StoryEditor
SplitUVIK KONTRA

Tek smo se sad sitili da baštinu uništavamo 60 godina. Pa šta nan je onda čekat još dvi, tri? Kako splitski!

11. rujna 2020. - 12:00
Možda škovacini i nisu rašuškali akvedukt, ali brate sramota je da se baš kroz antičke lukove vozidu škovaceDuje Klarić/Cropix

Baš kad su najavljeni radovi na obnovi Dioklecijanova akvedukta koji i danas, iljadu i sedansto godin poslin izgradnje dobacije vodu do Splita, započeja je i spontani prosvjed građana predvođenih udrugon balotaša, koji su se poslin pedeset i šest godin pobunili jer da je ugrožen akvedukt.

Svaka čast građanima, bunit se uvik triba posebno kad je ovako ugrožena najvridnija naša baština, ali zašto se mi uvik svega tako kasno sitimo? Skoro šezdeset godin, otkad je otvoreno smetlište na Karepovcu, kroz monumentalne volte antičkoga akvedukta svaki dana prolazu – kamioni sa škovacama! Kako splitski!

Cesta je razrovana, s građevine otpadaju komadi, a tih sto i osandeset metri najlipšega dila akvedukta skoro da se i ne vidi od mahon bespravnih kuća nelegalnih graditelja. Kuća građana. Koje je bolila neka stvar šta su betonjare nalipili uz velebni spomenik tehnici staroga vika. Baš naopako.

Od vrimena Gota...

Boju se prosvidnici kako bi se sve moglo profundat i Split će ostat bez pitke vode. Pokvarili su svojin okupljanjen objavu sritne visti iz Vodovoda i kanalizacije kako samo šta nije započeja projekt sanacije akvedukta, prvi od vrimena poteštata Antonija Bajamontija koji je 1880. u žedni Split doveja vodu poslin 1300 godin. Akvedukt su prikinili Goti u šestome viku kad su se obrušili na Salonu, napad je odbija Justinijan, ali do Palače i naselja Spalatum na Manušu više nije teklo ništa. More bit da je ta nenadinja započela ekonomsku propast metropole Salone i iseljavanje stanovnika, jer se danas zna da nije pala u jednoj bitki stotinjak godin kasnije kad su navalili Slaveni i Avari.

I tribalo nan je jušto iljadu i trista godin da se to dovede u red. Vrag odnija i prišu. Pa šta nan je onda čekat još dvi, tri godine da se izvede projekt Vodovoda vridan petnajst milijuna kuna?

Konzervatori i restauratori su učinili elaborat i pišu kako je akvedukt zatečen u izuzetno lošem stanju i potencijalno opasan za okolinu s nizom pukotina i odvajanja kamenih dijelova. Ali kažu i kako su sva oštećenja prouzročena poremećajem statike djelovanjem prirodnih nepogoda, težinom građevine, ali i neprestanim protokom vode. Ne spominju kamione sa škovacama. Možda škovacini i nisu rašuškali akvedukt, ali brate sramota je da se baš kroz antičke lukove vozidu škovace.

Zato se spominje i nova cesta do Karepovca i to u tri verzije, po našemu običaju, svako ima svoju.

Služba za izgradnju grada obnovila bi cestu Put mostina (koji lipi domaći naziv za akvedukt – mostine!), ali viruju da bi trajno rješenje bila cesta prometnica Put Kamena duga skoro devetsto metri, a koja će povezivat Karepovac s brzon ceston Solin - Klis. Za to su papiri ima bit skupljeni.

Ali udruga boćara s Mostina pridlaže jeftiniju opciju: gradnja pristupne ceste poviše rotora u Solinu, prema Klisu desno, pa drito na Karepovac!

Neka cesta. Da učinemo bar jednu na konju smo!

Pina-parti u termama

I Dioklecijan je bija beg, a ne cicija. Godinama se falimo kako je izgradija akvedukt dug devet kilometri i tolikoga profila da bi se š njin moglo napojit po Londona, a di neće Palača s par stotina stanovnika i malešni Spalatum, koji je more bit ima par iljada svita. Di su onda s vodon? A prolivali je! Nek se vidi raskoš, pa nije car niki bodulski škrtun. Teklo je trinajst metri kubičnih u sekundi, neka teče kad je ima, neće Jadro prisušit!

Ali ima i drugačijih mišljenja, dr. Stanko Piplović, povjesničar arhitekture misli kako se nikad nije točilo toliko vode koliki je puni profil:

- Konzervatori i povjesničari griješe kad smatraju kako se ogromna količina vode slijevala u Dioklecijanovu palaču, zato što zamišljaju da je voda dolazila punim profilom prostranih kanala akvedukta. A nije tako! Profil kanala je tako velik kako bi bio prohodan za radnike. Ti su kanali stalno propuštali i tribalo ih je dihtat.

Recimo u Novalji je jedan takav rimski kanal koji je prohodan, a voda teče kroz malešnu gurlu na dnu. Tako da nije dolazilo vode u nekim fascinantnim količinama nego koliko in triba. To je više pitanje za inženjere nego za povjesničare - kaže on i tako daje jedno logično rješenje misterije akvedukta.

U starome vodovodu je i odgovor na naše današnje turističke nevolje, nastavlja dr. Piplović, i to u istočnin i zapadnin termama koje su, po njemu naknadno utirane u već izgrađenu palaču a služile su ka osnova za – zdravstveni turizam rimskoga doba. Afitavalo se znači, odma čin je Dioklecijan partija! Čin su ga spakirali u sarkofag u mauzoleju i žalosno oplakali, udri pina-parti u termama, luksuzni resort. Puni pansion.

I gradilo se znači, bespravno. Isti čas se Palaču počelo rastakat, a prava građevinska revolucija došla je kad su Salonitanci nagrnili u carev dom. Kako onda tako i danas. Pa šta bi se čudili našemu vrimenu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. veljača 2021 20:01