StoryEditor
Splitsplitski fenomen ili?

Svi bi da im je dijete novi Messi; dok mališani treniraju, ambiciozni roditelji vise satima na ogradi, dovikuju, psuju i vrijeđaju... Psihologinja: To su neostvarene ambicije

14. svibnja 2021. - 19:56

Da je Hrvatska sportska zemlja, a Split sportski grad, često se s ponosom ističe. A poznato je da se vrhunski sportaš dijelom rađa, a većim dijelom postaje. A u tome zvanju, gdje se relativno kratko traje i gdje su na vršku bogati i uspješni, u temeljima stoje stotine onih koje su stotinke ili milimetri dijelili od velikog uspjeha.

Bili uspješni ili ne, sportaši moraju početi kao mladi pa kao takvi bivaju izručeni boljim ili lošijim trenerima, kadrovskim politikama ili kužinama.

Ako u Splitu popijete kavu pored nekog od brojnih sportskih terena gdje najmlađi uzrasti, sportski pioniri, ganjaju lopte ili loptice, vidjet ćete kako su uz ogradu naslagani roditelji, pretežno očevi. Jer, poznato je, živimo u zemlji gdje svatko misli da može biti izbornik i trener. Među tim očevima teško je prepoznati nekoga poznatog sportaša, iz čega se može zaključiti da očevi dolaze iz temelja gore navedene piramide ili da u svojoj mladosti uopće nisu trenirali.

Navedeni očevi ne samo da kibiciraju nego i aktivno potiču svoje gojence. I to često vikanjem, psovanjem, uvredama i prijetnjama, uličnim rječnikom koji se ne čuje ni u razmjeni verbalne vatre između predsjednika države, Sabora i premijera. To nisu samo ostrašćeni, zločesti povici koji se čuju s tribina naših stadiona, to su "savjeti" upućeni vlastitim sinovima koji su eventualno tek došli do predmetne nastave.

Čovjek bi se mogao začuditi koliko se očeva uspije okupiti u vrijeme treninga, ali u obilju hrvatskih ranih umirovljenja, izostanaka s posla, nezaposlenosti i života od turizma ništa ne čudi.

Jurica Pavičić odavno je primijetio da je uz Hajdukov teren za mlade parkiran impresivan vozni park najluksuznijih očinskih automobila, iz čega proizlazi da najbogatiji daju najveće talente. Odnosno da i njihovi sinovi, poput automobila, imaju najbolje performanse i postižu najveća ubrzanja. Unatoč tome što povijest hrvatskog i svjetskog nogometa pokazuje sasvim suprotno - da su najbolji igrači uglavnom dolazili iz najsiromašnijih sredina.

image
Neka djeca od roditelja dobivaju pohvale, neka nažalost prostote i uvrede
Shutterstock

OČEVI, IGRAJTE, A NE NAVIJAJTE

Kako je primijetio jedan nogometni analitičar, a vlastitim primjerom u autobiografiji potvrdio Zlatan Ibrahimović, nitko od najboljih brazilskih nogometaša nije došao iz obitelji gdje je bio pun frižider. Jer da jest, mladi talent bi jeo, pio, grickao, igrao igrice, gledao filmove li utakmice, kao što radi većina njihovih svjetskih vršnjaka.

Pamtimo neke od očeva naših najistaknutijih sportaša, Janice i Ivice Kostelića, Blanke Vlašić, Gorana Ivaniševića... koji su ustrajavali na redu, radu i disciplini, odricanju, sportskom životu, doziranoj prehrani i apsolutnom poštovanju očinskoga autoriteta.

Netko će reći da tako mora biti, da je to ipravan sportski put, da bi se sinovi - da ih očevi ne stežu, a ni majke se pri tome ne smiju zaboraviti - opustili, zaljubljivali, učili i dokoličarili, radili sve ono što ne rade vrhunski sportaši.

Ovako im se nude znoj i suze, odricanje i "batina" sada, a "mrkva" i boljitak poslije. U toj domaćoj novokomponiranoj kapitalističkoj ulagačkoj formuli sinovi bi roditeljima trebali višestruko vratiti ono što su u njih uložili u mladim danima. Pri tome se naravno ne misli na maltretiranje, viku i uvrede. Olakšavajući argument za roditelje bio bi da što im drugo preostaje u našem klijentelističkom društvu, s previše veza, a premalo prilika. Ali djeci se tako prenose poruke o borbi samo za sebe, prenose se frustracije, autoritarnost i "zakon jačega".

image
Dobar sportski odnos očeva i sinova neki ne znaju ostvariti
Shutterstock

Nismo pratili kako je seniorima na treninzima, i tu se vjerojatno svašta trpi za malo više novca, ali barem ih iza ograde ne prate očevi. Ne znamo ni je li situacija zapela za oko pravobraniteljici za djecu, ali možemo primijetiti da se očevi u tolikom broju i s tolikom srčanošću ne okupljaju na pripremama za natjecanje iz matematike, fizike ili za Lidrano.

Što drugo možemo nego zaključno poručiti: Očevi, i majke, ne visite na treninzima, ostanite kod kuće, dajte djeci slobodu, pružite im diskretnu, ali važnu potporu u njihovu razvoju i potrebama. Ne očekujte da djeca ostvaruju vaš snove, ne traumatizirajte ih dodatno, ne budite im loš odgojni primjer. Osim toga, za vas ni sada nije kasno da u nečemu budete igrači, a ne vječni, isfrustrirani kibiceri i kritizeri.

Mirjana Nazor: U osjetljivim odnosima roditelja i djece trebao bi reagirati trener

Moguće da iza svega stoje neostvarene roditeljske ambicije koje oni sami nisu realizirali. Možda su roditelji i bivši uspješni sportaši pa nekritički očekuju da će i njihova djeca biti takva. Dijete takvih roditelja ne smije biti prosječno nego samo vrhunsko.
Pri tome takvih roditelj ne gledaju sposobnosti i motivaciju djeteta. A takvo dijete potencijalno može biti talent, ali ga, na primjer, taj sport ne zanima ili nema volje ni sposbnosti za bavljenje njime. To neki bolesno ambiciozni roditelji ne razumiju. Da se njihovu djecu oslobodi pritiska, možda bi i uživali u sportu.
Zbog takvih roditeljskih pritisaka, trening postaje muka koja je često nepodnošljiva, umjesto da bude prostor ugode. Kod djece se mogu javiti bolovi u glavi ili želucu i sve može imati dublje i dalekosežnije posljedice. Relativno rijetko se događa da dijete promijeni stav pa da mu se sport i trening svide.
Još je gori pritisak na dijete kad roditelji pristupaju treningu iz financijske komponente. Tada dijete naprosto ne smije biti prosječno nego sjajno jer samo to donosi novac. Roditelji moraju biti vrlo oprezni da dijete zbog toga ne krene u razne devijacije i poroke.
Pitanje takvih odnosa roditelja i djece vrlo je osjetljivo i u prvome redu trebao bi reagirati trener. On bi kao stručni autoritet trebao provjeriti i procijeniti kakav je kapacitet djeteta i to objasniti roditeljima, objašnjava splitska psihologinja Mirjana Nazor.

item - id = 1098578
related id = 0 -> 1148237
related id = 1 -> 1147546
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. prosinac 2021 09:43