Hrvatska i ove godine ima četiri sveučilišta koja su se našla na ljestvici najboljih sveučilišta na svijetu, prema rang-ljestvici CWUR - Centra za rangiranje svjetskih sveučilišta (Center for World University Ranking) 2023.
Na najnovijoj CWUR ljestvici najbolje plasirano domaće sveučilište je ono u Zagrebu na 528. mjestu te ulazi među 2,6 posto najboljih na svijetu, iza njega je Sveučilište u Splitu na 837. mjestu, što ga svrstava među 4,1 posto najboljih svjetskih sveučilišta, Riječko je na 1588. poziciji i ulazi u 7,8 posto najboljih, a Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka je 1925. ili unutar 9,4 posto najboljih sveučilišta.
Kvaliteta obrazovanja
CWUR ljestvica vrednuje sveučilišta prema kvaliteti obrazovanja, zapošljavanju bivših studenata, kvaliteti nastavnog osoblja i njihovu istraživačkom učinku ne oslanjajući se na ankete i sveučilišne podatke, a iz Centra navode kako je riječ o najvećem akademskom rangiranju svjetskih sveučilišta. Naime, ove godine rangirana je čak 20.531 institucija u svijetu, što je više nego proteklih godina, a autori još dodaju kako su najbolji od njih dospjeli na listu Global 2000. Zagrebačko i Osječko sveučilište malo su popravili plasman u odnosu na prošlogodišnju ljestvicu, dok su Split i Rijeka nešto lošiji nego lani. Međutim, kod dva potonja treba reći da su, unatoč tome, ostvarili gotovo jednak ukupan broj bodova kao i na lanjskoj ljestvici, primjerice, Sveučilište u Splitu lani je imalo ukupno 71,5 bodova, a ove godine 71,4.
Na prva tri mjesta najboljih svjetskih sveučilišta smjestili su se, tradicionalno, Amerikanci - prvi je Harvard, drugi MIT (Massachusetts Institute of Technology), a treći Stanford. Najbolje rangirano europsko sveučilište je britanski Cambridge na četvrtome mjestu ljestvice, a odmah nakon njega je Oxford (UK), dok sva preostala mjesta u deset najboljih drže američka sveučilišta.
Od zemalja u regiji bolji od Zagreba su Univerzitet u Beogradu na 348. te Sveučilište u Ljubljani na 416. mjestu u svijetu. Sveučilište u Splitu je, pak, bolje od preostalih predstavnika Srbije i Slovenije na toj svjetskoj ljestvici – to jest sveučilišta u Mariboru (1077.), Novom Sadu (1117.), Kragujevcu (1622.), Nišu (1635.) te Novoj Gorici (1823.).
Bitan je kontinuitet
- Ne mogu biti nezadovoljan. U konkurenciji, koja se ove godine povećala, održati se među četiri posto najboljih svjetskih sveučilišta veliki je uspjeh. Borimo se, konkurencija je doista velika - prvi su dojmovi koje je za naše novine nakon objave najnovije CWUR ljestvice iznio rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić. Splitski rektor kaže kako se nije lako održati u međunarodnoj konkurenciji, te da u razgovorima sa svojim kolegama iz svijeta vidi koliko svi polažu veliku pozornost pozicijama na takvim rang-ljestvicama.
- Bitan je kontinuitet, a Sveučilište u Splitu odlično je u medicini, temeljnim znanostima, fizici, tehničkim znanostima. Financijske i ostale potpore su takve kakve jesu, ali mi neprestano razmišljamo koji dodatni iskorak učiniti kako bismo bili još bolji - ističe rektor Ljutić.
Jedan od tih iskoraka trebao bi biti, primjerice, uspostavljanje pozicije prepoznatog znanstvenika, chair position, odnosno dovođenje u Split svjetski priznatih znanstvenika, a u tom kontekstu spominje se i ime Splićanina Gorana Senjanovića, najvećeg teorijskog fizičara kojega je Hrvatska ikad imala. Rektor Ljutić dodaje i kako se uskoro očekuje potpisivanje ugovora prema kojemu bi MedILS (Mediteranski institut za istraživanje života) trebao postati dijelom Sveučilišta u Splitu, čime se dodatno ojačava znanost u gradu pod Marjanom.