ćete odlučiti jesmo li legalni vlasnici - najavljuje.

Prisjetio se depeše iz 1956. kojim je zemlja na Marjanu postala općenarodna imovina, a 1964. godine je formirana Park šuma Marjan.

- Prolazi vrijeme, dolazi 1988. godina, na snazi je samoupravni socijalizam, i mijenjaju se granice pa se rješenjem Park šuma sa 350 svodi na 307 hektara. To je rješenje dvojbeno i moralno i pravno. Time se legalizirala pljačka jer je 1200 bespravnih objekata izvučeno iz Park šume. Ostali nisu dobili ništa, nego su ostali u posjedu. To rješenje je donio Zavod za zaštitu prirode Socijalističke Republike Hrvatske i to na općenarodnoj imovini otimačinom od legalnih vlasnika - navodi Reić.

Nastavlja da je to rješenje doneseno pod grbom druge države, i da mu nedostaje legitimitet i protivno je zakonima Republike Hrvatske.

- Vi ste gradski vijećnici na temelju ovog rješenja pokrenuli inicijativu za uvođenje posebnog pravnog režima. Koliko bi gradski proračun koštalo to uvođenje? Ide se na to da se na vlasničke listove unesu dvije plombe - jedna je već unesena a radi se o kulturnoj zaštiti. Ispada da je Marjan najveće konzervatorsko polje u Hrvatskoj veće i od Salone i antičke Atene. Uvođenje posebnog pravnog režima oduzimaju se sva vlasnička prava legalnih vlasnika koji neće imati pravo na cisternu, na sjenicu, na spremnik za otpad, plastenik i druge stvari. Kakva uopće prava onda imaju. Čak im se brani da se bave poljoprivredom. Zbog svega ovoga, molimo vas, posebno Vas gradonačelniče, da suspendirate proces upisa posebnog pravnog režima. Marjan su građani poklonili svom gradu i to vam nitko nema pravo uzeti - naglašava.

Dodaje kako bi Hrvatske šume preuzele 197 hektara, a vlasnici mogu prepustiti svoje vlasništvo uz pripadujuću naknadu. Hrvatske šume nisu preuzele infrastrukturu, a što će na tome području biti odlučit će vijećnici.

- Ne pripadamo nikakvom građevinskom lobiju za što nas optužuju, kao i da smo bespravni graditelji, i zbog toga se loše osjećam. Šuma je na Marjanu važnija nego ljudi. Na svom poljoprivrednom zemljištu je 70 ljudi napravilo barake. U 26 park šuma u Hrvatskoj je riješeno pitanje legalizacije. Moglo se, ali se nije htjelo - podvukao je.

10:40 - Nenad Uvodić, vijećnik stranke Pametno upitao je Srđana Marinića koje će biti posljedice otkaza jedinog šumara koji je, prema informacijama objavljenima na lokalnim splitskim portalima, ravnatelju JU Marjan predao zahtjev za raskidom ugovora o radu.

- Javna ustanova više neće imati licenciranog šumara koji u ovoj situaciji može vršiti samo monitoring, jer JU nije ovlaštena za šumarske radove. Činjenica je da su ih oni izvodili, kako je to moguće, ako ih nitko nije za to ovlastio - odgovorio je predsjednik Društva Marjan.

Ante Zoričić (Popravi Grad) zamolio je Marinića da se osvrne na način sanacije Marjana. Upitao ga je smatra li da nije bila opravdana histerija koja se stvorila kada se najavio način sanacije park-šume.

- Takva metoda na Marjanu nije bila ispravna, jer je riječ o maloj šumi koja ima veliku otvorenost. Temeljem toga projekta, Županija je morala izdati posebne uvjete za te radove i trebalo je navesti na kojim katastarskim česticama će se raditi i s kakvim strojevima. Za ovakvu šumu moglo se ići drugačijom metodom, čak i ručno. No, ono što se dogodilo nakon toga izašlo je iz svih okvira. Još 2016. godine je šumar koji je dao otkaz uočio potkornjaka, ali se nije smjelo s tim vani ići - naglasio je Marinić.

Goran Kotur (SDP) ga je pitao kome ćemo se žaliti ako ne budemo zadovoljni radom Hrvatskih šuma.

- Hrvatske šume su odgovorne državi, a ne nama. Što se tiče lokalnih šuma, smatram da je to jedino dugoročno rješenje za Park-šumu Marjan. To postoji u većini zemalja EU-a, točnije 22 do 28, prije svega u zapadnoj Europi, čemu se onda mislimo? Ako je u EU jedan model dobar, zašto se kod nas o tome ne može niti razgovarati? Zašto se Gradu Splitu ne bi omogućilo gospodarenje i upravljanje šumom? Na Marjanu se napravila velika šteta. Puno je bolje da se Marjanom gospodari iz Splita nego iz podružnice koja odgovara Hrvatskom saboru - rekao je Kotur.

Marinić je rekao da nema ništa protiv toga da se proglase lokalne šume, ali to nitko nije spomenuo za vrijeme donošenje zakona.

- SDP ima svoje saborske zastupnike i nitko to nije spomenuo. Hoće li Hrvatske šume biti gore nego sadašnje stanje, ne znam, ali gore od ovoga ne može. Može se još jedino posjeći čitava šuma. Ovo je sramota, jeste li vi zadovoljni sadašnjim stanjem. Vi ste omogućili da vinar i voćar gospodari šumom! Da se tada krenulo u rješavanje situacije, problem ne bi eskalirao. Tražim od vas samo da poštujete Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode, te Statut grada Splita - rekao je Marinić.

Tonći Blažević (HSLS) ga je upitao jeste li on predsjednik Društva Marjan ili Hrvatskih šuma, ispostave Split? Premda je naglasio kako Marinić nije stručnjak, ali je često s njima komunicirao, pitao je li riješen problem s potkornjakom.

- Ako je netko nezadovoljan s radom Hrvatskih šuma, onda sam to ja. Ako imamo zakone RH i ako ste vijećnici, onda bi se pri donošenju odluka vijećnika trebali poštivati zakoni. Ne znam kako bi bilo u situaciji s Hrvatskim šumama, ne znam, možda bi bilo gore, ali onda mijenjajmo zakon - kazao je i dodao kako se nismo riješili potkornjaka te da je i Javna ustanova toga svjesna.

- Moramo imati ime i prezime ovlaštene osobe šumarske struke koja će te radove nadgledati. U prošlom stoljeću smo imali šumara za to, a mi sada u ovom trenutku nemamo program gospodarenja, ne znamo broj stabala, ne znamo kretanje potkornjaka… Iako smo to tražili, nisam uspio doći do tih podataka cijelu godinu. Po mojoj procjeni ima oko 500-600 stabala što ih treba ispilati i hitno iznijeti, a javna ustanova kaže da za to nije ovlaštena. Tu se opet vraćamo na pitanje vlasništva - kazao je Marinić.

Vijećnik Srđan Gjurković (HNS) je kazao da nije dvojbeno kako su sve vladajuće politike doprinijele da se stvari ne rješavaju već se zakompliciraju.

Mi ne možemo ovdje definirati vlasništvo, a naš cilj je posuti se pepelom jer smo se doveli u ovu situaciju, da imamo toliko rasprava o Marjanu a nemamo rješenja. Trebamo točno definirati put kojim treba ići - zaključio je Gjurković.

Srđan Marinić je na koncu zaključio kako je pitanje vlasništva najvažnije te svoje riječi argumentirao kazavši kako je svako stablo od 2005. godine nezakonito otpilano.

10.10 - Počela je tematska sjednica Gradskog vijeća o imovinsko-pravnim odnosima u Park šumi Marjan u odnosu na stvarna prava na šumi i šumskom zemljištu, upravljanje, gospodarenje, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem.
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara uvodno je istaknuo kako su kolege vijećnici koji su inicirali ovo zasjedanje sadržajno pripremili materijale o Marjanu.

- Prošle godine je bio zaključak o restrukturiranju Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan. Umjesto redovite točke koja je trebala biti na sljedećoj sjednici, predlažem da raspravimo ovu temu na ovoj sjednici. Izvješće i plan djelovanja predstavit će vam pročelnica Alma Peroš - kazao je.

Prvi je u ime predlagatelja izlagao Ante Čikotić (MOST).

- Ovu tematsku sjednicu inicirali smo svjesni problema i potrebe zaštite Park šume Marjan. Nakon uvida u sve materijale koji su dostavljeni u kontekstu vlasništva i zakonitog gospodarenja Park šumom Marjan, mišljenja sam da će današnja rasprava dokazati da Grad Split i gradonačelnik generiraju kaos, a da im u tome “ljestve” drže i Ministarstvo poljoprivrede i Državno odvjetništvo, prvenstveno svojom nezainteresiranošću. Ne samo da Park šuma Marjan kao prirodno bogatstvo ne uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske, na koju ima pravo po zakonu, nego je sustavnom nebrigom i zanemarivanjem dovučena u područje pravne nesigurnosti i to kao talac Grada Splita koji je tamo i dalje grčevito drži. Očito je iz dostavljenih materijala, i na tome želim zahvaliti gospodinu Damiru Grubšiću, ravnatelju Javne ustanove za upravljanje Park-šume Marjan. On ne samo shvaća, nego i kontinuirano tijekom 2019., od dopisa u siječnju pa nadalje, traži od Grada Splita da se utvrde imovinsko-pravni odnosi te uskladi posjedovno i vlasničko stanje. Pritom pravilno upozorava Grad Split da je s tim pitanjem skopčan temeljni dokument odnosno Program gospodarenja Gospodarskom jedinicom Park šuma Marjan, i temeljni upis u Registar šumoposjednika RH (ožujak 2019.).

Očito ovdje treba apostrofirati i jednu od temeljnih odrednica Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a ta je da vlasništvo obvezuje. Pokazat će se, a vjerujem da to može potvrditi i ravnatelj Javne ustanove da je nulta točka ono na što je ovo Gradsko vijeće jednoglasno obvezalo Gradonačelnika u travnju 2018. a to je pokretanje postupka cjelovite katastarske izmjere i utvrđivanje svih čestica zemljišta i evidentiranje šume i šumskog zemljišta unutar obuhvata zaštićenog područja Park šume Marjan, za što smo amandmanima i na proračunu za 2019. i 2020. tražili milijun kuna, sli nismo dobili podršku većine. U tome rangu je i upis posebnog pravnog režima Park šume - navodi Čikotić.

Nastavlja da je u dopisu iz prosinca 2019. ravnatelj Javne ustanove proziva i Grad Split i Ministarstvo poljoprivrede da još uvijek nisu otklonjeni problemi vezano uz gospodarenje šumskim ekosustavom, da se u marjanskoj šumi pojavljuju potkornjakom novozaraženi alepski borovi kao i da nije uspostavljeno zakonito gospodarenje šumom jer nisu riješeni vlasnički odnosi.

- Iako smo, putem medija, mogli čitati o “Božićnom poklonu Splitu i velikoj pobjedi Gradonačelnika nad birokracijom”, ipak je, u kontekstu svega što znamo o ovoj temi a posebno nužnoj novoj izmjeri na Marjanu i činjenici da kod upisa u Registar šumoposjednika podnositelj dokazuje vlasništvo, nejasno na koju se točno površinu, to jest na koje konkretno čestice upisao Grad Split kao privatni šumoposjednik u prosincu 2019.

Premda je nejasno za što točno je Grad Split upisan, dodatno je nejasno i pod kakvim okolnostima je upisan. Naime, nevjerojatno mi zvuči da isto, nadležno Ministarstvo poljoprivrede, u rujnu 2019. odbaci zahtjev za odobrenje programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Marjan - navodi Čikotić i predlaže da se danas na sjednici izglasa obveza gradonačelnika da potpiše tabularnu izjavu o Marjanu.

Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan kazao je kako se s problemom vlasništva susreo 2013. godine kada je bio u Upravnom vijeću Javne ustanove.

Da je bilo političke volje, riješilo bi se to, to je znao tadašnji v.d. ravnatelja (Robert Koharević, nap.a.), i tadašnja vlast na čelu s gradonačelnikom Ivom Baldasarom. Zadnji šumar je na Marjanu bio 2005. koji je otišao u mirovinu, onda se dio “Parkova i nasada” preselio u Javnu ustanovu. Porazila me spoznaja da među svima njima nemamo šumara. Kad smo digli ruke oko toga proglašen sam skoro luđakom, a poslije su uslijedile tužbe protiv mene. Već se tada znalo da će se posljedice tog nezakonitog rada osjetiti. Šumarska inspekcija je jedno vrijeme na tri mjeseca zabranila šumarske radove Javnoj ustanovi koja se poslije uskladila sa Zakonom, ali Gradsko vijeće o tome nije bilo upoznato, niti je donio akt o izmjeni djelatnosti. Odluka o osnivanju nije usklađena sa statutom te institucije. Javna ustanova da bi gospodarila šumom mora imati suglasnost Ministarstva zaštite prirode, koju nema - navodi Marinić i dodaje da je tada potpisana tabularna izjava da bi svi troškovi gospodarenja išli na račun Hrvatskih šuma.

- Da se to napravilo, pitanje je bi li uopće imali ovakav problem s potkornjakom, jer je i tada šuma bila u lošem stanju. Hajdemo se držati zakona i neće biti problema - zaključio je Marinić.

Izdvojeno

10. kolovoz 2020 09:29